fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });
+ AAA -

Bukovina – jedna od najmanjih krunskih zemalja Austro-Ugarske (1918.)

Autor:

bukovina

Teritorij nekadašnje Austro-Ugarske krunske zemlje Bukovine pridružen je Rumunjskoj 28. studenog 1918. godine. Naime, Austro-Ugarska Monarhija bila je poražena u Prvom svjetskom ratu, pa su njene dijelove uvelike razgrabile okolne države. Bukovina je povijesna pokrajina koja se prostire na sjevernom podnožju Karpata i području gornjega toka Dnjestra, Pruta i Sireta. Na početku 16. stoljeća Bukovinu je zauzelo Osmansko Carstvo, a 1775. godine pripala je Habsburškoj Monarhiji. Isprva je bila u sastavu Galicije, a od 1849. je postala krunska zemlja. Bukovina je bila bogati rudarski kraj s velikim strateškim značenjem prijevoja preko Karpata.

Bukovina je bila jedna od najmanjih austro-ugarskih krunskih zemalja, površine 10.442 četvornih kilometara i s nešto manje od 800.000 stanovnika. Unutar Austro-Ugarske bila je ustrojena kao vojvodstvo, pri čemu je njen vojvoda bio austrijski car (Franjo Josip I., a zatim njegov nasljednik Karlo Habsburški). Glavni grad Vojvodstva Bukovine bio je Černovci (današnji ukrajinski naziv Černivci, njemački naziv Czernowitz), a u doba Austro-Ugarske bio je veći od Zagreba (1910. godine imao je oko 87.100 stanovnika, a Zagreb oko 79.038).

U etničkom pogledu Bukovina je imala složen sastav. Naime, naseljavali su je Rumunji, Ukrajinci, Židovi, Nijemci i Poljaci te još neke manje etničke skupine, što je rezultat planskog naseljavanja rudara i seljaka iz cijele Monarhije.

Nakon Prvog svjetskog rata Bukovina je u cijelosti pripala Rumunjskoj, međutim kasnije je teritorij Bukovine podijeljen, tako da danas njen sjeverni dio pripada Ukrajini, uključujući i spomenuti glavni grad Černovce. Rumunjskoj danas pripada samo južni dio zemlje.

piše: Dražen Krajcar

Source: Povijest.hr

Autor:
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});