fbpx
gnu

Knez Alfred od Montenuova – vrhovni dvorski meštar cara Franje Josipa – 1927.

Autor: dnevno

Majka njegovog oca bila je nekadašnja Napoleonova supruga Marija Lujza, carica Francuza.

Na današnji dan 1927. godine umro je knez (princ) Alfred od Montenuova, visoki dvorski dužnosnik u Austro-Ugarskoj. Od 1909. godine bio je vrhovni dvorski meštar (njem. Obersthofmeister) austrijskog cara Franje Josipa. Zanimljivo je da je knez Alfred od Montenuova imao neobično visoko habsburško podrijetlo. Naime, majka njegovog oca bila je nekadašnja Napoleonova supruga Marija Lujza, carica Francuza. Dakako, Marija Lujza pripadala je austrijskoj vladarskoj dinastiji Habsburg-Lothringen, kao kći austrijskog cara Franje I. (koji je bio unuk znamenite carice Marije Terezije). Po jednoj je liniji Alfred potjecao od ugarske grofovske i kneževske obitelji Batthyány, a po jednoj i od najbogatije ugarske obitelji Esterházy. Alfredov je otac novostvorenu titulu kneza (princa) od Montenuova dobio kao sin grofa Neipperga, morganatskog supruga spomenute Marije Lujze, koja je nakon Napoleonovog pada vladala kao vojvotkinja Parme, Piacenze i Guastalle. Alfred je bio i vitez Reda zlatnog runa, najvišeg viteškog reda dinastije Habsburg.

Knez Alfred od Montenuova kao vrhovni dvorski meštar Franje Josipa bio je navodno neprijatelj nadvojvode Franje Ferdinanda, prijestolonasljednika Austro-Ugarske. Kad je Franjo Ferdinand zajedno sa svojom suprugom ubijen u Sarajevu 1914. godine, knez Alfred od Montenuova navodno je nastojao pokop izvesti na što manje upadljiv način, bez stranih državnika i bez pompe. Nakon što je Franju Josipa naslijedio na prijestolju blaženi Karlo Habsburški, za vrhovnog je dvorskog meštra umjesto kneza od Montenuova postavljen knez Konrad zu Hohenlohe-Schillingsfürst.

Ostali događaji na današnji dan:
1628 – Naseljavanje puritanaca u Salemu
1776 – Prvi podmornički napadi u povijesti (podmornica Turtle napala brod u newyorškoj luci)
1847 – Američki filozof Henry David Thoreau napustio Walden i uselio se kod kolege Ralpha Walda Emersona
1885 – Ujedinjenje Istočne Rumelije s Bugarskom
1930 – Puč protiv argentinskog predsjednika Hipólita Yrigoyena
1932 – Velebitski ustanak u organizaciji ustaša
1939 – Južna Afrika objavila rat Njemačkoj
1948 – Juliana postala kraljica Nizozemske i Indonezije
1949 – Njemačkoj saveznici vratili zaplijenjena sredstva
1949 – Masakr u Camdenu u New Jerseyu (Howard Unruh ubio 13 ljudi)
1999 – Masakr u crkvi u Suaiu
2007 – Uginuo papagaj Alex
2009 – Velika pomorska nesreća trajekta SuperFerry 9 na Filipinima

Rođeni:
1620 – Isabella Leonarda
1656 – kardinal Guillaume Dubois
1711 – Henry Muhlenberg
1729 – Moses Mendelssohn
1757 – markiz de Lafayette
1766 – John Dalton
1787 – sv. Emilija de Rodat
1795 – Frances Wright
1800 – Catharine Beecher
1808 – Abdelkader El Djezairi
1815 – general St. John Richardson Liddell
1838 – Samuel Arnold
1847 – Viktor II. od Ratibora
1860 – Jane Addams
1861 – William Lane
1869 – Felix Salten
1879 – Joseph Wirth
1888 – Joseph P. Kennedy, Sr.
1893 – Claire Chennault
1908 – Korczak Ziolkowski
1915 – Franz Josef Strauss
1917 – Philipp von Boeselager
1923 – Petar II. Karađorđević
1937 – Sergio Aragonés
1948 – Claydes Charles Smith
1954 – Carly Fiorina
1965 – Christopher Nolan
1967 – Igor Štimac

Umrli:
972 – papa Ivan XIII.
1032 – Rudolf III. od Burgundije
1276 – kandidat za papu Vicedomino de Vicedominis
1649 – Robert Dudley
1683 – francuski ministar Colbert
1724 – Jonathan Singletary Dunham
1782 – Martha Jefferson
1885 – Narcís Monturiol i Estarriol
1907 – francuski nobelovac Sully Prudhomme
1919 – admiral lord Charles Beresford
1927 – Alfred od Montenuova
1938 – Alfonso de Borbón
1945 – John S. McCain, st.
1966 – Hendrik Verwoerd
1998 – japanski redatelj Akira Kurosawa
2007 – talijanski tenor Luciano Pavarotti
2009 – hrvatski glumac Vanja Drach
2011 – Michael S. Hart

Autor: dnevno

ZADNJE VIJESTI