Nakon Austro-Ugarske objave rata Srbiji započeo Prvi svjetski rat – 1914.

Neki su pogrešno vjerovali da rat može ostati lokaliziran na samo Austo-Ugarsku i Srbiju.

Dana 28. srpnja 1914. godine započeo je Prvi svjetski rat, krvavi sukob u kojem je poginulo više od 16.000.000 ljudi. Rat je započeo kad je Austro-Ugarska Monarhija objavila rat Kraljevini Srbiji u 11 sati ujutro na današnji dan. Povod za rat bio je, dakako, atentat na austrijskog nadvojvodu Franju Ferdinanda, koji se dogodio točno mjesec dana ranije u Sarajevu. Međutim, uzroci koji su doveli do rata bili su znatno složeniji i predstavljaju vrlo zanimljivu i kompleksnu temu za povijesno razmatranje.

U pogledu glavnih igrača na svjetskoj sceni u trenutku pokretanja Prvog svjetskog rata potrebno je istaknuti njemačku i austrougarsku vladajuću elitu, kao i diplomate tih zemalja. Austrougarskoj Monarhiji bila je trn u oku Kraljevina Srbija, a neki su pogrešno vjerovali da rat može ostati lokaliziran na samo te dvije zemlje (izgleda da je čak i među članovima visoke diplomacije bilo takvog pogrešnog uvjerenja). Rat nije mogao ostati lokaliziran jer je sustav saveza u Europi bio poput tempirane bombe koja je samo čekala da bude aktivirana. Naime, Njemačka je imala najveći strateški problem – bila je ukliještena između Rusije i Francuske pa je morala u svakom slučaju napasti i poraziti Francusku prije nego što se ogromna Rusija stigne uopće mobilizirati. Nijemci su zbog tog razloga bili laki na okidaču, a uz to su i članovi njemačkog glavnog stožera tvrdili da je dobro vrijeme za rat, jer će s protekom godina Rusija biti vojno sve moćnija.

Kad je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji, Rusija je logično podržala svoju saveznicu i proglasila djelomičnu mobilizaciju. To je zapravo bio glavni okidač rata, jer Njemačka u uvjetima ruske mobilizacije nije smjela odugovlačiti (iz razloga koji je gore naveden). Sustav saveza proizveo je domino-efekt i jedna po jedna velike su europske sile počele ulaziti u neizbježan rat.