fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

Republici Turskoj definirane današnje granice – 1923.

Autor: dnevno

Mirovnim sporazumom iz Lausanne Turska je zadržala kurdske teritorije na istoku, İzmir u Maloj Aziji i europsko zaleđe Istanbula. Glavni turski pregovarač u Lausannei bio je Mustafa İsmet İnönü, koji je koristio prilično osebujne metode za svoju i tursku korist.

Dana 24. srpnja 1923. godine potpisan je u švicarskom gradu Lausannei mirovni sporazum između Republike Turske i država koje su pobijedile u Prvom svjetskom ratu. Radilo se o izvanredno važnom sporazumu u povijesnom smislu, jer su njime definirane današnje turske granice. Republika Turska odrekla se golemih teritorija nekadašnjeg Osmanskog Carstva, a obvezala se i na slobodu prometa Bosporom i Dardanelima. U odnosu na prethodni mirovni sporazum iz Sèvresa, sastavljen oko tri godine ranije, sporazum iz Lausanne bio je mnogo povoljniji za Tursku i ona ga je mogla bez sramote prihvatiti. Napomenimo, prema spomenutom prethodnom sporazumu iz Sèvresa Turska je trebala biti gotovo raskomadana. Naime, trebao joj je biti oduzet veliki kurdski teritorij na istoku, znatan dio obale Male Azije oko grada İzmira, kao i većina njenog europskog teritorija, gotovo nadomak Istanbula. Dapače, po tom je sporazumu Turska trebala biti podijeljena na zone utjecaja stranih sila (Velike Britanije, Francuske i Italije). Sporazum iz Sèvresa za Tursku je bio u praksi neprihvatljiv pa je stabilan odnos s pobjedničkim stranim silama uspostavljen tek potpisivanjem spomenutog mirovnog sporazuma iz Lausanne. Njime je Republika Turska zadržala kurdske teritorije na istoku, İzmir u Maloj Aziji i europsko zaleđe Istanbula i zapravo je smještena u svoje današnje državne granice. Glavni turski pregovarač u Lausannei bio je Mustafa İsmet İnönü, koji je koristio prilično osebujne metode za svoju i tursku korist. Naime, pri govorima britanskog lorda Curzona, koji je predvodio konferenciju i nastojao osujetiti tursku tvrdoglavost, Mustafa İsmet İnönü navodno je običavao isključiti svoje slušno pomagalo, tako da je kasnije mogao nesmetano nastaviti zastupati turska stajališta kao da lord Curzon ništa nije rekao.

Autor: dnevno
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});