Rođen maršal vojvoda od Villarsa – jedan od rijetkih generalnih maršala u povijesti Francuske – 1653.

Vojvoda de Villars dobio je rijetki naslov francuskog generalnog maršala (fr. Maréchal général des camps et armées du roi), koji je dodijeljen samo šest ili sedam puta u cijeloj francuskoj povijesti.

Na današnji dan 1653. godine rođen je Claude Louis Hector de Villars, francuski vojskovođa koji je dospio do časti maršala Francuske (fr. Maréchal de France). Osobito je poznat po tome što je zapovijedao francuskom vojskom u značajnoj Bitki kod Malplaqueta, po broju poginulih jednoj od najkrvavijih bitaka u europskoj povijesti prije Napoleonskih ratova.

U doba kralja Luja XV. dobio je vojvoda de Villars rijetki naslov francuskog generalnog maršala (fr. Maréchal général des camps et armées du roi). Taj je naslov, po svemu sudeći, dodijeljen samo šest ili sedam puta u cijeloj francuskoj povijesti. Zanimljivo je da je vojvoda de Villars posjedovao i prekrasan dvorac Vaux-le-Vicomte (Château de Vaux-le-Vicomte), koji je nekoć pripadao kontroverznom i moćnom nadgledniku financija Nicolasu Fouquetu.

Claude Louis Hector de Villars jedno je vrijeme bio i francuski ministar rata (fr. Secrétaire d’État de la Guerre). Smatra ga se istinski sposobnim vojnim strategom, posljednjim tog kalibra u razdoblju kad je Francuska bila vodeća europska sila. Vojvoda de Villars preminuo je u Torinu 1734. godine, u prilično visokoj 82. godini života.

Ostali događaji na današnji dan:
1886 – Prodana prva Coca-Cola
1902 – Erupcija vulkana na otoku Martinique, 30,000 poginulih
1912 – Osnovan temelj filmskog studija Paramount Pictures
1927 – Misteriozno nestali ratni heroji Charles Nungesser i François Colipri preletu Atlantika
1933 – Mahatma Gandhi započeo 21-dnevni štrajk glađu
1941 – Sastanak Pavelić – Mussolini
1944 – Treće zasjedanje ZAVNOH-a
1945 – Ulazak partizana u Zagreb
1945 – Francuski pokolj Alžiraca u Setifu
1946 – Estonske školarke raznijele sovjetski spomenik u gradu Tallinnu
1972 – Teroristička organizacija Crni rujan otela zrakoplov tipa Boeing 707 na letu za Izrael
1984 – SSSR bojkotirao Olimpijske igre u Los Angelesu
1984 – Masakr u skupštini kanadskog Quebeca
1990 – Jedinice Teritorijalne obrane SFRJ morale predati oružje u vojarne
2007 – Autonomija Sjeverne Irske

Rođeni:
1521 – sv. Petar Kanizije
1521 – vojvoda Viktor Amadeus I. od Savoje
1632 – feldmaršal grof Heino Heinrich von Flemming
1653 – maršal Claude Louis Hector de Villars, vojvoda od Villarsa
1670 – Charles Beauclerk, vojvoda od St. Albansa
1753 – don Miguel Hidalgo y Costilla
1786 – sv. Ivan Marija Vianney
1821 – William Henry Vanderbilt
1828 – Jean Henri Dunant
1828 – sv. Charbel Makhluf
1847 – Oscar Hammerstein I.
1884 – Harry S. Truman
1893 – Ivo Pevalek
1895 – biskup časni sluga Božji Fulton J. Sheen
1898 – bl. Alojzije Stepinac
1899 – Friedrich Hayek
1906 – Roberto Rossellini
1913 – Fritzie Zivic
1926 – David Attenborough
1953 – Alex Van Halen
1955 – Mladen Markač
1969 – Akebono Tarō
1970 – Naomi Klein
1975 – Enrique Iglesias

Umrli:
303 – sv. Viktor od Milana
535 – papa Ivan II.
615 – papa sv. Bonifacije IV.
685 – papa sv. Benedikt II.
1192 – prvi štajerski vojvoda Otokar IV.
1268 – splitski svećenik i kroničar Toma Arhiđakon
1668 – bl. Marija Katarina od Sv. Augustina
1672 – grof de Troisville
1785 – Étienne François de Choiseul, vojvoda od Choiseula
1785 – Pietro Longhi
1788 – Giovanni Antonio Scopoli
1794 – Antoine Lavoisier
1819 – kralj Kamehameha I.
1842 – Jules Dumont d’Urville
1853 – isusovački generalni prepozit Jan Roothaan
1873 – John Stuart Mill
1880 – Gustave Flaubert
1903 – Paul Gauguin
1936 – Oswald Spengler
1941 – Natalija Obrenović
1943 – Mordechai Anielewicz
1945 – Bernhard Rust
1945 – Josef Terboven
1945 – Wilhelm Rediess
1947 – Harry Gordon Selfridge
1952 – William Fox
1981 – Uri Zvi Grinberg
1982 – Gilles Villeneuve
1985 – Theodore Sturgeon
1988 – Robert A. Heinlein
1999 – Dirk Bogarde
2005 – Nicolás Vuyovich