Rođenje ideje za lik Frankensteina – 1816.

Mary Shelley došla je na ideju priče o čudovištu kojeg je oživio fiktivni znanstvenik, dr. Frankenstein. Ideju je pretočila u roman koji je stekao svjetsku popularnost. Do danas je Frankensteinovo čudovište postalo općepoznatim fenomenom iz svijeta fantazije, a priče o njemu ekranizirane su u nekoliko desetaka filmova, uz gotovo bezbrojne varijacije i prerade.

Dana 16. lipnja 1816. godine, vjerojatno u sitnim jutarnjim satima, rođena je ideja za lik Frankensteinovog čudovišta. Zaključiti se to može po zapisima autorice romana o Frankensteinu, Mary Godwin, kasnije po suprugu poznate pod imenom Mary Shelley. Ona je ideju o Frankensteinovom čudovištu dobila tijekom boravka s prijateljima u vili Deodati na obali Ženevskog jezera u Švicarskoj. Ta vila postoji i danas, a nalazi se u naselju Cologny, smještenom samo oko tri kilometra od središta Ženeve, sa suprotne strane jezera u odnosu na Palaču nacija (ženevsko sjedište Ujedinjenih naroda) i na sjedište Svjetske zdravstvene organizacije. Mary Shelley, kojoj je tada bilo samo 18 godina, boravila je u vili Deodati kao gošća lorda Byrona, a ondje je bio i njen kasniji suprug Percy Bysshe Shelley, kao i John Polidori, autor priča o vampirima. Lord Byron društvu je predložio svojevrsno literarno natjecanje u kojem je svatko od prisutnih morao napisati priču o duhovima. Nakon nekoliko dana Mary Shelley došla je na ideju priče o čudovištu kojeg je oživio fiktivni znanstvenik, dr. Frankenstein. Ideju je pretočila u roman koji je stekao svjetsku popularnost. Do danas je Frankensteinovo čudovište postalo općepoznatim fenomenom iz svijeta fantazije, a priče o njemu ekranizirane su u nekoliko desetaka filmova, uz gotovo bezbrojne varijacije i prerade. Inače, u trenutku stvaranje ideje o Frankensteinu, 1816. godine,  Europa je tek nedavno bila izašla iz razdoblja Napoleonskih ratova (Bonaparte je abdicirao u lipnju 1815. godine, a nekoliko mjeseci kasnije zatočen je na otoku Svetoj Heleni u Atlantskom oceanu).