U Meksiku strijeljan brat cara Franje Josipa – 1867.

Maksimilijanovo je držanje uoči strijeljanja bilo časno. Odbio je navodno čak i mogućnost tajnog bijega iz zarobljeništva pred pogubljenje, unatoč tome što su taj plan za bijeg napravili njegovi saveznici.

Na današnji dan 1867. godine strijeljan je meksički car Maksimilijan Habsburški, brat austrijskog cara i hrvatsko-ugarskog kralja Franje Josipa. Maksimilijan je od Franje Josipa bio mlađi samo oko dvije godine, a majka im je bila nadvojvotkinja Sofija, rođenjem bavarska princeza. Carem Meksika postao je Maksimilijan 1864. godine, nakon što su ga na prijestolje pozvali Meksikanci, u prilično složenoj situaciji u kojoj je važan igrač bio i francuski car Napoleon III. (nećak Napoleona Bonapartea).

Maksimilijana Habsburškog ubili su meksički republikanci predvođeni predsjednikom Benitom Juárezom (zanimljivo je da je po njemu ime navodno dobio i Benito Mussolini, i to po želji Mussolinijevog oca koji je bio sličnih stavova). Republikanci su, naime, odnijeli pobjedu nad pristalicama Meksičkog Carstva i nad Francuzima Napoleona III. Bonapartea. Premda su Maksimilijana prethodno saveznici upozoravali da napusti Meksiko i spasi život, on je odlučio ostati, navodno kako ne bi ostavio svoje pristalice na cjedilu.

Po svemu sudeći, Maksimilijanovo je držanje uoči pogubljenja bilo časno. Odbio je navodno čak i mogućnost tajnog bijega iz zarobljeništva pred pogubljenje, unatoč tome što su taj plan za bijeg napravili njegovi saveznici. Ujutro na današnji dan Maksimilijan je strijeljan u meksičkom gradu Santiago de Querétaro, oko 200 kilometara sjeverozapadno od Ciudad de Méxica. Tijelo mu je kasnije dopremljeno u Beč na austrougarskom brodu SMS Novara, kojim je zapovijedao znameniti admiral Wilhelm von Tegetthoff.

Ostali događaji na današnji dan:
1586 – Napuštanje kolonije na otoku Roanoke
1860 – Josip Šokčević postao hrvatskim banom
1862 – Zabrana ropstva u SAD-u
1870 – Ukinuta Južnjačka Konfederacija
1875 – Hercegovački ustanak protiv Osmanlija
1990 – Potpisana implementacija Schengenskog ugovora
1991 – Prestanak sovjetske okupacije Mađarske

Rođeni:
1566 – kralj James I.
1606 – James Hamilton, prvi vojvoda od Hamiltona
1623 – Blaise Pascal
1764 – José Gervasio Artigas
1792 – Gustav Schwab
1795 – James Braid
1834 – Edgar Degas
1861 – Douglas Haig
1861 – José Rizal
1864 – Ivo Pilar
1893 – Madeleine Astor
1896 – Wallis Simpson
1903 – Lou Gehrig
1906 – Walter Rauff
1922 – Aage Bohr
1933 – Otto Barić
1941 – Václav Klaus
1945 – Aung San Suu Kyi
1945 – Radovan Karadžić
1947 – Salman Rushdie
1955 – Miomir Žužul
1962 – Paula Abdul
1970 – Rahul Gandhi
1978 – Zoe Saldana

Umrli:
1027 – sv. Romuald (tradicionalan datum)
1205 – knez Roman Veliki
1282 – Eleanor de Montfort
1584 – Hercule François, vojvoda od Anjoua
1650 – Matthäus Merian
1786 – Nathanael Greene
1787 – princeza Sophie Hélène Béatrice od Francuske
1820 – Joseph Banks
1844 – Étienne Geoffroy Saint-Hilaire
1865 – Evangelos Zappas
1897 – Charles Boycott
1902 – Albert od Saske
1903 – nadbiskup kardinal Herbert Vaughan
1908 – Josip Račić
1922 – Hitachiyama Taniemon
1932 – Sol Plaatje
1937 – J. M. Barrie
1939 – Grace Abbott
1949 – Vladimir Nazor
1956 – Thomas J. Watson
1979 – Paul Popenoe
1993 – William Golding
2009 – Dalibor Brozović