fbpx

SRPSKI POVJESNIČAR DOKAZAO: Za Hrvatsku igraju sve Srbin do Srbina!?

Autor: Kurir.rs

BEOGRAD - Srpski povjesničar i etnolog Božidar Kljajević, jedan od najpoznatijih poznavaoca srpske povijesti i rodoslovlja, analizirao je podrijetlo igrača hrvatske nogometne reprezentacije koji su igrali na Svjetskom prvenstvu u Brazilu i došao do zaključka kako ih je većina srpskog podrijetla.

Kljajević se podrijetlom srpskih rodova bavi preko 40 godina, na temelju metoda rada akademika Jovana Cvijića. Ranije je došao do zaključka da neki poznati Hrvati poput Marka Perkovića Thompsona, Olivera Dragojevića ili Zdravka Mamića imaju srpsko podrijetlo.

Analiza hrvatske nogometne reprezentacije po Kljajeviću izgleda ovako.

Stipe Pletikosa,

PLETIKOSA (PLETIKOSIĆI) žive u Rupama, katolici, ima ih i pravoslavnih i slave Sv. Nikolu, starinom su iz srpskog plemena Bjelopavlića u Crnoj Gori, čiji rodonačelnik je bio Pavle Pletikosa koji je sudjelovao u boju na Kosovu 1389. godine. Slave Sv. Đurđa. Pletikose se kasnije javljaju u Boki i Dalmaciji.

Darijo Srna,

SRNE vode podrijetlo od srpskog plemićkog roda MALIŠEVCI (MALEŠEVCI) – staro plemićko bratstvo, stanovalo u selu Malina, na putu Trebinje-Bileće, a kasnije su se proširili i na druga sela. Rodonačelnik ovog velikog bratstva je bio Maleš vojvoda, koji je došao sa obitelji poslije „kosovske razure“ pa su se razišli bojeći se turske osvete, jer su ubili zloglasnoga pašu.

Vedran Ćorluka,

ĆORLUKA pravoslavni i katolici, doselili su iz Popova, a ima ih po raznim selima Hercegovine, slave Sv. Jovana. Obiteljska predaja kaže da su bratstvo Đorluke od bratstva MASLEŠA, a rodonačelnik im je bio predak ćoravi Luka, koji je imao tri sina, jedan je ostao u Popovu, a dvojica su otišla u zapadnu Hercegovinu, odakle su se selili dalje. Bratsvo Masleše žive u Tulju (Popovo), starinom su od srpskog bratstva NIKOLIĆI iz Ozrinića, kraja u Katunskoj Nahiji. Masleše ponekad zovu i bratstvo ŠKALjIĆI, ranije su slavili Sv. Jeremiju, a kasnije su uzeli Sv. Jovana, kao i većina porodica u selu, naravno iz ekonomskih razloga.

Šime Vrsaljko,

VRSAJKO (VRZAJKO) slave Sv. Jovana i Sv. Jovana, obitelj srpskog roda. MILICA GRKOVIĆ u Dečanskoj hrisovulji nabraja: „Među imenima stanovnika Dečanskog vlastelinstva bila su popularna starobalkanska imena: Barbat, Bukur, Bun, Vrsajko, Vrsal, Dronun, Mazoje, Pelegri, Šarbai itd.“

Mateo Kovačić,

KOVAČIĆI muslimani, žive u Stocu, doselili su od Trebinja, ima ih u selu Turčinovićima u Širokom Brijegu, tamo su katolici, a tamo su doselili od Bileće, slave Sv. Jovana. Ima ih u sve tri vjere. Oni u Turčinovićima kažu da su iz Dalmacije, po jednima su od srpskog bratstva IVIĆA i slavili su Sv. Iliju, a po drugima od srpskog bratstva KOVAČEVIĆA iz Grahova, pa su skratili prezime.

Nikica Jelavić,

JELAVIĆI katolici, doselili su s Vrgorca oko 1700. godine. Bratstvo Jelavići vode podrijetlo od staroga srpskog roda MACURE – JELAVIĆI. Živjeli u selu Zmijinac, na Pelevom Brijegu, u Kučima, stari rod. Odatle ih je davno istjeralo bratstvo Baljevići, iselili su se preko Hercegovine u Dalmaciju.

Ivan Rakitić,

RAKITIĆI (RAKETIĆ) žive u Zadru i zaleđu, slave Sv. Arhanđela, pojavljuju se kao prosvjetna obitelj krajem 19 stoljeća, ima ih i u Kanjanima, Miočiću, a najbrojniji su u Mokrom Polju. Kažu da su se doselili iz Bosne 1692. godine, slave Sv. Nikolu. Ustvari oni su ogranak bratstva VLADOJEVIĆA iz Hercegovine, pravoslavni rod, nekada živjeli u Mirilovićima. U Drobnjaku postoji bratstvo Raketića koji su od ove familije, žive u Dobrim Selima, doselili su iz Banjana starinom, odselili preko Pive. Staro prezime im je bratstvo Vladojevići.

Luka Modrić,

MODRIĆI (Podgorje, Senj, Otočac, garšički, čazmanski, bjelovarski, vinkovački, županjski, đakovački, našički, požeški i valpovački kotar) žive u Korlatu i Zatonu Obrovačkom, dobili prezime po Modrinom Selu odakle su nekada došli 1689. godine iz srednje Dalmacije (iz Bukovice) kada su naseljene srpske obitelji.

Ivan Perišić

PERIŠIĆI – doselili su iz Dračeva, podrijetlom su iz Riđana nikšićkih, ranije su se zvali bratstvo MIHOJEVIĆI, a još starije bratstvo RADIŠIĆI. Podrijetlom su iz Riđana nikšićkih, odakle su došla tri ili četiri brata. Od te braće Luka je ostao u Mrkonjićima i od njega su bratstvo LUČIĆI, Radule se naselio u Tuljima i od njega su bratstvo RADULOVIĆI, a treći je Mihailo od koga su bratstvo MIHOJEVIĆI. Ostala bratstva su ogranci Mihojevića.

Mario Mandžukić,

MANDŽUKIĆI došli početkom 19 stoljeća iz Hercegovine. Najstarije podrijetlo im je iz srpskog plemena Pipera u Crnoj Gori. Imaju rođake u okolini Bijelog Polja, bratstvo MANDŽUKE.

Ante Rebić

REBIĆI (REBA) katolici i pravoslavni, slave Lazarevu Subotu, srpski rod iz Hercegovine. Starinom su od pravoslavnih prezimenjaka čija starina je od bratstva KRIVOKAPIĆA-BATINIĆA, i kojih ima dosta naseljenih u pljevaljskom kraju. Oni koji su ostali u Hercegovini primili su islam i katoličanstvo. Starinom su od srpskog bratstva BATINIĆA-KRIVOKAPIĆA. Starinom su iz Hercegovine iz krajeva između Nikšića i Bileća, gdje su formirani sredinom 16 stoljeća, kada je počelo slabiti staro bratstvo Batinića i kada su u to bratstvo ženidbenim vezama ušla nekolika bratstvenika Krivokapića. U dalmatinsko selo Baljke su se doselili iz sela Baljaka kod Bileća. Srodni sa ostalima koji slave ovu slavu. Svi su ogranak velikog roda BATINIĆA-KRIVOKAPIĆA.

Niko Kovač,

KOVAČI katolici i pravoslavni, žive u Šibeniku i zaleđu, doselili su iz Hercegovine od tamo brojnih srpskih bratstava sa ovim prezimenom. Kovača ima od bratstva Deretića, od bratstva Vujačića ili Kovačevića, od bratstva Radišića, i od bratstva Baćovića (Banovića).

Tko je Božidar Kljajević?

Božidar Kljajević rođen je na Badnji dan 1953. u Kosanici kod Pljevalja. Po profesiji je povjesničar, a kao profesor radio je u okolini Valjeva, u Zemunu i Beogradu. Oženjen je, ima dva sina i živi u Zemunu.

Objavio je 12 knjiga u kojima se ne samo kao povjesničar nego i kao geograf i etnolog bavi istraživanjem podrijetla srpskih obitelji. Rodoslovima i genealogijom bavi se četiri desetljeća koristeći metode velikog srpskog znanstvenika Jovana Cvijića. Tako je ušao i u trag hercegovačkim korijenima Nikole Tesle, ali i precima Milutina Milankovića, Pupina, Ruđera Boškovića. Kljajević je član Udruženja književnika Srbije.

Autor: Kurir.rs

ZADNJE VIJESTI