fbpx

Naučnici pokušavaju mapirati genome 66.000 vrsta životinja

Autor: Ba.voanews.com

NEW YORK - Nedavno je grupa naučnika objavila prve rezultate ambicioznog napora mapiranja gena desetina tisuća vrsta životinja, projekta za koji kažu da bi mogao spasiti neke vrste od sigurnog istrebljenja.

Naučnici surađuju s konzorcijem Genom 10.000 (Genome 10K) na Vertebrate Genome Project, koji predstavlja projekt mapiranja genoma oko 66.000 kičmenjaka, grupe u koje spadaju sisari, ptice, gmazovi, vodozemci i ribe. Genom 10.000 okuplja oko 50 institucija širom svijeta, a od prošle godine član ovog konzorcija je i Vertebrate Genome Project.

Prošlog tjedna je u okviru ovog projekta objavljeno 15 mapa genoma 14 različitih vrsta, uključujući kanadskog risa i papagaja zvanog kakapo iz Novog Zelenda.

Budućnost konzervacije

Genom je cjelokupna genetička informacija organizma tj. genetička šifra za sve ono što karakterizira taj organizam. Objavljivanje prvih mapa genoma je „dokaz da je ono što želimo učiniti izvodivo“, rekao je Harris Lewin, profesor evolucije na Univerzitetu Kalifornija, Davis (University California, Davis), koji je uključen u ovaj projekat.

Naime, mapiranje cijelog genoma je izuzetno zahtijevan i opsežan projekt ako to želimo uraditi na samo jednoj vrsti, a mapiranje genoma 66.000 vrsta kičmenjaka čini ovaj projekt jednim od najkompleksnijih u povijesti znanosti.

„Došlo je vrijeme, ali ovo je tek početak“, kazao je Lewin, aludirajući na to da danas znanstvenici posjeduju tehnologije bržeg i preciznijeg sekvencioniranja.

Mapiranje genoma i informacije koje iz toga saznamo će biti od pomoći u konzervaciji ugroženih vrsta. Još neke od 14 vrsta čiji su mapirani genomi objavljeni su i čudnovati kljunaš, dvije vrste slijepih miševa i jedna vrsta australske zebe. Upravo je kod ove zebe mapiran genom i mužjaka i ženke, zbog čega je krajnji broj mapiranih genoma bio 15 iako je sekvencioniranje rađeno na 14 vrsta.

„Sekvencioniranje genoma desetaka tisuća vrsta bi trajalo desetak godina“, kaže Sadye Paez, direktorica projekta.

„Pristup ovakvom tipu informacija mogao bi pomoći svima onima koji se bave konzervacijskom biologijom i biologijom uopće da spasu rijetke vrste“, dodala je Paez.

Paez je opisala projekt kao „napor ka stvaranju biblioteke života“.

Tri „huba“ za sekvencioniranje

Tanya Lama, doktorantica konzervacijske biologije na Univerzitetu Massachusetts u Amherstu (University of Massachusetts at Amherst), koordinirala je projekat sekvenioniranja genoma kanadskog risa. „Ova vrsta divlje mačke je subjekt debate oko njenog konzervacijskog statusa u SAD i bolje razumijevanje genetike ove vrste joj može osigurati i bolju budućnost“, kazala je Lama.

Treba razumjeti da ova vrsta risa trenutno ima konzervacijski status označen kao „najmanje zabrinjavajući“, što je stavlja van zakonskih akata o zaštiti. Zbog toga lov na ovu vrstu zbog krzna nije zabranjen, što je uzrokovalo smanjenje brojnosti populacije u južnim regijama SAD i tu je vrsta kategorizirana kao „ugrožena“.

„Pomoći će nam planiramo budućnost konzervacije, stvorimo alate za praćenje zdravlja populacije i formiramo bolju strategiju zaštite ove vrste“, dodala je Lama.

Projekt ima tri centra („huba“): Rockefeller univerzitet u New Yorku, Sanger institut u blizini Cambridgea u Engleskoj i Institut Max Planck za molekularnu biologiju ćelije i genetiku u Dresdenu, Njemačka.

„Ovaj projekt je veoma zanimljiv jer će osigurati informacije bitne za konzervaciju ugroženih vrsta“, rekla je Mollie Matteson, iz Centra za biološki diverzitet. Matteson, koja nije uključena u ovaj projekt, dodaje kako više informacija o životinjama znači i bolje razumijevanje kako se bore s bolestima i promjenama u okolišu.

Ovaj projekt ima sličnosti sa Earth BioGenome Project, koji pokušava katalogizirati genome 1.5 milijuna vrsta. Harris Lewin predsjedava radnom grupom koja vodi ovaj projekt. Sam Vertebrate Genome Project je zapravo dio ovog globalnog projekta.

Autor: Ba.voanews.com

ZADNJE VIJESTI