Panika širom svijeta, hakirani čitači kreditnih kartica

SARAJEVO - Američki kolos u sektoru softvera „Oracle“ priopćio je jučer da su hakeri virusom zarazili program „Microsovih“ čitača kreditnih kartica koje se koriste u hotelima i restoranima širom svijeta. Iz „Oraclea“ su zatražili da „Microsovi“ klijenti promijene lozinke za svoje račune.

Direktan pristup

Težina i obim ovog hakerskog upada nisu navedeni, ali se pretpostavlja da je glavni krivac organizirana ruska kriminalna grupa koja je poznata po hakiranju banaka i trgovina.

Saša Petrović, istražitelj Federalne uprave policije za borbu protiv svih vrsta elektronskog i cyber-kriminala, kazao je za „Avaz“ da je hakerski upad koji se jučer dogodio djelo profesionalaca i veoma teško ga je izvesti.

– Ništa nije nemoguće, ali je u ovom slučaju haker morao imati direktan fizički pristup. Postoji vrlo mala vjerojatnoća da je i updateom mogao napraviti ovakav upad, ali je i to suviše komplicirano. „Oracle“ ima svoje slabe točke, a hakeri su otkrili o kakvom je propustu riječ i to maksimalno iskoristili – pojašnjava Petrović.

Navodi kako su male šanse da se i u BiH desi sličan hakerski upad.

– Sigurnosne mjere u našoj zemlji znatno su bolje, jer je manji broj bankomata i banaka pa je zbog toga i manja vjerojatnoća za takav upad, dok je u inozemstvu sasvim druga priča. Ali, ništa nije isključeno – govori Petrović.

Rad po uputama

Iz Udruženja banaka BiH navode da, iako BiH nije u fokusu cyber-kriminalaca, to je ipak samo trenutno stanje, a opasnost od napada uvijek postoji.

– Svaka bankarska grupacija ima svoju zaštitu od cyber-kriminalaca. Kada se stupa u odnos s bankom potpisuje se ugovor, a klijenti su dužni da kartice upotrebljavaju prema uputama. Građani se moraju više informirati, s obzirom na to da se elektronski kriminal konstantno razvija i napreduje iz minute u minutu – navodi Mijo Mišić, sekretar Udruženja.

Zakon se ne primjenjuje

– U ovakvim slučajevima ne smijemo tvrditi da su FBiH ili RS sigurne od ovakvih upada, niti smije postojati izolacija te vrste. Iako je usvojen Zakon o elektronskom potpisu, on se zbog entitetskih neslaganja o nadležnostima ne primjenjuje – pojašnjava Mijo Mišić.