plenkovic-f-3032017

Banke će državi morati javljati svaku sumnjivu transakciju na privatnim računima istaknutih političara

Autor: Jutarnji list

ZAGREB - Saborski zastupnici uskoro bi trebali izglasati novi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, koji njih, kao i premijera, predsjednicu države te suce Vrhovnog i Ustavnog suda svrstava u kategoriju “politički izloženih osoba”.

Prema izmjenama i dopunama Zakona, banke bi imale obvezu pratiti financijske transakcije te kategorije, kao i transakcije članova njihovih obitelji. Ako primijete nešto sumnjivo, o tome bi morali promptno izvijestiti Ured za sprječavanje pranja novca. Najavio je to Tomislav Sertić, voditelj Odjela za međuinstitucionalnu i međunarodnu suradnju Ureda za sprječavanje pranja novca, na konferenciji “Sigurno poslovanje” koja se u organizaciji zagrebačkog Centra za poslovnu sigurnost održava u rovinjskom hotelu Istra.

Uz najviši politički vrh, pod “povećalom banaka” bit će i transakcije zamjenika ministara, visokih pravosudnih dužnosnika, ali i članovi upravnih tijela političkih stranaka, članovi uprava i nadzornih odbora tvrtki u državnom vlasništvu, članovi savjeta Hrvatske narodne banke, ali još neki drugi.

Europska direktiva

Sve su te izmjene na tragu europskih direktiva za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koje je Hrvatska usvojila. Dosad je ta obveza vrijedila samo za inozemne državljane. Uz obvezne “likove”, čije će transakcije biti pod povećalom, istaknuo je Sertić, banke će i same morati identificirati politički izložene osobe i pratiti njihove transakcije te prijavljivati Uredu ako primijete nešto sumnjivo. Primjerice, lokalne dužnosnike.

Pod povećalom hrvatskih banaka bit će i transakcije visokih vojnih dužnosnika, ali i stranih veleposlanika u Hrvatskoj. Ured za sprječavanje pranja novca već sada ima mogućnost izravnog ulaska u informacijske sustave MUP-a i Porezne uprave.

Sertić je iznio podatak da je hrvatski Ured za sprječavanje pranja novca od 2009. do 2016. godine obradio 2662 predmeta, odnosno transakcije vrijedne više od 12 milijardi kuna. Od toga, Ured je blokirao transakcije teške više od 175 milijuna kuna zbog sumnji na pranje novca i financiranje terorizma.

Novina u zakonu bit će i Registar stvarnih vlasnika, središnja elektronička baza podataka koja će sadržavati podatke o stvarnim vlasnicima svih pravnih subjekata osnovanih na području Hrvatske. Banke i po dosadašnjem zakonu već utvrđuju stvarnog vlasnika, a poslovni subjekti također će biti dužni dostaviti taj podatak u Registar stvarnih vlasnika. Ako neka pravna osoba uđe u posao s “peračem novca” ili “financijerom terorizma”, moći će biti kažnjena novčanom kaznom do pet milijuna eura.

Primjeri prevara

Na konferenciji su izneseni i brojni primjeri prijevara u bankovnom poslovanju, prijevara u osiguranju, njihova sprječavanja, otkrivanja i budući trendovi. Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, osobno je sudjelovao u sprječavanju financijske prijevare tvrtke supruge visokog političkog dužnosnika čija se tvrtka bavila uvozom medicinske opreme. Nakon što je dala otkaz voditeljici financija, supruga političara nije obavijestila banku da joj je prestalo ovlaštenje za zastupanje, pa je financijašica to htjela iskoristiti i prebaciti na račun u slovenskoj banci 130.000 eura, no u tome je bila spriječena.

Autor: Jutarnji list

ZADNJE VIJESTI