Bh. Hrvati mogu ratovati u Hrvatskoj, a Srbi u Srbiji

SARAJEVO - Kazneni zakon Bosne i Hercegovine, koji zabranjuje državljanima Bosne i Hercegovine ratovanje na područjima zemalja poput Sirije, istovremeno ne zabranjuje bh. Hrvatima da aktivno sudjeluju u eventualnim sukobima Hrvatskoj ili bh. Srbima da sudjeluju u sukobima u Srbiji ukoliko posjeduju dvojno državljanstvo tih zemalja. Ratovati slobodno mogu i Bošnjaci, kao i svi žitelji BiH, ali u zemljama čije državljanstvo imaju, ili u vojnim formacijama pod kontrolom međunarodno priznatih vlada.

Kazneni zakon Bosne i Hercegovine prije nešto više od dvije godine dopunjen je odredbama i sankcijama koje se odnose na ratovanje bh. državljana u drugim zemljama, a s ciljem suzbijanja terorizma.

Tako je u članu 162b Kaznenom zakonu dodano “tko protivno Zakonu o obrani Bosne i Hercegovine ili Zakonu o službi u oružanim snagama Bosne i Hercegovine organizira, rukovodi, obučava, oprema ili mobilizira pojedince ili grupe ljudi s ciljem pridruživanja, na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju van Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje pet godina zatvora”, te “tko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, obučenoj, opremljenoj ili mobiliziranoj u smislu stava (1) ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri godine.

Premda rečenica “tko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj…” ostavlja dojam da se nitko iz BiH više nikada ne može pridružiti bilo kakvim sukobima van BiH, pravnici za Republikainfo.com kažu da to nije tako, odnosno da će svi sa dvojnim državljanstvom mogu sudjelovati u vojnim aktivnostima zemalja čiji su državljani i to im nitko ne može osporiti, baš kao ni u legalnim vojnim aktivnostima pod kontrolom međunarodno priznatih vlada.

Taj dio krije se u završnom dijelu člana 162b, gdje se kaže “Odredbe ovog člana neće se primjenjivati na osobe koje su na zakonit način stekle državljanstvo strane zemlje priznate od strane Bosne i Hercegovine u čijoj vojsci ili vojnoj formaciji služe, ili služe vojnim formacijama pod kontrolom međunarodno priznatih vlada od strane Ujedinjenih naroda, formiranim na temelju zakona”.

Praktički to znači da bi u slučaju eventualnih sukoba u Hrvatskoj u vojsku mogli ići i Bošnjaci iz BiH koji posjeduju državljanstvo te zemlje, i to se ne bi okarakteriziralo terorističkom aktivnošću, nego borbom u svojoj drugoj domovini.

Kazneni zakon dopunjavan je kako bi se spriječio sve veći odlazak bh. državljana na strana ratišta, prvenstveno Siriju, odnosno sprječavanje terorističkog vala koji se proširio na cijeli svijet.

Rezultiralo je to velikim brojem povratnika iz Sirije, koji potpisuju sporazume o priznanju krivnje s nadležnim tijelima u zamjenu za jednogodišnju kaznu zatvora.