BiH ima najveću stopu nezaposlenosti mladih u svijetu

SARAJEVO - CIA je početkom ovog mjeseca objavila ažurirane podatke o zemljama svijeta poznate kao The World Factbook ili CIA World Factbook.

Riječ je o informacijama koje služe za službenu upotrebu američkih vlasti, a u kojima se pruža jasan pregled demografije, geografije, komunikacije, državnih tijela, gospodarstva i vojnih struktura zemalja svijeta, piše Klix.ba.

Vlasti u SAD-u su i ove godine posebno tretirale problem nezaposlenosti mladih osoba od 15 do 24 godine, a BiH se našla na samom vrhu liste od 134 zemlje, daleko ispred Jemena, Alžira i Etiopije.

Naime, nezaposlenost mladih osoba u BiH, prema podacima CIA-e, iznosi nevjerojatnih 62,8 posto, a kao relevantni podaci korišteni su oni iz 2012. godine. Odmah ispod BiH nalaze se Kosovo i Grčka s 55,3 posto, zatim Makedonija s 53,9 posto, Španjolska s 53,2 posto, Južna Afrika (51,5 posto), Srbija (51,1 posto), Gvajana (46,1 posto), Hrvatska (43,1 posto) i Tunis (42,3 posto).

CIA je u rubrici koja se odnosi na BiH ažurirala podatke o popisu stanovništva, uzimajući kao relevatne rezultate one iz 2013. godine, navodeći da u našoj zemlji živi 50,1 posto Bošnjaka, 30,8 posto Srba, 15,4 posto Hrvata, 2,7 posto ostalih i 1 posto onih koji se nisu izjasnili. Američke vlasti navode da je metodologija obrade rezultata popisa sporna i da vlasti iz entiteta Republika Srpska odbijaju priznati rezultate Agencije za statistiku BiH.

Što se tiče nacionalnih praznika, CIA je u tom dijelu istakla da se u FBiH slavi 1. ožujak (1992.) kao Dan neovisnosti i 25. studeni (1943.) kao Dan državnosti, a da se u oba bh. entiteta slavi 9. svibnja (1945.) kao Dan pobjede nad fažizmom i 21. prosinca (1995.) kao Dan Daytonskog mirovnog sporazuma.

Neustavna proslava 9. siječnja kao Dana RS-a nije navedena. U informacijama se opširno tretira i ekonomska situacija u BiH za koju piše da je zemlja s ograničenim tržišnim reformama koja se snažno oslanja na izvoz metala, energije, tekstila i namještaja, kao i na doznake iz inozemstva.

“Visoko decentralizirana vlada sprečava koordinaciju i reformu ekonomske politike, dok pretjerana birokracija i segmentirano tržište obeshrabruju strana ulaganja. Strane banke, uglavnom iz Austrije i Italije, kontroliraju veliki dio bankarskog sektora, iako je najveća banka u entitetu Republika Srpska domaća privatna banka”, navodi se u World Factbooku.