djuromatuzovic04052017

DRAGAN LUKAČ: Uhićenje Đure Matuzovića i još mnogo toga stavljam na dušu Draganu Čoviću!?

Autor: Magazin Start

SARAJEVO - Dragan Lukač, direktor policije FUP dao je interview za magazin Start u kojemu je, vrlo otvoreno, prikazao katastrofalne razmjere sprege vlasti i kriminala na svim razinama a posebno u sigurnosnim službama. Dotakao se i naših krajeva i problema.

Gospodin Lukač daje za pravo načelniku Ljubuškog Nevenku Barbariću, koji je među prvima ukazao na kriminal u MUP-u, te potvrđuje kako se radi o velikim pljačkama, trgovinom drogama, ljudima i akciznim robama, krađama vozila … a “Jugozapadni dio BiH” je ocijenio kao prostor na kojem ne vlada pravna država.

draganlukac04052017

Pročitajte i zapitajte se…

Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović kaže da su nedavno Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Fahrudin Radončić imali sastanak na kome su razgovarali o tome kako da vas smijene! Znate li za to i zašto bi vas oni željeli smijeniti?

Ne znam da su ta tri čovjeka imala takav razgovor. Oni su predsjednici političkih stranaka HDZBiH, SDA i SBB, i kao predsjednici političkih stranaka i političke stranke generalno nisu nadležni, niti imaju mandat ili bilo kakve ingerencije nad radom, imenovanjem ili smjenom direktora federalne uprave policije. Ako su razgovarali o mojoj smjeni, treba im ukazati na to da se ne mogu baviti tim pitanjem jer nemaju ovlasti za to.

Kriminalna hobotnica

Oni u parlamentu FBiH i drugim institucijama imaju svoje ljude koji bi mogli realizirati njihov dogovor!

Jedino tijelo koje ima veze s praćenjem rada direktora FUP i ocjenjivanjem rada direktora FUP-a je Neovisni odbor. Sedam članova tog odbora bira Parlament FBiH, a Parlament više od godine i pol nije izabrao to tijelo. Prema onome što čujem, osnovni razlog je upravo taj što političke stranke koje participiraju u radu parlamenta, kroz Komisiju za sigurnost i druge komisije koje se bave tom problematikom, žele izvršiti politički utjecaj na izbor članova Neovisnog odbora. Naime, članovi odbora moraju biti ljudi koji nisu članovi stranke, trebali bi biti ugledni građani koji se bave kriminalističkim ili pravnim znanostima, suci, tužitelji. Dakle, ljudi od struke, potpuno neutralni, osobe na koje stranke ne mogu utjecati. Očito da stranke ne žele takav odbor da bi preko nekih članova mogli utjecati na odabir ili smjenu direktora FUP jer je to jako bitno. Vjerovatno je to ta dimenzija.

Sve to govori kako je moguće da postoje neki razgovori na tu temu! Radite li na nekim istragama koje bi ih mogle uznemiravati?

Mislim da to o sastanku nije utemeljeno na činjenicama! Bez obzira na to, ne vodimo istrage protiv ijednog od tih ljudi. Prema informacijama koje imam, predsjednik HDZBiH Dragan Čović je na sličnim sastancima, unutar stranaka koje čine Vladu FBiH, postavljao pitanje zamjene direktora FUP. Smatra da bi na mom mjestu trebao biti njegov čovjek, neko tko odgovara interesu ili političkim pogledima gospodina Čovića, iako je ovo pozicija koja je potpuno depolitizirana. Mislim da znam koji su razlozi njegovog htijenja da netko iz njegovog miljea dođe na ovu poziciju. Radi se o istragama o vrlo teškim kaznenim djelima u kojima izvršitelj nije Čović, ali jesu ljudi koji utječu na njegov stav i zahtjev da se zamijeni direktor FUP kako bi upravo netko iz tog miljea došao na ovu poziciju. Mislim da je to pozadina, ne vidim drugog razloga. Žalosno je da ti koji mu šalju signale i traže moju smjenu, da bi ovdje došao čovjek iz njihove ekipe, dolaze iz ozbiljnih mafijaških struktura.

Šta znači ozbiljna mafijaška struktura?

To su ljudi koji na organiziran način vrše vrlo ozbiljna kriminalna djela. Jedno od djela koja istražujemo je pljačka novca iz UniCredit banke od 6.10.2010. godine (Dužice – Široki Brijeg. op.u.). To je najveća pljačka ikada u BiH. Iz tih krugova su ljudi koji prema Čoviću šalju signale i dezinformacije kako bi uklonili Lukača. Smatram da će u tom slučaju ta i druge istrage biti zaustavljene, stavljene pod kontrolu osobe koja bi ovdje došla. Znamo imena tih ljudi. Vrlo su bliski mafijaškim krugovima, rade na utjecajnim mjestima u sigurnosnom sektoru u BiH, na raznim nivoima vlasti. Što se tiče samog Čovića, možda se on plaši da će FUP pod mojim zapovjedništvom istraživati porijeklo njegove vile u Mostaru od pet milijuna KM, ili vile u Zadru, koja košta dva milijuna eura, i nekih drugih nekretnina…

A istražujete li to?

Ne! Mi to ne radimo i toga se ne treba plašiti. To je posao komisije za ispitivanje porijekla imovine. Ne poznajem gospodina Čovića. Možda sam ga jednom sreo. Nemam o njemu pozitivno ni negativno mišljenje.

Ali da završim ovo o pokušajima utjecaja: u tim mafijaškim-kriminalnim konstrukcijama i zahtjevima se pojavljuju ljudi, pojedinci iz sigurnosnih struktura koji su u vrlo ozbiljnim kontaktima s pripadnicima obavještajnih služni nama susjednih država koje paraobavještajno djeluju u BiH i obično su to pojedinci iz bivših struktura UDB-e i KOS-a i to o svemu o čemu govorim daje dodatnu dimenziju.

Zašto ne zaustavite te ljude?

Nemam te ingerencije.

Kako to spriječiti? Držite li ih barem pod kontrolom?

To bi trebala raditi obavještajna služba koja ima kapacitete registrirati i zadokumentirati ponašanje takvih pojedinca i proslijediti ta saznanja nadležnim organima gonjenja, odnosno tužiteljstvima.

U “Jugozapadnom dijelu BiH” ne funkcionira pravna država!

I je li se to desilo?

Ne znam, ali to bi bio put. Ti ljudi iz kriminalnog miljea u relaciji s pojedincima iz sigurnosnog sektora nisu ljudi vezani samo za ovo kazneno djelo, ovu pljačku u Širokom Brijegu, nego se bave i trgovinom drogama, ljudima i akciznim robama, krađama vozila… Čitav set kriminalnih aktivnosti.

Ako ta mafijaška struktura preko predsjednika stranaka utječe na smjenu direktora policije, znači li to kako oni kontroliraju vlast?

Ne mislim kako kontroliraju, ali oni bi to htjeli. Uvijek u mafijaškom djelovanju i organiziranom kriminalu imate pipke koji idu od kriminalne hobotnice prema strukturama politike i države. To su odrednice organiziranog kriminala. Oni ne vladaju, ali pokušavaju na ozbiljan i perfidan način utjecati na ljude koji donose odluke.

Uspijevaju li?

Negdje uspijevaju i to ne znači da neće i u ovome o čemu govorimo.

Možete li malo objasniti taj pojam mafijaške strukture? Ko su ti ljudi, jesu li prisutni u javnosti, na ulici…?

Možemo ih vidjeti na ulici. To su ozbiljni, izrasli kriminalci, rijetko sankcionirani, otkriveni i zadokumentirani i uglavnom na prostorima BiH u kojima ne funkcionira pravna država u bilo kom segmentu.

Koji su to prostori?

Recimo prostor jugozapadnog dijela BiH.

Kako u tim djelovima BiH funkcionira policija?

Vrlo malo! Iščitavajući određena saznanja do kojih dolazimo, pa i oko te pljačke u Širokom Brijegu, ja koji radim godinama u policiji i stalno sam na rukovodnim funkcijama, prvi put sam pročitao neka imena. I kada sam pročitao opise takvih likova, nisam mogao vjerovati da mi imamo takve profile kriminalaca. Bio sam frapiran. Nije to jedan čovjek, nego veći broj osoba koji su vrhunski europski kriminalci. Oni sa svojim kriminalnim profilom nisu ni po čemu u zaostatku za pripadnicima, recimo Zemunskog klana ili drugih mafijaških struktura koje su bile skoncentrirane u drugim državama i obrađivane od službi sigurnosti.

Kako smo došli do toga da u policijama imamo te ljude? Ko se treba obračunati s njima?

Mi! Ali morate znati da policijski komesari u kantonima nisu podređeni MUPFBiH ili FUP-u! Nemamo zakonom definirane koordinacije, nego se samoinicijativno dogovaramo, pravimo neke sporazume.

Ko su ti komesari policije koji bi trebali povesti policiju u obračun s tim kriminalcima, a ne rade to?

Pa nisu to samo kantonalni MUP-ovi, nego ukupne sigurnosne strukture. Toga ima svuda, i u Sarajevu i u Banjoj Luci i u Zenici. Postoji suradnja, ali ona mora biti konkretnija. Radimo zajedno, ali ima jedan drugi problem: sigurnosni okvir na nivou države mora biti cjelovit, a kod nas je iscjepkan, podijeljen. Bez obzira na relacije među tim sigurnosnim segmentima, podijeljenost je problem i mora se shvatiti da policija možda i ne može bolje u uvjetima kakvi jesu.

Policija neće, ne može ili ne zna?

Sve troje! Ima svega. Sve te elemente treba promatrati individualno kod pojedinaca. Unutar svakog organa imate pojedinaca koji ne znaju, neće, koji su korumpirani, koji ne smiju, a toga ima i u rukovodećoj strukturi, pa naniže! S tim da se to polako čisti, poduzimamo mjere unutar sistema, ljudi su sankcionirani, ali teško to ide. Mi smo u upravi naprimjer bili u situaciji nekim ljudima dati otkaz jer su prilikom redovne ocjene koju provodimo svakih četiri godine negativno ocijenjeni i nisu dobili sigurnosnu potvrdu. Žalili su se sudu i vraćeni su na posao uz obavezu da im isplatimo sve plaće, a te naše odluke je potvrdio i Ured za žalbe Vijeća ministara BiH. Ali sud je naložio drugačije. Imamo takav sustav i to su kompleksna pitanja. I teško je na svako pitanje odgovoriti zašto je to tako. Mi smo tranzicijsko društvo s kratkom istorijom pravne države. Treba nam još mnogo vremena da sazrijemo po svakom od ovih pitanja. No bez obzira što je to sve tako, policijski organi su najuspješniji organi u BiH i mnogo je primjedbi na policiju koje nisu opravdane.

Pripravnik protiv generala

Tužitelji, recimo, kažu da nekada policija neznanjem i nepažljivim radom uništi dokaze!?

Ima mnogo nedostataka i u tužiteljskom radu, ali oni su u cjelini relativno mladi kao organi. Tužiteljstvo BiH je formirano 2003., odabir kadrova je upitan sa stajališta kvalitete, a to su vrlo odgovorni poslovi, stručno zahtjevni, traže educiranog čovjreka u oblasti pravnih znanosti i iskustvo u radu. Tužitelj otkriva kaznena djela, vodi istragu, goni počinitelje, ali može i sačiniti nagodbu s počiniteljem, što su vrlo osjetljive stvari s aspekta niza pitanja, ali i korupcije. Imamo mnogo mladih tužitelja koji nemaju nikakvog iskustva. Pratio sam, recimo, hapšenja hrvatskih generala s područja Orašja. Odatle sam pa me to zainteresiralo jer sam bio i sudionik rata sve vrijeme. Vidim da istragu protiv generala Đure Matuzovića i drugih vodi tužitelj koji je izabran u trećem mjesecu 2014. i koji nikada nije radio kao tužitelj. Dakle, on je skoro pa pripravnik, a radi tako kompleksan predmet protiv najvišeg zapovjednika zbornog područja, to je kao korpus, optužuje za najteže oblike kaznenih djela iz međunarodnog humanitarnog prava, a o tužiteljskom poslu, osobito o tako ozbiljnom poslu, nema pojma. To su kompleksni predmeti i evo zašto imamo nedostatke u radu tužiteljstava. Tamo je prošle godine primljeno deset ili dvadeset tužitelja koji trebaju raditi na terorizmu ili ratnim zločinima. Bira ih VSTVBiH. Ne znam kakve kriterije imaju za odabir, ali to je masovna pojava i moramo imati propuste u istrazi. Pazite, istragu provodi tužitelj, a ne policija. Policija provodi istražne radnje koje tužitelj povjeri i pod njegovim nadzorom. To znači da policija ne može napraviti ozbiljnije propuste ako tužitelj nadzire i može upozoriti da policija radi pogrešno.

Ima i kod policje propusta. I u policiju su došli ljudi bez kvalifikacija. Neki dan, ovdje, kod mene, vidim da je stručni nalaz i mišljenje potpisao čovjek koji je po zanimanju nastavnik predškolskog odgoja. Dakle, teta u vrtiću! A bavi se eksplozivnim napravama. Ne možemo imati idealne stvari u tim oblastima, ali valja raditi na tome da propuste otklanjamo. Stanje u kantonalnim MUP-ovima je važno, ali MUPFBiH njima nije nadređen. Na komesare politika utječe preko neovisnih odbora u koje nisu imenovani ljudi kakve je zakon naložio da budu izabrani.

Ja sam Hrvat, ali Čović je najglavniji Hrvat u BiH

Kako vlada i ministarstvo znaju što vi radite ako nema Nezavisnog odbora?

Ne znam! Šaljem redovno izvještaje i neka dalje svatko radi svoj posao za ono za šta je odgovoran i izabran. Zakon je jasno precizirao ko na koji način prati rad direktora policije i ko, kada i koga na koji način izvještava, zbog čega i kako je moguće smijeniti direktora. Meni je ovo drugi mandat i izabran sam jer sam bio najbolji kandidat. A gospodin Čović, nevezano za ovo sa čim smo počeli razgovor, radi na mojoj smjeni još kad sam bio u SIPA-i, pa i to po zahtjevu svog prijatelja Milorada Dodika. Uporan je. Obećao je da će to napraviti, valjda zato što sam ja Hrvat, a on je najglavniji Hrvat u BiH, pa valjda ima pravo na to. Sve je počelo nakon što sam podnio prijavu protiv Dodika i drugih koji su ukrali 115 milijuna KM iz proračuna RS. To je završilo kako je završilo, ali opravdanost te prijave, koju sam ja tada podnio, a moj tim inspektora prikupio, potvrđuje se u prošlogodišnjim prijavama i istragama koje se vode oko Pavlović banke, vile u Beogradu… Sve je to bilo u toj prijavi.

Smjenjuju me od 2010. godine

Kako se danas osjećate kada govorite o toj prijavi? Bili ste heroj, svi su vas u FBiH okivali u zvijezde, a sada se svi trude smijeniti vas?

To je sastavni dio ovoga posla. Ima stvari koje nisu za javnost, ali oni mene od 2010. godine, pola godine nakon što sam došao na ovu poziciju, pokušavaju skloniti odavde. I Vlada FBiH i Nermin Nikšić i tadašnji ministar unutarnjih poslova koji je tretirano ovom kaznenom prijavom i drugi neki ljudi, preko odlaska Dragana Vikića u penziju i SDP-u bliskih tužitelja, pa i kaznenim postupkom protiv direktora FUP-a. Ali to govori o tim ljudima. U isto vrijeme rade na odrađivanju projekta koji je realiziran kroz matične knjige zbog čega se sada vodi istraga i niz drugih stvari. Zašto oni to rade prema nekome ko radi legalno i ima uspjeh? Zašto imaju strah od onog što ja radim ako su čisti pred zakonom?

Možda nisu zadovoljni rezultatima rada, brojem istraga…

Oni bi voljeli da nema istraga ili da ih ima samo protiv nekih. Istrage ne otvara policija, nego tužiteljstvo. Ne mogu ja voditi istragu ako nemam nalog tužitelja, nisam nadležan da ih otvaram. Drugi su njihovi razlozi.

Koliko ste prijava podnijeli za, recimo, posljednjih pet godina?

Sigurno više od tisuću.

A koliko je procesuirano?

Neke su procesuirane, neke presuđene, neke čekaju. Radimo predmete sa svim tužiteljstvima u BiH i Tužiteljstvom BiH. Teško je pratiti u kojoj fazi je postupanje po nekim predmetima, recimo u Livnu, ali jedan dobar broj još nije optužen ili nije sudski završen. Neke prijave završe negativnom tužiteljskom odlukom. Bilo je zatvorskih kazni i do 40 godina, kao što je slučaj ubojstva u Sanskom Mostu. Ima ozbiljnih predmeta koje smo radili i koje radimo. Jedan je predmet u vezi s ljudima iz MUP-a, dakle u našim vlastitim redovima. Istraga je u završnoj fazi, ali ima mnogo opstrukcija…

Kako saznajete za pritiske i opstrukcije?

Postoje segmenti koji se bave obavještajnim radom i oni prikupljaju saznanja u vezi s kriminalom. Imamo i informante, ljudi dođu i kažu…

Kako vidite rad SIPA-e u kontekstu raznih hapšenja, privođenja…?

Ja sam osnovao SIPA-u u 2002. godine, po zapovjedi šefa misije UN-a u BiH! Bio sam u prvoj upravi osam i pol godina. SIPA je organ u nastajanju i treba vremena da sazri. Mislim da je zadnjih dvije godine ušla u stabilniju fazu rada, s tim što su u posljednjim fazama, pogotovo dok je Goran Zubac bio direktor, imali ozbiljne nezakonitosti u postupanju u kaznenim djelima za koja nisu nadležni kao što je bilo hapšenje predsjednika FBiH i u načinu rada jer idu hapsiti dilera droge, a ide oklopno vozilo, prati ih televizija… To su bespotrebne stvari. Nejasno je zašto je to nekome trebalo. Osim toga SIPA je bila snažno usmjerena na postupanje prema kaznenim djelima isključivo na prostoru FBiH što je opasna dimenzija u političkom smislu. Sada je to pod određenom kontrolom iako ima nekih poolitičkih utjecaja na predmete koji se u datom momentu rade. Jedan od primjera je hapšenje ljudi u Orašju.

pljacka-medovici04052017
Uhićenje Matuzovića je u funkciji razmjene teritorija

Šta je sporno sa hapšenjem u Orašju?

Sporan je način na koji je to urađeno i prema kome je to urađeno! Kao direktor policije, to stavljam na dušu Draganu Čoviću jer general Đuro Matuzović je simbol obrane Bosanske Posavine koju čini osam općina u kojima je hrvatsko stanovništvo bilo većinsko. Na tom prostoru je izvršen genocid nad hrvatskim narodom! Protjerano je 130.000 Hrvata, a njihova kompletna imovina opljačkana, uništena ili prisvojena, a sve institucije koje su simbolizirale taj narod su uništene. Šta je klasifikacija i dokaz genocida nego ovo o čemu ja govorim?

Šta je tu Čovićeva uloga?

Njegovo ponašanje naspram svega toga je vrlo upitno i rizično sa stajališta bilo kakvog oglašavanja u vezi sa tim hapšenjem.

Ulazite li sada u sferu politike?

To su pitanja sigurnosnog karaktera i ja o tome govorim i kao građanin. Možda je hapšenje generala Matuzovića i procesuiranje na sudu koje počinje 15.5. ove godine u funkciji nekih projekata teritorijalne razmjene ili razmjena u BiH na relaciji hrvatsko-srpskih odnosa. Nije na odmet imati u vidu potpisani sporazum iz Graza od 2.5.1992. i u tom kontekstu promatrati jedini obranjeni prostor općine Orašje i dijela općine Bosanski Šamac gdje je sinonim te obrane bio general Matuzović.

Što hoćete reći?

Možda se vode pregovori i dogovori te vrste, a govorio sam o paraobavještajnom djelovanju određenih struktura obavještajnih službi bliskih strukturama UDB-e i KOS-a na ovom prostoru i u toj relaciji potkusurivanja i izmirivanja računa ili stvaranju pretpostavki da se budućnosti dogode neke podjele ili razmišljanje o podjelama unutar BiH.

O čemu govorite? Dio RS-a za dio FBiH?

Neke razmjene teritorija unutar BiH. Sve je moguće! Ne mogu to drugačije tumačiti. Ako govorim o hapšenju generala i drugih, ne kažem, možda u toj grupi ima pojedinaca koji su počinili individualne zločine. To treba procesuirati. Ali ovdje se procesuira sinonim obrane i stavlja odgovornost hrvatskom narodu da je počinio strašne zločine nad srpskim narodom koji tu jeste bio žrtva i to ne treba potcijeniti, ali izostaviti da je taj prostor obranjen u kontekstu Posavine u kojoj je počinjen genocid nad hrvatskim narodom je strašno.

Upadate li vi ovdje u zamku političke priče da se hapšenjem hrvatskog generala neki zločin stavlja na teret cijelom hrvatskom narodu?

Ne zbog toga, nego se stavlja odgovornost na hrvatski narod koji je žrtva i to ne mala na tom prostoru. Druga je stvar da se uz cijelu tu priču sve vrijeme potencira da je ta istraga, predmet i optužnica, došla od Bošnjaka u pravosudnim institucijama što je notorna laž jer na tome ne radi ni jedan Bošnjak, ni u jednom dijelu tog predmeta. To je sramotno i nije bez razloga, a ja ću uvijek u cilju istine reći da to nije tako, pa neka me i Čović i ko god stavlja u kontekst i SDA i Izetbegovića i bilo čega.

Vezujete li to vi tužitelje u ovom predmetu za Čovića?

Ma, ne! Govorim nešto sasvim drugo. Mene se često optužuje da radim za SDA, te da sam ja Izetbegovićev! A ja Izetbegovića vidio jednom u životu i sada ja kao neki Bakirov interes zastupam. Ružne su to stvari. Pojedinci dopuštaju sebi puno toga i prelaze crvenu liniju dopuštenog ponašanja iako to ničim nisu zaslužili niti imaju osnova to raditi. Nisu tako jaki kako misle da jesu.

Stiče se utisak da vam je Čović trn u oku?

Nije! Ne poznajem čovjeka, ali ne dopuštam da mi on ili bilo tko drugi govori tko je pravi Hrvat a ko nije.

Autor: Magazin Start

ZADNJE VIJESTI