INZKO: Hrvati moraju odlučiti jesu li dijaspora ili konstitutivni narod

SARAJEVO - Mislim da bi Hrvati ovdje morali da se deklariraju da li su oni konstitutivan narod (a jesu) ili su dijaspora, rekao je za TV1, Valentin Inzko.

Hrvatska naravno, pošto ima 1000 kilometara zajedničke granice sa Bosnom i Hercegovinom, želi da ovdje bude dobra situacija, kaže Inzko.

“Međutim ja bih rekao da neke pojmove treba objasniti. Tu imamo pojam federalizacije Federacije, onda “treći entitet”, pojam decentralizacije i konsocijacije”, dodao je on.

Mišljenja je da postoje različite interpretacije.

“Treba objasniti te pojmove. Mislim da bi Hrvati ovdje morali da se deklariraju da li su oni konstitutivan narod (a jesu) ili su dijaspora. Onda bi ih se moglo uspoređivati sa Hrvatima u Vojvodini i Čileu. To naravno nije isto, ali ako si konstitutivan narod, onda je to opet drugačije i nisi manjina. Mislim da je to vrlo važno pitanje”, naglašava Inzko.

Ja vjerujem u pozitivnu volju Hrvatske da ona ima dobre susjede i da će onda svima biti bolje, i to je ono što želimo, zaključio je Visoki predstavnik u BiH.

“Neću se ispričati Dodiku i Ivaniću”

Govoreći o pozivima za ispriku političarima u Republici Srpskoj zbog usporedbe RS-a i NDH-a Inzko je rekao da se neće ispričati Dodiku i Ivaniću.

“Ja u suštini se nisam upuštao u neko uspoređivanje između NDH i RS-a. To je posao za historičare koji imaju točne činjenice. Međutim ja sam govorio o problematičnim datumima, konkretno o 9.siječanj koji je kod brojnih žrtvava, i taj 9.siječanj ih podsjeća na ratne strahote.

Upravo su predstavnici udruženja žrtvava prije moje izjave povukli tu paralelu i ona je bila objavljena u novinama. Tu paralelu je prije mene imao kulturolog Srđan Šušnica iz Banjaluke i ja sam tu u nekom smislu bio treći. Rekao sam da ima puno razloga da se ne slavi 9.siječnja, i Ustavni sud je o tome govorio. Rekao sam da bi mogao doći na tu ideju da se uspoređuju neki datumi, 9.siječnja i 10.travnja. Rekao sam doslovno da to nikome normalnom ne pada na pamet i da treba gledati u budućnost koja je mnogo važnija od prošlosti. Ne treba se svađati oko datuma koji razdvajaju ljude, jer su i u porodici najbolji dani kada se svi okupljaju oko stola i slave i gdje niko nije isključen. U ovom slučaju dva konstitutivna naroda su isključena. Mislim da su neki mene namjerno pogrešno tumačili. “- kazao je za TV1, Valentin Inzko.

Rekao je, između ostalog, da se Dodiku i Ivaniću neće izvinjavati.

“Istrgnuli su moju izjavu iz konteksta i kazali da sam ja uvrijedio srpski narod a to sigurno nije bila moja namjera, ali razumio sam da su moji komentari mogli uvrijediti obične građane, to mi je žao. Vi znate mene i ja to ne bih nikada radio, niti sam to radio za ovih osam godina. Nadam se da će oni koji su odgovorni u BiH odustati od obilježavanja događaja na način koji je provokativan i kojim bi se stvorile prepreke za konstruktivni dijalog i da će se odgovorni držati odluka Ustavnog suda. Sva praznovanja treba da budu zajednička, da nisu diskriminatorna i da se gleda u budućnost.”

Kaže da nije htio uvrijediti Srbe i pravoslavce.

“To je suluda ideja. U prilog onih koji to tvrde ne ide činjenica da sam već prije trideset godina bio zamoljen da budem dobrotvor Pravoslavnog fakulteta u Beogradu, koji je počeo da se gradi. To je bila određena suma i o tome neću pričati. Svih ovih 30.godina dobrotvor sam tog fakulteta, što mi je drago a dobrotvor sam i pravoslavne crkve u New Yorku, koja je izgorila, jedna od najstarijih crkava i ja sam dobrotvor crkve koja je srušena u Mostaru, a koja se sada rrekonstruira. Meni je to vrlo važno. I bez toga, ja sigurno ne mrzim nijedan narod. Nema loših naroda. To sam čuo od muslimana u Sandžaku, kada sam tamo bio promartrač ali ima loših pojedinaca kao i u mojoj zemlji. Ima loših politika, ali nema loših naroda pa tako je i sa srpskim.” – rekao je Inzko.

Pitanje Mostara

Govoreći o Mostaru rekao je da dobij puno pisama i poruka te puno reakcija razočarenja od strane ljudi koji ga pitaju što radi i zašto se nije uključio u “Mostar”.

“Istina je da smo mi prije nekoliko godina imali zamjenika koji je bio izuzetno aktivan po pitanju Mostara, gospodina Mura koji je imao preko 100 sjednica sa strankama koje su dolje prisutne. U tim sastancima oni su došli do nekog okvirnog sporazuma što bi trebalo da se učini u Mostaru. Postoji odluka Ustavnog suda koja nije provedena. Taj okvir postoji, a onda smo mi malo stali i domaćim snagama dali prostor da oni usvoje neke zakona ali nažalost to se nije desilo. U Mostaru ako ubrzo ne bude izbora nećemo ih imati 12.godina što je evropski rekord. U decembru sam pisao nadležnim organima i rekao da imaju obavezu da u dogledno vrijeme riješe pitanje Mostara. Danas mogu da kažem, ako se to neće desiti, ja ću ih opet opomenuti a možda ću se onda i uključiti” – rekao je Inzko.