fbpx

JOSIP ŠIMIĆ: Prikriveni zločini i parastrukture u Sudu BiH s potpisom Meddžide Kreso!

Autor: Josip Šimić

SARAJEVO - Što reći za zemlju, u kojoj državni Sud BiH tada pod vodstvom Meddžide Kreso i Državna agencija za istrage i zaštitu prikriju zločin, koji se desio unutar tih institucija, i pritom u malicioznoj namjeri učine sve, da izbrišu njegove tragove. Jedini odgovor na ovo pitanje jest da građane i tu državu čeka višedesetljetni užas anarhije i bezakonja. Nažalost, ta zemlja je Bosna i Hercegovina, a za prikrivanje zločina unutar zidina Suda BiH najodgovornija je tada Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH i tada direktor SIPA-e Mirko Lujić, kao i direktor tada pritvorske jedinice Suda BiH Momir Zubac. Svi su oni u ožujku 2009. godine spriječili detaljnu istragu pokušaja ubojstva Huseina Hajdarevića, zapovjednika policije u pritvorskoj jedinici Suda BiH, angažiranoj na osiguranju objekta i osoba, koje se nalaze u pritvoru.

Hajdarevića, koji je u ratu bio pripadnik AID-a, 06. 03. 2009. godine, nožem je izbo Saša Sabljak, njegov tada podređeni. Sabljak je dva puta hladnim oružjem udario Hajdarevića jednom u stomak i rame, zbog čega je dobio, nakon nagodbe sa Sudom dvije godine zatvora, a njegova žrtva ga nije niti tužila. Snimci nadzornih kamera tada su bili svi odmah izbrisani po Naredbi vrha Suda BiH, a sve je brzopotezno zataškano i nikad nije provedeno, kako je Sabljak unio nož, zbog čega se sukobio sa Hajdarevićem, da li je u pripremi ubojstva sudjelovao i Nedžad Bahtanović. Budući da je pritvorska jedinica Suda BiH dobro sigurnosno organizirana po uputstvima Haškog tribunala i po uzoru na Scheweningen, trebalo bi da je nemoguće, da bilo ‘ko, službeno lice ili posjetitelj, unese u pritvorsku jedinicu bilo što, što bi moglo ugroziti sigurnost drugoga.

Ako policajci unose noževe, da se obračunavaju međusobno, kakva je tek sudbina pritvorenika. Može li netko iscenirati samoubojstvo nekog pritvorenika? Sve može, kada se zataška ovakav zločin, zbog kojeg nitko tada nije smijenjen, osim Saše Sabljaka, koji je pokušao ubiti.

Razlog prikrivanja zločina leži u činjenici, da je Hajdarević na čelu parastrukture sastavljenih od nekadašnjih pripadnika zloglasnih Ševa, Lasti i AID-a, koja djeluje unutar Suda i Tužiteljstva BiH, a čiji je cilj da spriječi, da za ratne zločine ne odgovaraju najviši pripadnici bošnjačkog vojnog i policijskog vrha. Jednostavije rečeno, oni imaju zadatak, da osobe bošnjačke nacionalnosti osumnjičene za ratne zločine, spriječe, da kažu, ‘ko su nalogodavci i inspiratori nedjela za koja se terete. Trenutno je tada na djelu bila akcija spašavanja generala Sefera Halilovića, koji je odavno trebao biti uhićen zbog masakra izvršenog nad 19 hrvatskih civilau selu Trusina u travnju 1993. godine. Uz sve to, ova parastruktura ima zadatak, da na svaki način olakša boravak u ćeliji pritvorenicima bošnjačke nacionalnosti, omogućavajući im privilegije, uključujući i komunikaciju s licima van pritvora.

Podsjećanja radi, Laste su tijekom rata bili legalno policijsko obavještajno tijelo, kojima je zapovjedao Bakir Alispahić, bivši direktor AID-a i aktualni čovjek s američke crne liste. Prije nego li nastavimo s analizom, Hajdarevićevoj parastrukturi i njenim ciljevima i zadacima, vratimo se na pokušaj njegova ubojstva 06. 03. 2009. godine, da sve što se desilo nakon toga zločina, najbolje argumentira njegove navode.

Saša Sabljak i Nedžad Bahtanović su bili čuvari-policajci u pritvorskoj jedinici Suda BiH, i odgovorni su, što je tijekom 2008. i 2009. godine nestalo oko 20.000,00 KM, a dužili su depozite pritvorenih lica. To je novac pritvorenika, koji nemaju pravo da ga drže u ćelijama, i on se nalazi na depozitu pritvorske jedinice. Nakon što je tada otkriveno, da su Sabljak i po svemu sudeći Bahtanović opljačkali pritvorenike, vjerojatno dolazi do verbalnog kontakta između Sabljaka i Hajdarevića. Nikada nije u cijelosti utvrđeno, po čijem nalogu i ‘ko je novac otuđio, ali je nakon pokušaja ubojstva nadoknađen iz institucija BiH.

Na snimci se jasno vidi, da kobnog dana, 06. 03. 2009. godine u pritvorsku jedinicu dolazi Saša Sabljak, iako taj dan nije trebao biti na poslu zajedno s Bahtanovićem. Nakon toga ulazi u prostoriju za pretres, rendgen kontrolu i fizičku kontrolu, koja je obavezujuća za sve osobe, bez obzira na status. Prvi ulazi Bahtanović, a pretresao ga je policajac Mato Ribić. Iako je obavezan da prođe kroz rendgen, Bahtanović to ne čini, već ga zaobilazi. Zatim ulazi Sabljak, koji prolazi kroz rendgen, koji signalizira metal, Ribić ga pretresa formalno i površno i navodno ne nalazi ništa, a posebno ne nož. Njih dvojica zatim zajedno kreću stepeništem ka Hajdarevićevoj kancelariji, a nije isključeno, da je Bahtanović unio nož u neku od prostorija, koje nisu pokrivene video nadzorom i dao ga Sabljaku. Vrijeme na kamerama, koje se iz snimke vidi nije autentično, jer se u pritvorskoj jedinici ne ažurira, ali snimci i datum itekako jesu. Ispred ureda Hajdarevića jasno se vidi Sabljak koji nervozno šeta, čekajući prigodu, da uđe u Hajdarevićevu kancelariju. Iz hodnika u istu prostoriju ulazi Darko Kušić, šef smjene, a na vratima ga dočekuje Sabljak. Kušić ulazi zatim u prostoriju za video nadzor, a Bahtanović nekoliko puta ulazi u ured Hajdarevića, a Kušić izlazi iz prostorije prema vratima, koja nisu pod video nadzorom, a vode u prostorije tada direktora Momira Zubca.

Nakon toga, Sabljak nervozno izlazi vani i čeka priliku da uđe kod Hajdarevića, a kada je vidio da u hodniku nema nikoga, ulazi u ured u kojem je Hajdarević. Njih dvojica su očito razgovarali neko vrijeme, a onda šok! Naglo se otvaraju vrata Hajdarevićeve kancelarije i u hodnik istrčavaju on i napadač grčevito se boreći, jer je već u tome trenutku Sabljak Hajdarevića već ubo nožem u stomak. Kada su vidjeli, da Sabljak ima nož, i da se Hajdarević brani od novog uboda, Kavazović i Kušić pokušavaju da ih razdvoje. U općoj gužvi, Hajdarević uspijeva skinuti kaput i bježi prema uredu direktora Momira Zubca, hvatajući se za stomak, gdje je dobio ubod nožem. Dok izlazi iz hodnika u pravcu Zubčeve kancelarije u pratnji Radenke Kovač, vidi se na desnom ramenu ubodna rana i krvarenje. Iako ranjen pokušava da se vrati u hodnik držeći se za stomak, ali ga sprečavaju Zijad Mustafić i Miro Andžić. Cijelo vrijeme tu je i Bahtanović, koji vidi da se događa pokušaj ubojstva, ali ne poduzima ništa.

Dan nakon pokušaja ubojstva Hajdarevića, dva nepoznata lica (paraobavještajna služba), koja nisu zaposlena u pritvorskoj jedinici, došli su u prostorije gdje se nalazi video nadzor i izbrisali iz memorije arhive video nadzor i sve snimke nadzora nad i u pritvorskoj jedinici od 06. 03. 2009. godine, ali je ipak ostao samo jedan snimak.

Mnogima je bilo u interesu, da se sve zataška zbog Hajdarevića i Bahtanovića, njegovog značaja u pritvoru i utjecaja na osumnjičenike i optuženike bošnjačke nacionalnosti, kako ne bi optužio ratni, vojni i policijski vrh za ratne zločine. Hajdarević je nakon oporavka ponovno vraćen na posao, a dalje rade i svi akteri ovog događaja, osim Sabljaka, koji je dobio nevjerojatno malu kaznu za pokušaj ubojstva službenog lica na radnom mjestu. Važno je naglasiti, da se Hajdarević nije žalio, a u izvještajima i medijima tada je bilo lažirano, da je Sabljak navodno tada „puko“ tražeći invalidsku penziju. Tijekom suđenja, lažno su svjedočili i zatvorski policajci, a Tužiteljstvo se nagodilo sa Sabljakom, koji je presuđen u listopadu 2009. godine na samo dvije godine zatvora.

Dakle, Meddžida Kreso, kako bi spasila Nedžada Bahtanovića (bivšeg pripadnika AID-a i aktualnog pripadnika para strukture u Sudu BiH), naložila je uništenje svih kamera, na kojima se jasno vidi, da je pored Saše Sabljaka, u pripremanje i pokušaj ubojstva umiješan i Nedžad Bahtanović. Saša Sabljak prijetio je, da će reći, da je suučesnik u ubojstvu i Bahtanović, a nakon toga, Meddžida Kreso, kako bi zasštitila Bahtanovića, plasira informaciju, da Saša Sabljak ima psihičkih problema, te po nalogu tužitelja Tužiteljstva BiH biva „ekspresno“ podignut na Psihijatriju, obzirom, da je Nedžad Bahtanović, koji je i bio umiješan u pokušaj ubojstva, ucjenjivao tada vrh Suda BiH razotkrivanjem para strukture, ukoliko mu se ne pomogne!

Husein Hajdarević je nastavio svoj posao, a izvršitelji njegovih nelegalnih radnji prema povlaštenim pritvorenicima su policajci Nermin Bičo, Nuzret Hamba, Velija Škamo pripadnik zloglasnih jedinica Ševe, Nedžad Bahtanović i Mirza Išerić, pripadnici AID-a, Amir Panjeta pripadnik Lasti i mnogi drugi. Sve su ovo policajci, koji osiguravaju lica u pritvoru i po nalogu Hajdarevića imaju ekskluzivnu obavezu, da jedini komuniciraju s povlaštenim Bošnjacima, koji su u pritvoru. Pri tome, često se ne poštuju pravila komunikacije, koja su rigorozna i obavezna, a regulirana su Pravilnikom o kućnom redu. Primjera radi, tada pritvorenik Hodžić Nedžad, koji je bio pritvoren zbog počinjenih ratnih zločina u Trusini imao je osobnog čuvara Mirsada Deljanina, koji je bez obzira, gdje je raspoređen tijekom smjene, jedini mogao komunicirati s njim i to po Hajdarevićevom naređenju.

Ovaj zločinac Nedžad Hodžić je u pritvoru pokazivao izuzetnu fizičku spremnost, svakodnevno igrao stolni tenis i košarku, pa je čak od Uprave tražio da im se postavi boksačka vreća za kondicijsko vježbanje. Usprkos tome, Hajdarević 17. 09. 2009. godine obavještava zapovjednike smjena, da je Nedžad Hodžić stopostotni invalid. Potom 29. 09. 2009. godine, sudac za prethodni postupak, po uputi Meddžide Kreso, čije ime nećemo spominjati odobrava pismenim putem, da Hodžićeva supruga ima pravo ulaziti u ćeliju, kako bi ga obrijala i okupala. Pritom se sudac poziva na pravilnik o kućnom redu u pritvoru, a tim dokumentom strogo je zabranjen ulazak bilo kome u pritvorske ćelije, već se sve posjete mogu odvijati isključivo u prostoriji koja je namjenjena za posjete, a koja je pod stalnim nadzorom osoblja pritvorske jedinice. Broj odobrenja, kojim je sudac dozvolio ulazak supruge Nedžada Hodžića u pritvorsku sobu, zaveden je pod brojem: X-KRN-09/786 od 29. 09. 2009. godine. Njegova supruga Sanela Hodžić je dolazila u posjetu isključivo, kada je šef smjene bio Admin Mizrak, a policajac na osiguranju Mirsad Deljanin.

Ona je u to vrijeme boravila u ćeliji kod muža po tri sata, što je strogo zabranjeno. Jasno je, da je ona komunicirala s licima van pritvorske jedinice u vrijeme dok je njezin muž bio u pritvoru, a u vezi sa ratnim zločinima zbog kojih je bio u istrazi, što teško omogućuje efikasnu istragu i potvrđuje umiješanost osoblja Suda BiH u radnje koje su strogo zabranjene.

Još jedna stvar: pritvorenika ne smije posjetiti čak ni odvjetnik u ćeliji, već isključivo u sali za posjete, uz policijski nadzor i ne duže od 30 minuta. Zbog puštanja u ćeliju, svi koji su to odobrili i vidjeli, a nisu reagirali morali su biti odmah suspendirani i protiv njih pokrenut disciplinski i krivični postupak.

Nema dvojbe, da navedeni čuvari održavaju komunikaciju za potrebe pritvorenih Bošnjaka optuženih za ratne zločine. Npr.: Admin Mizrak, šef smjene, je dobio džip, kojeg i danas koristi od generala Nihada Bojadžića, također optuženog za Trusinu. Bojadžić je bio ratni zapovjednik Hodžiću. Sve se ovo tada dešavalo uz blagonaklonost direktora pritvora Momira Zubca, koji na sva kršanje pravila o kućnom redu uopće nije reagirao, iako je dobro upoznat, a sve da bi sačuvao radno mjesto do odlaska u mirovinu.

Sve je ovo znala i tada predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso, koja je tada po funkciji morala biti posebno zainteresirana za striktno poštovanje pravila o kućnom redu u pritvoru. Meddžida Kreso i Mirko Lujić odmah su morali tada podnijeti ostavke ili biti smijenjeni, i k tomu procesuirani, jer su direktno sudjelovali u uklanjanju tragova zločina, ali i jer su omogućili djelovanje para struktura bliskih SDA stranci unutar Suda BiH, koje ne samo da onemogućavaju pravična suđenja za ratne zločine, već su i odlučivali o tome, koji će zločini biti procesuirani, a koji oprošteni.

Ova zemlja nikada neće krenuti naprijed, sve dok u njoj aršin pravde ne bude jadnak za sve. Kako danas stvari stoje, sve dok u pravosuđu budu i dalje oni poput Meddžide Kreso, Dalide Burzić i dr., načekat ćemo se da u BiH stignu pravda i pravedna država.

Autor: Josip Šimić

ZADNJE VIJESTI