JOSIP ŠIMIĆ: Zašto u akciji Sarajevskog tužiteljstva nije uhićena i Janja Jovanović?!

SARAJEVO - Početkom prosinca 2015. godine, pripadnici Federalne uprave policije, postupajući po Naredbi Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, uhitili su tada u poslijepodnevnim satima odvjetnika Omara Mehmedbašića, te dvojicu uposlenika Općinskog suda u Sarajevu Ekrema Bezdroba i Pašagu Selimovića.

Dana 09. 03. 2016. godine, potvrđena je samo optužnica protiv Ekrema Bezdroba i Pašage Selimovića, koji se sumnjiče da su počinili krivična djela primanje dara i mita, kao i drugih oblika koristi, odavanje službene tajne, te neprijavljivanje krivičnog djela. Isti su obavljali dužnost Viših samostalnih referenata za izvršenje ili odgađanje krivičnih sankcija. Radeći na navedenoj funkciji, oni su mogli utjecati na odgađanje odlaska osuđenika u zatvor ili onemogućiti provođenje sudskih sankcija. Imenovani se po optužnici terete, da su primajući mito od pojedninih osuđenika, prolongirali izvršenje kazni zatvora. No, za svaku ovu radnju potreban je potpis predsjednika Općinskog suda u Sarajevu, u ovom slučaju Janje Jovanović, i bez potpisa Predsjednice Suda nije moguće izvesti niti jednu unaprijed opisanu radnju.

Naime, ovlasti i dužnost predsjednika Općinskog suda u Sarajevu opisane su i u samom zakonu o ustroju sudova, kao i u zakonu o sudačkoj funkciji, te drugim zakonskim i podzakonskim aktima, a vezanim za obaveze i dužnosti Predsjednika Suda.

Ostaje nejasno, zašto u toj akciji predsjednica Općinskog suda u Sarajevu Janja Jovanović, kao glavno i odgovorno lice u provođenju krivičnih sankcija (jer se bez njenog potpisa ništa ne može) nije privedena i lišena slobode zajedno sa referentima za izvršenje krivičnih sankcija, koji su ostali bez posla, obzirom da su suspendirani. Zašto nad Janjom Jovanović nije provedena istraga, ostaje sasvim nejasno – osim, ako je istoj Dalida Burzić iz nekih razloga naklonjena, a vjerojatno jest!

Svaki pravnik i legalista veoma dobro zna, da je Janja Jovanović, kao i ostali suučesnici u unaprijed opisanom krivičnom djelu, zajedno s ostalima morala biti procesuirana, obzirom da je njezina zapovjedna odgovornost kao Predsjednice Suda, veća od odgovornosti sudskih referenata. Ona je kao Predsjednica Suda u svakom momentu morala voditi računa, kome se određuje ili odgađa pritvor, kome se produžava, a tko se pušta iz pritvora… To je njezina dužnost, kao Predsjednice Suda, da sa punom pažnjom obavlja svoj posao. Iz tog razloga je ona, kao i djelatnici Suda trebala snositi dio odgovornosti, ali nije! Janji Jovanović je tada izvršen samo formalni pretres Ureda, a protiv nje nikada nije pokrenuta ni disciplinska, a kamo li krivična odgovornost, a o moralnoj odgovornosti da i ne govorimo. Na ovaj način, Dalida Burzić još je jednom potvrdila, da se procesuiraju samo oni koje ona izabere. Neprovođenjem kompletne i savjesne istrage protiv predsjednice OS u Sarajevu, Dalida Burzić je sama sebi naštetila i povrijedila načelo jednakosti prema strankama.

Janja Jovanović, kao osoba koja nema iskustva, nije ni svjesna, da joj se na teret stavljaju ova krivična djela, jer je ista iz školske učiteljice preko noći “mutirala” u “iskusnog” suca. U pravno uređenim zemljama da se dogodi ovakav propust u Sudu, Predsjednik Suda odmah bi bio razriješen funkcije.

Naime, Janja Jovanović je 2012. godine u svojstvu sutkinje Općinskog suda u Sarajevu, kako neslužbeno saznajemo, oduzela atraktivan dvoetažni stan u elitnom sarajevskom naselju Ciglane i to osobi, kojoj je oduzeta poslovna sposobnost. Kao sutkinja, Janja Jovanović je sprovela “nekakav” nalog o izvršenju banke iz Njemačke. Svaki solidan i obrazovan pravnik zna, da je provođenje ovakvog naloga banke iz Njemačke nezakonito, obzirom, da je u Općinski sud u Sarajevo stigao samo nalog od Njemačke banke za prodaju nekretnina Jasmine Kapetanović. Jasmina Kapetanović je osoba koja se obrazovala u Engleskoj, i koja nije imala nikoga na svijetu, a ista je posjedovala atraktivne nekretnine. Kapetanović Jasmina bila je psihički bolesna osoba, pa je iz toga razloga prestala raditi kao profesor u Bošnjačkoj gimnaziji. Za Janju Jovanović ovakva osoba bila je idealan mamac za dogovor s klijentima kupcima stana od Jasmine Kapetanović, kojeg je Janja Jovanović prodala na javnoj dražbi, provodeći de facto nezakonitu stranu odluku. U to vrijeme, a kako su nam potvrdile brojne Janjine kolege, su odlazile kod Janje Jovanović moleći istu, da ne provodi stranu bankovnu odluku, obzirom da je ista odluka lako oboriva i neprovediva. Janji Jovanović su njezine kolege iznijele kompletnu situaciju žene nad čijom imovinom treba da se provede izvršenje. Izvršenje je se provelo po Naredbi sutkinje Janje Jovanović, a stan je kupio najprije neki Albanac i odmah preprodao drugima, koji su u oduzetom stanu napravili malu dermo – kliniku.

“Ne bih ja znala, da je postojao dogovor između Janje Jovanović i konačnih kupaca, da nisam jednom otišla upravo u tu kliniku na čišćenje lica, pa kad sam rekla da sam sutkinja, gospođa koja mi je čistila lice mi je rekla, da je upravo zahvaljujući Janji došla u posjed ovakve lijepe nekretnine u atraktivnom dijelu Sarajeva. U tom momentu meni je sve bilo jasno, pa čak i to, zašto Janja Jovanović nije željela stati sa prodajom stana psihički bolesne žene Jasmine Kapetanović” – kaže naša sugovornica, aktualna sutkinja u Općinskom sudu u Sarajevu.

Tada je odvjetnik Emir Karača jedini iz humanitarnih razloga pristao da pro-bono zastupa Jasminu Kapetanović (obzirom na njezino teško financijsko stanje), pa je tada sutkinji Janji Jovanović mnogo decidnije i iscrpnije predočio posljedice nezakonite prodaje nekretnine oduzete od psihički bolesne osobe. Tada se isti odvjetnik “debelo” zamijerio Janji Jovanović, pa je i on, kao i ostali iz grupe “Pravda” priveden u okovima. Po Rješenju Janje Jovanović, vlasnica stana Jasmina Kapetanović završila je u parku pored stana, a kasnije u nekakvoj garaži, kao beskućnica.

Gdje je ovdje Europska konvencija o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda?! Nezakonito i nesavjesno istjerujući psihički bolesnu ženu iz njezinog doma, provodeći “nekakav” nalog strane banke iz Njemačke, grubo je prekršila Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Rim, 4. studenog 1950 godine (“Narodne novine – Međunarodni ugovori” br. 18/97., 6/99. – proč. tekst, 8/99 – ispr., 14/02.) – s izmjenama i dopunama protokola broj 14 uz Konvenciju je stupio na snagu 1. lipnja 2010. godine (“Narodne novine – Međunarodni ugovori br. 1/06). Vlade supotpisnice su članice Vijeća Europe, a oslanjaju se na odredbe Opće deklaracije o ljudskim pravima proglašene od Opće skupštine ujedinjenih naroda 10. prosinca 1948. godine.

Naime, cilj Konvancije, a čiji je potpisnik i BiH jest očuvanje i daljnje ostvarivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda. Janja Jovanović je svojim Rješenjem prema Jasmini Kapetanović izvršila povredu člana 1. Obaveza na poštivanje ljudskih prava, i to pravo na dom, član 6. Pravo na pošteno suđenje, kao i član 13. Uskraćivanje djelotvornog pravnog lijeka. Ovakvim postupkom Janja Jovanović je prekršila univerzalnost moralnih normi, koje suci moraju primjenjivati, kao i fundamentalne pravičnosti, gdje sudac izvršava svoje dužnosti nepristrasno i uvijek djeluje na način, koji je pravedan prema svim stranama u procesu.