“Otkriveno” zašto je blokiran kredit MMF-a

SARAJEVO - Prema informacijama Slobodne Bosne, ključni spor na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje nastao je zbog protivljenja predstavnika RS-a da se precizno dogovori omjer raspodjele prihoda koji će se ostvarivati povećanjem akciza na naftne derivate, na čemu su predstavnici Federacije BiH uporno insistirali.

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje nije postigao dogovor o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, čime je ugrožen aranžman sa MMF-om, ali i svi drugi međunarodni kreditni aranžmani, izjavio je predsjedavajući Upravnog odbora UIO i ministar financija u Vijeću ministara BiH Vjekoslav Bevanda.

“Obaveza prema MMF-u je usvajanje zakona o akcizama koji se odnosi na naftu i naftne prerađevine i ja sam sazvao sjednicu. Na početku sjednice iz Federacije BiH bilo je primjedbe na način raspodjele prihoda i zahtjev da se prihodi raspoređuju suglasno rasporedu ukupnih prihoda, a ne kako je to definirano pravilnikom iz 2009. godine, uz argumentaciju da FBiH uplaćuje više po osnovu goriva”, rekao je Bevanda novinarima nakon sjednice Upravnog odbora UIO BiH u Mostaru.

On je ponovio da zakona nema, te da je, što se tiče Upravnog odbora UIO, priča završena jer ne može nagovoriti nekoga da se pozitivno izjasni.

“Ugrožen je i aranžman sa MMF-om, ali i svi drugi kreditni aranžmani, i kod EBRD-a, OPEC fonda, Kuvajtskog fonda…”, naglasio je Bevanda.

Na pitanje ko je bio protiv, Bevanda nije dao određen odgovor, rekao je kratko: “neću da tračam”!

No, ministar financija Republike Srpske Zoran Tegeltija, koji je također sudjelovao na sastanku, upro je prstom u Federaciju BiH. Kazao je da su predstavnici Federacije BiH blokirali usvajanje zakona o akcizama jer su imali primjedbe na zakon o uplatama na jedinstveni račun sredstava.

Prema informacijama Slobodne Bosne, ključni spor na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje nastao je zbog protivljenja predstavnika RS-a da se precizno dogovori omjer raspodjele prihoda koji će se ostvarivat povećanjem akciza na naftu, na čemu su predstavnici Federacije BiH uporno insistirali.

Predstavnici RS-a smatraju da se prihodi od akciza trebaju dijeliti na isti način kako se dijele prihodi od PDV-a, no predstavnici Federacije BiH iznijeli su podatak prema kojem je potrošnja naftnih derivata u RS-u oko 28 posto a u Federciji BiH 72 posto, te bi u skladu s tom proporcijom trebalo dijeliti i prihode od akciza, uz mogućnost stalnih korekcija na kraju svakog mjeseca, u skladu s realnom potrošnjom naftnih derivata u dva entiteta. To bi bio najpravedniji model i niko se ne bi mogao žaliti da je zakinut.

No, predstavnici RS-a zastupali su stajalište da se prihodi od akciza trebaju dijeliti fiksno, po principu 2/3 Federaciji BiH a 1/3 Republici Srpskoj, jer procjenjuju da bi na taj način dobili znatno više sredstava nego im realno pripada.

Po svemu sudeći, problem se neće riješiti bez pomoći MMF-a koji je i tražio izmjene zakona o akcizama kao uvjet za novu tranšu kredita.