Zabluda o pravu – neznanju prava nikome ne koristi!!

SARAJEVO - Dva vrlo važna pitanja - problema, a ističu se u ovom vremenu pred Bosnom i Hercegovinom.

To su:

1.Da li Bosna i Hercegovina kao država ima i treba imati državnu imovinu??

Poznata je činjenica, da je više prijedloga o donošenju Zakona o državnoj i vojnoj imovini Bosne i Hercegovine, propalo i ostalo mrtvo slovo na papiru, u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti BiH.

Nakon što je Uastavni sud BiH odbio Apelaciju entiteta Republika Srpska, to u provođenju Odluke Suda, znači da će se prerspektivna vojna imovina, 57 perspektivnih lokacija, knjižiti na državu Bosnu i Hercegovinu.

Odluka je izazvala novu buru u entitetu RS, čiji Predsjednik osporava Odluku u cijelosti, da neće dozvoliti njeno provođenje, nego će perspektivnu vojnu imovinu, na području svog entiteta knjižiti na taj Entitet.

Poziva se na Ustav BiH i neki Sporazum od ranije, koji nije citirao, niti precizirao.

Iz NATO stožera u Sarajevu je iznesen stav saveznika, prema kojem se govori o aktivzaciji programa MAP, može nakon ispunjenja uvjeta i uknjiženja svih 57 perspektivnih lokacija ili moguće i manjeg broja, upitno je.

Na teritoriji entiteta Federacije BiH, uknjiženje teče po planu i pored uknjiženih 28 lokacija, može se očekivati do kraja godine još nekoliko.

Ustav Bosne i Hercegovine je utvrdio kontinuitet Bosne i Hercegovine koja nastavlja svoju državnost od Republike Bosne i Hercegovine, na taj način što će nastaviti svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država i ostat će članica Ujedinjenih nacija (Član 1.)

Aneks II- Ustava BiH je utvrdio kontinuitet propisa, zakona, sudskih procedura, koje su na snazi sa stupanjem na snagu Ustava, do njihove promjene, na način utvrđen u Ustavu (Točka 2.)

Aneks 8. Sporazum o Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je istovremeno i Komisija za utvrđivanje imovine, kada su u pitanju nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine. (Član 4).

Dakle, iz navednih propisa potpuno je jasno da Bosna i Hercegovina ima svoju imovinu kao država, pa se to odnosi i na vojne lokacije, pogotovo uspostavljanjem Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Želi se naglasiti, da je SET u napisu “Zašto je u BiH potrebno zakonom regulirati državnu imovinu” objavljenom 23.travnja 2017, ovaj institu-pojam, vrlo opširno i vrlo precizno objasnio potrebu donošenja zakona, a korišćeno je iskustvo Hrvatske i dato objašnjenja propisa te države.

2.Kada je u pitanju izlaz Bosne i Hercegovine na otvoreno more, o čemu su puno pisalo i raspravljalo, nema potrebe sve to ponovno iznositi.

Postavlja se pitanje da li su stečeni uvjeti da Visoki zastupnik, gospodin Inzko, iznese svoj stav, jer po Aneksu 10, Civilna implementacija Mirovnog sporazuma: Konačni organ na terenu vezano za tumačenje Sporazma je Visoki zastupnik (Član 9), iz razloga što o gradnji Pelješkog mosta imamo tri stava po nacionalnoj osnovi, političare iz sva tri konstutivna naroda, a ostale nitko i ne pita.

Bošnjaci su protiv početka gradnje dok se ne utvrde kopnene i morske granice između dvije države, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Hrvati su za gradnju odmah, jer je to po njima u interesu i Bosne i Hercegovine.

Srbi su potpuno pasivni, jer njih uopće ne interesira ni da li će se graditi, ni da li neće.

R e z i m e:

Da se ovdje poslužimo Aneksom 1 A- Sporazum o vojnim aspektima Mirovnog sporazuma: Poziva se Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija da usvoji rezoluciju kojom će ovlastiti zemlje članice i da se uspostave multinacionalne vojne snage za im lmplementaciju (IFOR). (Član I.1.a)

Strane podrazumjevaju i slažu se da se ove snage mogu sastojati od kopnenih, zračnih i pomorskih jedinica iz zemalja NATO-a ili onih koje to nisu.

Dakle NATO može uspostaviti takve snage koje će funkcionirati i pod ovlaštenjima i pod upravom i političkom kontrolom Sjevernoatlnskog savjeta (Član I.1.b).

Zatim se regulira da se uspostavi Zajednička vojna komisija, kao centralno tijelo, kojom predsjedava zapovjednik IFOR-a. (Član VIII), s tim da je najveći autoritet tumačenja Zapovjednik IFOR-a (Član XII).

Imajući u vidu istaknuta ova dva problema, s jedne strane osporavanje državne imovine u opće, a posebno perspektivnih vojnih lokacija, u odnosu na program MAPA, s druge strane izgradnja Pelješkog mosta, u odnosu na uspostavljane pomorskih jedinica, iz zemalja NATOa i drugih, postavlja se pitanje da li nam može pomoći Zapovjednik EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, General major Anton Walander, koji je dužnost preuzeo 28. ožujka 2017. godine. Njegov osnovni zadatak je očuvanje mira u Bosni i Hercegovini i obuka oružanih snaga Bosne i Hercegovine, uz učešće Zajedničke komisije za obranu i sigurnost – PSBiH.

Da završimo s opaskom svima akterima u Bosni i Hercegovini: (Treba pomoći djelovanjem, a ne riječima.), navodi se u priopćenju Samostalnog ekspertnog tima UGDAU DIF U BiH.