Liječnici savjetuju kako pomoći sebi i drugima na visokim temperaturama

Pod utjecajem visokih temperatura šire se krvne žile te se snizuje krvni tlak, što može uzrokovati slabost i vrtoglavicu, a kod naglih promjena temperature i infarkt. Visokim temperaturama najviše su pogođeni ljudi s kroničnim problemima dišnih sustava, poput astme i kronične opstrukcijske bolesti pluća, kod kojih se javlja otežano disanje, te bronhospazam i nadražujući kašalj.

– Ako se uslijed toplinskog vala osjećaš loše, to jest ako osjetiš vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili si izrazito žedna i imaš jaku glavobolju, što prije otiđi u hladniji prostor, mjeri temperaturu i potraži pomoć, savjetuju stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

– U što kraćem roku popij vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja.

– U slučaju da počneš osjećati grčeve od vrućine, lezi u rashlađenu prostoriju te popij tekućinu koja sadrži elektrolite, kao što je juha ili smoothie, a ako grčevi potraju duže od jednog sata zatraži medicinsku pomoć.

– Iz Zavoda također mole građane da pomognu ljudima u svojoj blizini ako na njima primijete simptome toplinskog udara ili druge simptome povezane s vrućinom.

– Kada primijetiš da netko ima vruću suhu kožu ili je u deliriju, to jest nerazumno razgovara i nemiran/na je odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Također pripazi na simptome poput zujanja u ušima, problema s vidom, malaksalosti, grčeva ili nesvjestice.

– Dok čekaš liječnika ili hitnu pomoć, smjesti ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, skini joj odjeću i počni s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora ili mahanje lepezom, te špricanje kože vodom temperature između 25 i 30˚C.

– Ljude bez svijesti postavi u bočni ležeći položaj, a ugroženim ljudima nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol.