S crnom kavom ipak nije sve tako crno

ZAGREB - Kofein iz crne kave dobro je poznat prirodni stimulans, ali možda vam nije poznata njegova veza s prevencijom astme. Kofein je kemijski sličan poznatom lijeku protiv astme - teofilinu. Ustvari, kava može biti upotrijebljena kao hitan lijek u astmi, jer jedan od učinaka kofeina je opuštanje, širenje bronhalnih dišnih putova. Dakako, kofein ipak nije dobra zamjena za stalnu primjenu u astmi, jer on posjeduje samo 40 posto djelotvornosti teofilina.

Ispijanje kava i astmatičari

Međutim, velika novost je u tome da, prema preliminarnom izvješću jedne studije, redovno pijenje kave može pomoći nekim ljudima da uopće ne obole od astme.

Podaci skupljeni u jednom velikom nacionalnom istraživanju u Italiji (72.000 ispitanika) koje su proučili epidemiolozi u Milanu ukazuju na to da su ljudi koji su redovno pili tri šalice kave dnevno imali 28 posto manju vjerojatnost da obole od astme nego oni koji uopće nisu pili kavu. Oni koji su pili dvije šalice kave dnevno imali su 23 posto manju vjerojatnost. Jedna šalica dnevno smanjila je to na svega pet posto. Međutim, nije bilo veće koristi ako se pilo više od tri šalice dnevno. Ovi nalazi ukazuju da dugotrajno, umjereno pijenje kave može biti jedna vrsta nesvjesnog samoliječenja koje sprječava astmatične napadaje u osjetljivih osoba.

Kofein – ekstremno učinkovit stimulans

Kofein se najčešće upotrebljava kao stimulans i to kao jedan ekstremno učinkovit. To mogu potvrditi oni koji voze kasno noću ili oni koji uče za skori ispit. Osim toga, kofein i brzo djeluje. On ulazi u krvnu cirkulaciju u roku od nekoliko minuta. Djelotvorna doza kofeina ostaje u organizmu dva do osam sati. Kofein održava čovjeka budnim na način da stimulira središnji živčani sustav. Previše kofeina prekomjerno stimulira živčani sustav, uzrokujući ubrzanje srčanih otkucaja, nesanicu, nervozu, glavobolju, razdražljivost, proljev i često mokrenje. Liječnici to stanje zovu kofeinizam. Koliko je to previše kofeina? To se razlikuje od osobe do osobe. Nije neobično da oni koji piju prekomjerne količine kave razviju toleranciju na kofein i njegove učinke. S druge strane, neka osoba koja nikad ne pije kavu ili coca-colu može već i nakon malih količina kofeina početi osjećati simptome kofeinizma. Za većinu ljudi izbjeći nepovoljne nuspojave znači ne konzumirati više od 300 mg kofeina dnevno. To znači, najviše 3 šalice obične kave dnevno, ili 6 šalica čaja ili 6 limenki nekog kola pića.

Što je s dugotrajnim negativnim učincima kofeina na zdravlje? U većini slučajeva s njima se pretjeruje – kaže dr. Kroger, stručnjak za prehranu na sveučilištu Pensilvanija.

“Kofein u umjerenim količinama je mnogo sigurniji nego što većina ljudi misli”.

Mnoge studije koje su povezale pijenje kave s različitim bolestima bile su opovrgnute ili je kofein bio oslobođen optužbe da je odgovorni faktor (postoji nekoliko stotina različitih kemijskih supstanci u kavi). Prema najnovijim studijama, kofein ne uzrokuje anomalije u novorođenčadi, ne pridonosi značajno kronično visokom krvnom tlaku, ne uzrokuje rak, ne uzrokuje dobroćudne čvoriće u dojkama. Kava pogoršava stanje čira na želucu ili dvanaesniku, može povećati koncentraciju kolesterola u krvi, ali kofein nije krivac za to. Čak i svjetski poznata i cijenjena framinghamska studija o srcu nije našla vezu između pijenja kave i povećanog rizika od srčanožilnih bolesti.