Šljive izbacuju otrovne tvari iz organizma, pomažu u borbi protiv visokog kolesterola i oboljenja bubrega…

Šljive obiluju vitaminima i pektinom koji potiče probavu, sakuplja otrovne tvari iz organizma i izbacuje ih putem stolice. Pomažu u borbi protiv visokog kolesterola i oboljenja bubrega, bolesti jetre i reume. Konzumiranje svježih plodova odlična je prevencija malignih tumora, a osim toga pomlađuje i regenerira organizam te sprječava pojavu bora.

Također, šljive su učinkovita pomoć za mršavljenje jer njene supstance povezuju masti iz hrane koje se unose u organizam te se zatim probavljaju “van”. Bogate su i kalijem, mineralom koji je neophodan za održavanje acido-bazne ravnoteže i čiji nedostatak u organizmu dovodi do umora. Sezona šljiva općenito se proteže od svibnja do listopada. Prve sazrijevaju japanske vrste, a u Europi je doba sazrijevanja šljiva nešto kasnije – tijekom kolovoza i jesenskih mjeseci – što je karakteristično i za naše krajeve.

Suhe šljive

Suhe šljive imaju mnogo više minerala, vitamina i fitokemikalija od svježih, a posebno su bogate antioksidansima. Redovnom konzumacijom smanjuju mogućnost za nastanak srčanog udara. Suhe šljive su najjednostavniji i najučinkovitiji lijek protiv zatvora. Suhe šljive zadržavaju sve vrijedne vitamine i minerale tijekom procesa sušenja te predstavljaju vrijedan izvor energije u “malom pakiranju”. One sadrže topiva i netopiva prehrambena vlakna te sorbitol.

Netopiva vlakna se ne probavljaju u organizmu, a ubrzavaju probavu tako da vežu vodu i stvaraju veći volumen stolice. Topiva vlakna bivaju potpuno razgrađena, a doprinose normalnoj probavi tako što stimuliraju rast poželjnih bakterija u crijevima i tako povećavaju volumen stolice, a što je veća stolica, ubrzava se njezin prolazak kroz crijevo. Sorbitol djeluje kao osmotski laksativ te zajedno s vlaknima doprinosi normalnoj funkciji probave. Da bi se postigao blagotvoran učinak potrebno je svakodnevno konzumirati 100 g suhih šljiva.