U FBiH nema osam vrsta lijekova za oboljele od karcinoma

SARAJEVO - Nabavka i financiranje lijekova sa Liste Fonda solidarnosti, na kojoj se nalaze i lijekovi za liječenje malignih neoplazmi, u nadležnosti je Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH. Zavod financira nabavku 67 lijekova iz grupe citostatika sa više od 157 različitih oblika i jačina. Direktorica Zavoda Novka Agić priznaje da povremeno dolazi do nestašice pojedinih citostatika, što je već danima slučaj u bolnicama širom FBiH.

Prema informacijama koje smo dobili od FZZO-a, trenutno deficitarni lijekovi su Karboplatin 50 i 150 mg, Cisplatin 50 mg, Vinkristin i Tioguanin i ugovorni dobavljači nemaju pouzdanu informaciju o isporuci. Isporučeno je 10 komada lijeka Leuprorelin 3,75 mg, a isporuka preostalih količina očekuje se u roku od sedam dana, dok je do kraja sedmice planirana isporuka lijekova Gemcitabin 200 mg i 1000mg. Početkom naredne sedmice planirana je isporuka lijeka Temozolamidi, dok bi određena količina lijeka Imatinib mesilat trebala biti isporučene u četvrtak, a ostatak naredne sedmice.

“Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH obavezan je provoditi postupke javnih nabavki za svaki lijek u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, i potpisati ugovore o nabavci i isporuci lijekova sa ugovornim dobavljačima. Nakon potpisivanja ugovora o nabavci i isporuci lijeka, Zavod nema mogućnost za nabavku lijeka od drugih dobavljača u slučajevima kada je lijek deficitaran, pa i u slučajevima kada na tržištu postoji generička paralela drugog proizvođača. Dakle, primjena pojedinih odredbi Zakona o javnim nabavkama limitira Zavod u postupanju u slučaju deficitarnosti lijekova”, kazala nam je Agić.

Ističe da problem deficitarnosti uzrokuje i činjenica da se skoro svi lijekovi iz grupe citostatika uvoze od proizvođača iz Evropske unije, Kanade, Japana i SAD, te da se radi o multinacionalnim kompanijama za koje je tržište BiH isuviše malo da bi bilo prioritet u proizvodnim planovima. S obzirom da priprema serija lijeka za tržište BiH proizvođačima nije prioritet, dobavljači imaju probleme u proceduri uvoza. Agić tvrdi da se proizvođači često povlače sa tržište BiH pri čemu i lijekovi koje proizvode gube status registriranog lijeka i time je otežana njihova nabavka.

“Nestašicama lijekova pogoduje i financijsko poslovanje Zavoda imajući u vidu činjenicu da nedostatak sredstava u Fondu solidarnosti iz kojeg se i financira nabavka spomenutih lijekova, onemogućava stvaranje optimalnih zaliha u zdravstvenim ustanovama u kojima se koriste ovi lijekovi, za jedan duži period. Dešava se i da su lijekovi uvezeni u BiH, međutim u skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, obavezna je kontrola kvaliteta svakog uvezenog lijeka koja za prvu seriju traje i do 15-20 dana, tako da je u tom periodu moguća pojava deficitarnosti lijekova, jer se u skladu sa propisima niti jedan lijek ne smije staviti u promet bez nalaza o kvaliteti lijeka”, navodi direktorica FZZO-a.

Zavod, prema njenim riječima, poduzima sve u okviru svojih nadležnosti da se u što kraćem roku otklone uzroci nestašica.

“Jedna od mjera je da za citostatike koji imaju registrirane generičke paralele Zavod ugovornim dobavljačima daje suglasnost za privremenu isporuku lijeka drugog proizvođača, ali i dalje ostaje naprijed navedeni problem obaveze Zavoda da nabavku vrši isključivo od ugovornog dobavljača. Kontinuirano surađujemo sa Agencijom za lijekove i medicinska sredstva s kojom je postignut dogovor da se prilikom kontrole kvaliteta prioritet da kontroli kvaliteta za lijekove iz grupe citostatika. Kao krajnje rješenje vršimo refundiranje troškova pacijentima za nabavljene citostatike sa Liste lijekova Fonda solidarnosti u vrijeme deficitarnosti”, tvrdi Agić.

Dodaje da ovakva situacija nije prihvatljiva, te da je određena deficitarnost lijekova prisutna ne samo za lijekove koje financira Zavod iz sredstava Fonda solidarnosti, nego i za lijekove koji se financiraju iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.