fbpx
Ilustracija: Pixabay

Na koje sve načine hladnoća može naškoditi vašem vozilu?

Autor: Dnevno.ba

Pojam priprema vozila za zimu bio je češće upotrebljavan u prošlim vremenima. Današnja vozila, ako su redovito servisirana, nemaju potrebu za posebnim pripremama uoči zime. To ne znači da im vozači ne moraju dolaskom zime posvetiti pažnju.

Prije svega, treba pripremiti zimsku opremu. Treba provjeriti odgovara li tekućina za pranje stakala zimskim uvjetima. Vozači sami mogu zaštititi brtvene gume oko vrata i poklopca prtljažnika sredstvom protiv zamrzavanja. Protiv smrzavanja treba zaštititi i brave, i to iz dva razloga. Kod vozila bez daljinskog otključavanja bit će problem otključati bravu. Također se može dogoditi da se vozilo zaključa samo od sebe dok recimo stružete led, a motor ste ostavili da se zagrije. Razlog su zbog smrzavanja prenapregnute brave, piše Revija HAK.

No u današnje vrijeme kada se vozila iz novčanih razloga servisiraju neredovito, moguća su i iznenađenja koja su ponekad vrlo neugodna.

Moguća velika oštećenja motora
Jedno od mogućih i logičnih je i smrzavanje rashladne tekućine motora ako na vrijeme nismo provjerili njezinu gustoću, odnosno otpornost na niske temperature. Današnje tekućine imaju dulji vijek trajanja. Opasnost leži u tome što se vremenom iz nekih razloga dolijevalo malo po malo vode. Tako je promijenjen njezin sastav i ona više ne može podnijeti niske temperature.

Ako je tekućina suviše razrijeđena, kod vrlo niskih temperatura mogu nastati velika oštećenja motora. Primjerice, može doći do puknuća bloka motora, oštećenja rashladnih cijevi i hladnjaka. Jedna od klasičnih pogrešaka je pokušaj startanja motora kod manjeg stupnja zaleđenosti sustava. Najveći broj motora kod današnjih vozila ima zupčasti razvodni remen. Ako on konstrukcijski vrti i pumpu cirkulacijskog kruga hlađenja, ona zbog sleđivanja ostaje blokirana. Pokušaj starta motora u toj situaciji dovodi do, posebice kod dizelskih motora, velike havarije jer je moguće puknuće zupčastog remena.

Moguće i pregrijavanje motora
Još je jedna zanimljvost vezana uz nedovoljnu otpornost tekućine za hlađenje. Naime, moguća je situacija da se motor pregrijava i na -15 stupnjeva. Korisnici vozila iz južnih krajeva Hrvatske ponekad špekuliraju s ledištem tekućine njihova vozila. Ako trebaju putovati u kontinentalni dio zemlje, prolaskom tunela Sveti Rok nađu se u sibirskoj klimi. Tada se zbog sleđenosti hladnjaka, odnosno kašaste strukture rashladne tekućine motor počinje pregrijavati jer nema cirkulacije.

Kako se ne bi događale neželjene posljedice, treba znati u kakvom je stanju rashladna tekućina vašeg motora. Drugim riječima, ako nismo sigurni koliko smo puta dolijevali vodu, treba ispitati stanje tekućine.

Dizelaši su u prošlim vremenima također znali priređivati iznenađenja svojim vlasnicima. Zbog konstrukcijskog rješenja samozapaljenja smjese, posebice su osjetljivi na niske temperature. Taj se problem rješava ugradnjom dodatnih grijača i tako se omogućuje lakši start motora. Moderni dizelski motori su konstrukcijski i elektroničkom kontrolom ubrizgavanja toliko su napredovali da im niske temperature nisu problem. Također je i kvaliteta goriva na visokoj razini.

No iznenađenja su uvijek moguća, i to prije svega pojavom kondenzata vlage u spremniku goriva. Gotovo uvijek se vozimo s polupraznim spremnicima, a to pogoduje pojavi kondenzata vode u spremniku. Neki sustavi imaju na filteru goriva mogućnost odvajanja kondenzata, ali su kod niskih temperatura mogući problemi na sustavu dobave goriva do motora. Kod vrlo niskih temperatura moguća je i pojava parafina u gorivu. Taj je problem nekad rješavan dodavanjem benzina dizelskom gorivu. Kod novih vozila to nemojte ni pokušavati. Loše posljedice koje mogu nastati puno su veće nego trenutačna korist.

Otkazivanje akumulatora
Zimi je često otkazivanje akumulatora. Generalno, u prvom naletu hladnog vala, u Zagrebu recimo, otkaže otprilike 30% akumulatora. Kod startanja motora za akumulator je kritično prvih 5 sekundi. Tada su potrebe za energijom velike, a istodobno je zbog hladnoće smanjen kapacitet akumulatora. Po istraživanjima proizvođača akumulatora, već kod 0 stupnjeva kapacitet pada 20%, a potreba je veća 50%. Kod nižih temperatura situacija je još nepovoljnija. Zato i akumulatori koji bi kod viših temperatura još neko vrijeme funkcionirali jednostavno kažu: Ne!

 

Autor: Dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI