fbpx

NAREDBA TUŽILAŠTVA BiH: Za ubistvo Dženana Memića osumnjičena organizirana grupa!

Autor: Dnevno.ba/ Josip Šimić Đinđić

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine donijelo je formalnu i zvaničnu Naredbu o provođenju istrage protiv više od pet poznatih lica, zbog osnovane sumnje, da su u saizvršilaštvu počinili kazneno djelo „Ubistvo“ iz članka 166. stavak 2. točka a) Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (KZ F BiH), a u vezi sa članom 31., 32., 33. i 37. istog Zakona, saučiniteljstvo, umišljaj, pomaganje i podstrekavanje u izvršenju ovog krivičnog djela, piše Josip Šimić-Đinđić!

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je na osnovu odredaba Zakona o kaznenom postupku BiH donijelo Naredbu o provođenju istrage (broj: T20 0 KT 0014*****) protiv nekoliko lica, zbog osnova sumnje da su:

A) – Kao organizirana grupa s ciljem, da u saizvršilaštvu i sa umišljajem, i pomaganju u izvršenja krivičnog djela usmrte drugoga, po međusobnom i prethodnom dogovoru zajedno sa osumnjičenom Alisom Ramić ranije Mutap, dana 08. februara 2016. godine, prije 22,30 sati, krenuli prema mjestu događaja, u Sarajevu, općina Ilidža, u ulicu Velika Aleja naspram broja 4, pri čemu su svi članovi ove grupe bili svjesni izvjesnosti, da usljed njihovog zajedničkog djelovanja drugi može biti na podmukao način usmrćen ili teško tjelesno ozlijeđen, na što su pristali, jer je i to naknadni rezultat volje koju je nosila ova grupa i pored činjenice, da će konkretnim naknadnim radnjama samo neki od članova grupe uzrokovati na podmukao način usmrćivanje drugog lica, bili svjesni i da će zajedničkim djelovanjem usmrtiti Dženana Memića, sina Muriza i Munevere Memić,  rođenog 1994. godine, što su i htjeli i na što su pristali, pri čemu je u ovome Dženan Memić zadobio teške tjelesne i po život opasne ozljede djelovanjem tupog mehaničkog predmeta, usljed kojih ozljeda i po život opasnih povreda je preminuo na UKC Sarajevo 15.02.2016. godine, od strane svima njima poznate osobe, koja je također na mjesto događaja došla kao član ove grupe, pa su iz potaje i organizirane zasjede, dolazeći iz pravca u ulici Velika Aleja naspram broja 4, općina Ilidža u Sarajevu, prema kojem mjestu i lokaciji su se kretali Dženan Memić i osumnjičena Alisa Ramić ranije Mutap, iz mraka i prethodno organizirane zasjede, a nakon što su prethodno uočili kretanje Dženana Memića zajedno sa osumnjičenom svojom djevojkom Alisom Ramić ranije Mutap, koji su se približavali i kretali prema organiziranoj grupi, koja je zajedničkim djelovanjem na podmukao način imala namjeru usmrtiti drugu osobu,

pa su dolazeći iz pravca u ulici Velika Aleja naspram broja 4, općina Ilidža, u Sarajevu,

1– dana 08. februara 2016. godine, oko 22.30 sati, u Sarajevu, općina Ilidža, u Ulici Velika Aleja naspram broja 4, po međusobnom i prethodnom dogovoru sa Alisom Ramić ranije Mutap, a u namjeri da u organiziranoj grupi, na podmukao način liše života Dženana Memića, koji se kretao navedenom ulicom zajedno sa svojom djevojkom Alisom Ramić ranije Mutap, koja je Dženana Memića na podmukao način u organiziranu zasjedu navela i dovela, noseći znanje, svijest i volju, da će krivično djelo biti izvršeno na štetu Dženana Memića što je htjela i na što je pristala, – njima prišli (lica poznata redakciji), noseći svijest i volju, što su i htjeli i na što su pristali, a zatim Dženana Memića u namjeri da ga liše života, nepoznatim tupim mehaničkim predmetom u desnoj ruci snažno držeći, te snažno inercijom zamahnutim, ostvarili višestruki kontakt sa istim djelovanjem tupog mehaničkog predmeta po glavi Memić Dženana na način da su istog više puta udarili u predjelu glave, uslijed kojih udaraca je Dženan Memić dobio obimne povrede tkiva mozga, čeono-sljepoočnog režnja s lijeve strane prelom poda očne duplje, prelom lijeve lične kosti, što predstavlja teške i po život opasne povrede, usljed kojih teških ozljeda je pao u besvjesno stanje, dok su ostale opisane povrede na tijelu Memić Dženana u vidu oguljotine kože u predjelu koljena nanesene padom i oslanjanjem povrijeđenih koljena na tvrdu podlogu, te oguljotine kože u predjelu zglobova srednjih falangi prstiju šake nanesene oslanjanjem šake na tvrdu podlogu, a koje povrede su nastale nakon udarca tupim mehaničkim predmetom, kako je prethodno opisano, ostavljajući ga tako bespomoćnog i u besvjesnom stanju, okretajući od udarca pa nadalje njegovo bespomoćno tijelo na leđa, potrbuške, prema lijevom i desnom boku, ne pružajući mu pomoć, čekajući da iskrvari, dok je osumnjičena Alisa Ramić ranije Mutap, držeću u desnoj ruci svoj i Dženanov mobitel sve promatrala i gledala, nakon čega se svi osumnjičeni, osim osumnjičene Alise Ramić ranije Mutap, udaljavaju u nepoznatom pravcu, a uslijed, kojih teških i po život opasnih povreda, i uz sve napore ljekara UKC Sarajevo, je Dženan Memić preminuo/podlegao 15. februara 2016. godine na Univerzitetskom Kliničkom Centru u Sarajevu,

Dakle pod točkom A-1, iz njima poznatih pobuda, iz potaje i organizirane zasjede, organizirali grupu ljudi kako bi zajedno sudjelovali u grupi ljudi koja je zajedničkim djelovanjem usmrtila drugu osobu; zajedničkim djelovanjem drugog na podmukao način usmrtili, čime bi počinili krivično djelo „Učestvovanje u grupi ljudi koja učini krivično djelo, odnosno zajedničkim djelovanjem usmrtili drugu osobu“, iz člana 341. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ F BiH, u sticaju sa krivičnim djelom „Ubistvo“ iz članka 166. stavak 2. točka a) Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (KZ F BiH), a u vezi sa članom 31., 32., 33. i 37. istog Zakona, saučiniteljstvo, umišljaj, pomaganje i podstrekavanje.

B) – U namjeri, da prikriju krivična djela opisana pod točkom A / 1, i da pomognu učiniocima nakon učinjenog krivičnog djela i spriječe dokazivanje ovog krivičnog djela, uključujući i NN osumnjičena službena lica iz institucija Federacije BiH – Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo i MUP-a Kantona Sarajevo, te vještake saobraćajne, neuropsihijatrijske i hemijske struke, a radi prikrivanja dokaza o načinu na koji je Dženan Memić sin Muriza, rođen 1994. godine, zadobio teške fizičke ozljede opasne po život dana 08.02.2016. godine u Velikoj Aleji, općina Ilidža, usljed kojih ozljeda je 15.02.2016. godine preminuo u Kliničkom centru Sarajevo, poduzimali, vršili i izvršavali radnje s ciljem prikrivanja dokaza, činjenica i počinilaca, fingiranjem i podmetanjem dokaza i fingiranjem vještačenja, prikrivanjem njima poznatih činjenica, te preduzimali radnje koje su stvarale izravno učinjenje krivičnih djela sa ciljem prikrivanja stvarnog načina na koji je Memić Dženan zadobio teške fizičke ozljede opasne po život usljed kojih ozljeda je 15.02.2016. godine preminuo u Kliničkom centru Sarajevo, pa su:
prikrivanjem dokaza i počinilaca, fingiranjem nalaza i dokaza, prikrivanjem činjenica koje su im poznate poduzimali radnje s ciljem ne otkrivanja stvarnog načina na koji je Dženan Memić, rođen 11.08.1994. godine, sin Muriza i Munevere Memić, iz Sarajeva, zadobio teške i po život opasne povrede u Velikoj Aleji do broja 4, općina Ilidža, usljed kojih povreda je dana 15.02.2016. godine podlegao na Univerzitetskom Kliničkom Centru u Sarajevu, pa su zajedno i po međusobnom dogovoru, na licu mjesta zločina podmetali dokaze i tragove stakla, stvarajući tako privid, da se radi o saobraćajnoj nesreći, da je isti navodno zadobio povrede u saobraćajnoj nesreći tpa nalet vozila na pješaka, pa su bez naredbe nadležnog suda izuzimali dokaze u vidu video nadzora, te ih uništavali ili njima na nepoznatu lokaciju pohranjivali, te iz spisa dokaze uništavali, neovlašteno fingirali i podmetali dokaze, koji to stvarno nisu, te tako fingirane i podmetnute dokaze dostavljali na vještačenje, prikazujući iste kao stvarne, uništavali prikupljene dokaze, a sve u namjeri da prikriju stvarne počinioce ubistva Dženana Memića i stvarni način na koji je Dženan Memić, rođen 11.08.1994. godine, sin Muriza i Munevere Memić, iz Sarajeva, zadobio teške i po život opasne povrede u Velikoj Aleji do broja 4, općina Ilidža, usljed kojih povreda je dana 15.02.2016. godine podlegao na Univerzitetskom Kliničkom Centru u Sarajevu, tako što su:

1) – Dana 08. februara 2016. godine pa nadalje, u namjeri da prikriju načinu na koji je Dženan Memić sin Muriza, rođen 1994. godine, zadobio teške fizičke ozljede opasne po život dana 08.02.2016. godine u Velikoj Aleji, općina Ilidža, usljed kojih ozljeda je 15.02.2016. godine preminuo u Kliničkom centru Sarajevo, te stvore privid, da su povrede na tijelu Dženana Memića nastale naletom vozila na pješaka, odnosno izvršenjem krivičnog djela protiv sigurnosti javnog prometa iz člana 336. stav 2. u vezi sa članom 332. stav 1. KZ F BiH i krivičnog djela ne ukazivanje pomoći osobi povrijeđenoj u saobraćajnoj nezgodi iz člana 337. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ F BiH, a sve u vezi sa članom 54. KZ F BiH, i krivičnog djela sprečavanje dokazivanja iz člana 349. stav 2. KZ F BiH, počinjenih od strane Ljube i Bekrije Seferović, a na štetu Dženana Memića, iako su stvarno znali da se radi o krivičnom djelu Ubistva iz člana 166. KZ F BiH na štetu Dženana Memića, te da Ljubo i Bekrija Seferović nisu ni na koji način povezani sa inkriminiranim događajem opisan u tački A / 1, kao i krivičnim djelima u tački A /1, izvršili svjesno i namjerno zataškavanje i prikrivanje dokaza u slučaju ubistva Dženana Memića, s ciljem ne otkrivanja stvarnih počinilaca ubistva Memić Dženana, pri čemu su u toj namjeri, slučaj smrti Dženana Memića procesuirali kao kazneno djelo iz oblasti „Ugrožavanja javnog prometa“, a ne kao kazneno djelo „Ubojstva“, te fingirano od strane Kantonalnog tužilaštva Sarajevo optužene dvije osobe Ljubo i Bekrija Seferović, a koje s kritičnim događajem u odnosu na smrt Dženana Memića nisu uopće ni povezane, pa su na licu mjesta podmetali dokaze i tragove stakla i laka stvarajući tako privid, da se radi o saobraćajnoj nesreći tipa nalet vozila na pješaka, pri čemu vozilo udara u pješaka Dženana Memića, prikrivajući tako stvarni način na koji je Dženan Memić sin Muriza, rođen 1994. godine, zadobio teške fizičke ozljede opasne po život dana 08.02.2016. godine u Velikoj Aleji, općina Ilidža, usljed kojih ozljeda je 15.02.2016. godine preminuo u Kliničkom centru Sarajevo, pa je Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo optužilo, i to u optužnom aktu tvrdeći naveli, da su:

„Optuženi Ljubo Seferović nailaskom na pješake Dženana Memića i Alisu Mutap, koji su se kretali sredinom kolovoza u pravcu kretanja vozila, skrenuo pogled s kolovoza na muzički uređaj u vozilu, da bi promijenio muziku, i udario u pješake, usljed čega je lijevim čeono-bočnim dijelom svoga vozila na zaobljenju prednjeg branika s lijeve strane po vertikali u području lijevog fara vozila udario pješaka Memić Dženana koji je u tome momentu iskoračio ulijevo, s osloncem na lijevu nogu, a pri tome je zadnji donji dio pješaka ispod pojasa bio izložen naletu lijevoga fara i plastičnih dijelova oko ovoga ruba kao i prednjeg poklopca s lijeve strane, dok je usljed brzine kretanja vozila glava Memić Dženana inercijom snažno zamahnuta unazad i sa lijevim potiljačnim dijelom ostvarila kontakt sa ramom prednjeg vjetrobranskog stakla sa lijeve strane vozila…“, a optuženi Bekrija Seferović u cilju sprečavanja dokazivanja krivičnog djela, poduzimao radnje, koje bi spriječilo dokazivanje tog krivičnog djela…“,

da bi dana 16. 07. 2018. godine, Kantonalni sud u Sarajevu, pod predsjedanjem sudije Igora Todorovića, te Mirsade Dučić Čaušević i Silvane Brkić Mujagić, kao članova vijeća – kao sudećeg vijeća, u predmetu „Ljubo Seferović i dr.“, pod brojem: 09 0 K 025844 16 K, donijelo presudu, kojom se optuženi Ljubo i Bekrija Seferović oslobađaju od optužbe Tužilaštva Kantona Sarajevo, da su odgovorni za smrt Dženana Memića, dok je i u zaključku presude u ponovljenom suđenju navedeno, da je „Sud došao do zaključka, da nema pouzdanih dokaza, da su optuženi Ljubo i Bekrija Seferović počinili krivičnopravnu radnju, koja im se stavlja na teret“, da bi potom, Vrhovni sud Federacije BiH, dana 23. 07. 2021. godine nakon održane Apelacijske sjednice donio pravomoćnu presudu, broj: 09 0 K 025844 21 Kžk od 27. 07. 2021. godine kojom se Ljubo i Bekrija Seferović oslobađaju od optužbe, da su odgovorni za smrt Dženana Memića, navodeći da je i ovaj sud, došao do zaključka, da „za tvrdnju tužilaštva da se događaj desio na način kako je to opisano u optužnom aktu nema dovoljno dokaza“, zaključujući dalje, da povrede nastale na tijelu Dženana Memića, nisu mogle nastati, niti odgovaraju povredama tipa nalet vozila na pješaka, pri čemu vozilo udara u Dženana Memića, te da se u konkretnom slučaju ne radi o saobraćajnoj nesreći na štetu Dženana Memića;

2) – Osumnjičeni Ševal Kovačević, vještak saobraćajne struke, koji je po Naredbi Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo nalaz sačinio i u postupku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu izložio, u namjeri da pomogne učiniocima krivičnog djela i da spriječi dokazivanje ovog krivičnog djela, išao na konsultacije u prostorije Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, usklađujući i prilagođavajući svoj nalaz tvrdnjama optužnog akta toga tužilaštva, a na kojem nalazu se uglavnom zasnivao krivično-pravni događaj, lažno u svemu nalazu prikazao, da je Ljubo Seferović „lijevim čeono-bočnim dijelom svoga vozila na zaobljenju prednjeg branika s lijeve strane po vertikali u području lijevog fara vozila udario pješaka Memić Dženana koji je u tome momentu iskoračio ulijevo, s osloncem na lijevu nogu, a pri tome je zadnji donji dio pješaka ispod pojasa bio izložen naletu lijevoga fara i plastičnih dijelova oko ovoga ruba kao i prednjeg poklopca s lijeve strane, dok je usljed brzine kretanja vozila glava Memić Dženana inercijom snažno zamahnuta unazad i sa lijevim potiljačnim dijelom ostvarila kontakt sa ramom prednjeg vjetrobranskog stakla sa lijeve strane vozila“, te svjestan i znajući, da je sačinio nalaz, koji nije sačinjen u skladu sa strukom i naukom, kao i stvarnim dokazima, sačinio i takav nalaz Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo predao što je bilo od odlučujućeg značaja za fingirano optuženje Ljube i Bekrije Seferovića, da bi u toku postupka, u toku održavanja glavnog pretresa pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, ostao pri napisanom nalazom, s ciljem da se pomogne učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela ubojstva i da se spriječi dokazivanje tog krivičnog djela, izradio i po uputama Tužilaštva Kantona Sarajevo lažni nalaz sačinio, pa je prilikom iznošenja svog nalaza kazao da je prema naredbi koju je dobio od Tužilaštva KS trebao utvrditi način kretanja spornog vozila u noći 8. februara 2016. godine, kao i kretanje pješaka Dženana Memića i Alise Mutap, način smirivanja pješaka, navodeći dalje, da je prisustvovao rekonstrukciji događaja u noći 13. na 14. juni 2016. godine, te da je koristio zapisnik s lica mjesta, zapisnik o provedenoj rekonstrukciji, verzije skica, fotodokumentaciju, vještačenje odjeće Memića i Mutap, navodeći dalje, da je nakon tri sata ispitivanja optuženom pokazano vozilo, te da je tu noć u Velikoj aleji bila vidljivost smanjena, ali preglednost dobra, te dalje naveo, da je širina staze bila 3,90 metara, a prema tragovima pješaci su se kretali kolovozom s razmakom od 20 cm, a da su zauzimali ukupnu širinu 2,4 metra, te je dalje kazao, da je nalet vozila na pješake bio istovremen pri brzini od 45 km na sat te da su oba pješaka odbačena u dva različita smjera Dženan Memić u lijevu stranu nekih osam metara, a Alisa Mutap u desnu, te je dalje naveo, da je Memić osjetio „opasnost te se pokušao izmaći zakoračivanjem u lijevu stranu, a moguće je da je prije toga odgurnuo Mutap, navodeći dalje, da je zadnji dio tijela pješaka bio je izložen lijevom faru dok je lijevim potiljačnim dijelom udario u vjetrobransko staklo i štok, navodeći dalje, da je lijevim ramenom došlo do kontakta s vozilom, a nakon naleta tijelo pješaka je zarotirano ulijevo i odgurnuto u lijevu stranu, prikazujući pri tome na pretresu i simulaciju saobraćajne nesreće prema kojoj kombi udara oba pješaka od čega je Memić odbačen puno dalje od Mutap, tvrdeći na glavnom pretresu u nekoliko navrata, da je svoj nalaz radio na osnovu materijalnih dokaza, rekonstrukcije, struke, etike i „onoga što mu je na duši  da se ovaj težak slučaj razriješi“, navodeći dalje, da je Memić udaren lijevom stranom vozila, prednjim čeonim dijelom branika, te je oštećen far, prednji lijevi ram, simulirajući „kretanje Dženana Memića“ te je naveo da je Memić udaren ispod pojasa te je morao zadobiti povrede ispod pojasa s leđa, dok je na pitanje ostaje li pri tome da je saobraćajnu nesreću izazvao T4 WV, Kovačević odgovorio potvrdno, iako je u pravomoćnoj presudi koju je izrekao Kantonalni sud u Sarajevu, odnosno Vrhovni sud F BiH u potpunosti odbačen nalaz vještaka saobraćajne struke Ševala Kovačevića, u kojem sudsko vijeće konstatira, da su Kovačevićevi navodi „neprihvatljivi, paušalni, špekulacija čak i neprimjereni i neozbiljni za jedno vještačenje“, navodeći i primjećujući vijeće dalje da je vještak na pitanja odbrane ili sudskog vijeća da pojasni određene nejasnoće „ulazio u rasprave bez konkretnog odgovora sa primjetnom nervozom“, a nakon čega je Sud ocijenio da je nalaz vještaka Kovačevića neprihvatljiv, nestručan, nelogičan, kontradiktoran samom zaključku datog nalaza te ostalim izvedenim materijalnim dokazima i saslušanim svjedocima, posebno kada se isti dovede u vezu sa nalazom vještaka prof. dr. Mirsada Kulovića i nalazom tima vještaka saobraćajne struke iz Banjaluke, kojim nalazima sud poklanja vjeru, a koji su na stručan i objektivan način sudu pojasnili, da predmetni događaj opisan u optužnici ne podržava tezu saobraćajne nesreće, a što je potvrđeno u ponovljenom suđenju i nalazom tima vještaka prometne struke, da predmetni događaj ne podržava tezu optužnice, da je Memić Dženan zadobio povrede tipa nalet vozila na pješaka, te nalazom vještaka Jasmina Bijedića, koji je analizirajući uzorke deformacije A stuba na vozilu izjavio, da je deformacija nastala djelovanjem vanjske mehaničke sile manifestirane kao udarna sila, da profil deformacije osnovni i srednji profil je oblika koji ne može potvrditi teoriju naleta vozila na pješaka pri čemu pješak udara glavom u A stub, pa se u radnjama vještaka Kovačević Ševala stiču obilježja krivičnog djela organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH, u vezi krivičnog djela davanje lažnog iskaza iz člana 348. stav 4. u vezi sa stavom 3. KZ F BiH

3) – Osumnjičeni vještak fizikalno-kemijskog ispitivanja FMUP-a Centra za forenzička ispitivanja, vještačenja i istraživanja Ivica Perović, počev od početka ožujka 2016. godine djeluje, kao član grupe za organizirani kriminal, s ciljem da se pomogne učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela ubojstva i da se spriječi dokazivanje tog krivičnog djela, i to tako što je povredama kompletne procedure vještačenja najprije sačinio nalaz vještačenja tragova boje od 21.03.2016. godine u kojem je naveo da je sporni trag boje pronađen na licu mjesta identičan sloju nespornog uzorka površinske boje PMV Renault Clio, dok je u svom drugom nalazu od 01.06.2016. godine naveo da je taj isti sporni trag boje je sada odjednom identičan sloju nespornog uzorka površinske boje PMV VW Kombi, kako bi na taj način potkrijepio lažne navode iz optužnice Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo broj T09 0 KTP 0098711 16 od 09.08.2016. godine, iako je sasvim očigledno da jedan te isti sporni trag boje ne može biti identičan sa nespornim tragovima boje dva vozila čija boja se razlikuje već na prvi pogled, slijedom čega se u radnjama vještaka Perović Ivice stiču obilježja krivičnog djela organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH, u vezi krivičnog djela davanje lažnog iskaza iz člana 348. stav 4. u vezi sa stavom 3. KZ F BiH, što predstavlja jedan od ključnih dokaza da je istraga u ovom predmetu vođena s ciljem prikrivanja ubojstva i njegovih počinilaca predstavljaju i nalazi vještačenja tragova boje od 21.03.2016. godine i 01.06.2016. godine, koje je sačinio vještak kemijske struke Ivica Perović iz FUP-a, navodeći u prvom nalazu od 21.03.2016. godine vještak Perović, da je sporni trag boje pronađen na licu mjesta (trag broj 1) identičan sloju nespornog uzorka površinske boje (boja skinuta sa PMV Renault Clio pod rednim brojevima 2, 3 i 4), dok je u drugom nalazu od 01.06.2016. godine vještak Perović je naveo da je sporni trag boje pronađen na licu mjesta (trag broj 1) identičan sloju nespornog uzorka površinske boje (boja skinuta sa PMV VW Kombi pod rednim brojevima 2.1 i 2.2), namještajući tako dokaze, da trag boje pripada Ljubi Seferoviću, pa je očigledno da je vještak Perović sačinio lažni nalaz za potrebe Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, jer drugi nalaz od 01.06.2016. godine nije potpisan od strane šefa odsjeka, niti od strane načelnika centra za vještačenje, kao što je to urađeno na prvom nalazu, pa je iz navedenog jasno da je na licu mjesta pronađen sporni trag boje, koji prema prvom nalazu vještaka Perovića potiče od PMV Renault Clio, ali kako se ovo vozilo zbog oštećenja i svoje konfiguracije nije uklapalo u sugerirani scenarij Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, vještak Perović je naknadno u svom drugom nalazu od 01.06.2016. godine lažno prikazao ovu odlučnu činjenicu, navodeći da boja tog istog spornog traga sada odjednom odgovora nespornom uzorku boje sa VW Kombija, pa je ovaj drugi nalaz od 01.06.2016. godine Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo koristilo kao dokaz u optužnici od 09.08.2016. godine, a sam vještak Perović je svoj drugi nalaz od 01.06.2016. godine potvrdio na glavnom pretresu održanom 28.02.2017. godine, svjestan, da daje lažan iskaz;

4) – Osumnjičeni vještaci neuropsihijatrijske struke Jasminka Đelilović Vranić, Azra Alajbegović i Žarko Savić, dogovarali, usklađivali i fingirani nalaz na ime Mutap Alise po instrukciji osumnjičenih NN službenika Kantonalnog tužilaštva Sarajevo izradili, pa su spomenuti vještaci, po uputama NN službenika Kantonalnog tužilaštva KS, i to: Vranić, Alajbegović i Savić, svjesni, da sačinjavaju nalaz koji nije u skladu sa strukom i naukom, niti dokazima, pa je vještakinja Jasminka Đelilović Vranić na sudu navela, da su tokom pregleda utvrdili, da se ista Alisa Mutap istinski nastoji prisjetiti svih detalja događaja, a poslije povrede glave postoji amnezija i praznine u sjećanju popunjavanja sa nesigurnim sjećanjima, odnosno konfabulacija, dalje je izjavila, da na CT snimku se ne vidi potres mozga, da je amnezija usljed potresa mozga, da je potres mozga inače karakterističan sa amnezijom anterogradnom i retogradnom, da se u ovome slučaju radi o teškoj povredi mozga (iako je sud utvrdio da se radi o lakim povredama
) zato što uključuje retrogradnu i antereogradnu amneziju, te da ona smatra, da postoji mogućnost vraćanja sjećanja, te da je intenzitet traumatskog događaja koji je preživjela Mutap Alisa zajedno sa povredom koja se desila jedan od uzroka toliko intenzivne retrogradne amnezije, koja u ovom slučaju traje duže od 24 sata s jedne strane, s druge strane, da je neadekvatan oporavak poslije komocije mozga koji zahtjeva fizičku i psihičku relaksaciju, nadalje je vještakinja izjavila, da je potres mozga funkcionalna dijagnoza i ne može se verificirati danas dostupnim dijagnostičkim metodama, te je dalje nastavila vještakinja, da se u ovom slučaju radilo o povredi parijetoopsipitalno zatupljeno predmetom oruđem, što je imalo za posljedicu povredu mekotkivnih struktura poglavine bez frakture koštanog sistema, a kao posljedica povrede mekotkivnih struktura imamo hematom, koji je verificiran sa mjehurićima zraka, koji su se tu našli zbog povrede poglavine i gdje postoji i danas ožiljna rana na poglavini Mutap Alise, da bi prethodno navedeno objašnjenje vještaka Jasminke Đelilović Vranić, Azre Alajbegović i dr., za SUD NIJE PRIHVATLJIVO NI LOGIČNO, kako se i navodi u presudi, obzirom, da ni jedan nalaz Mutap Alise nije pokazao potres mozga, pa ostaje nejasno na temelju čega ovi vještaci izvlače zaključak da je Mutap Alisa imala potres mozga, iako su prethodno rekli da se na CT snimku ne vidi potres mozga a to čak još više, jer je vještak dr. Kučukalić na logičan i stručan način objasnio Sudu, da Mutap Alisa nije imala takve povrede glave pa samim time ni potres mozga, koje bi mogle izazvati amneziju kod iste, a ovo je potvrdio i vještak medicinske struke dr. Željko Karan, koji je sačinio svoj nalaz i mišljenje o povredama Mutap Alise, te izjavio, da podatak o nesjećanju događaja, povraćanju itd., može ukazati na postojanje potresa mozga, jer osobe koje imaju amneziju za neki događaj koje osjećaju mučninu, nagon na povraćanje ili su povraćale…, takvi simptomi mogu ukazati na postojanje potresa mozga – ono što se zove prolazno funkcionalno oštećenje centralnog nervnog sistema, ali da u raspoloživim medicinskim dokumentima na ime Mutap Alisa nema neurološkog nalaza, kojim bi objektivno bio potvrđen potres mozga iz razloga što svi ti simptomi mogu biti kao posljedica bilo čega, npr. kad je osoba u alkoholiziranom stanju također se ne sjeća šta je bilo, osobe pod uticajem droga i raznih supstanci imaju gotovo iste simptome, kao što su simptomi potresa mozga. Da bi dijagnoza potresa mozga bila prihvatljiva sa forenzičkog aspekta mora postojati objektivni neurološki nalaz i da onda kada neurolog kaže zjenice sa horizontalnim nistadmusom sužene, da tromo reagiraju na svjetlost.., ona doktori znaju, da je tu postojalo tranzitorno oštećenje funkcije centralnog nervnog sistema u ovom slučaju može biti potres mozga, ali sa forenzičkog aspekta dijagnoza potresa mozga nije prihvatljiva po vještaku Karanu, te obzirom da su vještak Karan i Kučukalić iznijeli mišljenje, da do potresa mozga kod Mutap Alise nije ni moglo doći, da Alisa Mutap nije imala povrede mozga koje bi izazvale totalnu amneziju,pa Sud nije prihvatio točke 4 i 5 nalaza vještačenja Jasminke Đelilović Vranić, koja je radila sa timom vještaka, jer ih je sud ocijenio kao nelogične i lažne nalaze, posebno dovodeći iste u vezu, da je Kantonalni sud u Sarajevu „nakon brižljive ocjene dokaza, dovodeći iste u međusobnu svezu, zasebno i pojedinačno, ovaj sud nalazi, da je Mutap Alisa imala lake tjelesne povrede – koje prema mišljenju vještaka neuropsihijatra prof. dr. Abdulaha Kučukalića nije imala povrede, koje bi mogle izazvati totalnu amneziju, niti je ovaj traumatičan događaj isto mogao izazvati, nadalje, vještak je naveo, da je Alisa Mutap mogla imati fragmentne gubitke sjećanja, ali ne i totalnu amneziju, ali da bi se takva fragmentalna nesjećanja brzo vratila, što po ocjeni Kantonalnog suda u Sarajevu dovodi do zaključka, da Alisa Mutap nije imala takve povrede koje bi izazvale amneziju, te sud nalazi, da ista zna što se desilo, ali to svjesno prikriva! Kantonalni sud u Sarajevu je tijekom saslušanja Alise Mutap stekao dojam, da ista ne iznosi cijelu istinu, da prikriva određene činjenice, da je nesigurna u ono što izjavljuje, te stoga Sud nije ni poklonio vjeru iskazu Mutap Alise posebno, kada se dovede u vezu sa ostalim provedenim dokazima. Sud se prilikom ocjene iskaza Alise Mutap vodio i iskazima, kao i nalazu i mišljenju vještaka neuropsihijatra Abdulaha Kučukalića, koji je radio timsko vještačenje zajedno sa prof. dr. Almom Bravo i psihologom Elvedinom Dervović. Sud nije prihvatio iskaz Mutap Alise iz razloga, da je nesporna činjenica, koju je Sud utvrdio po nalazu vještaka dr. Kučukalića, da Alisa Mutap nema amneziju i da ako ju je i imala kratkotrajnu fragmentiranu amneziju, da bi se kod takve amnezije sjećanja brzo vratila, ovu činjenicu je dodatno potvrdilo i mišljenje istog vještaka, koji je izjavio, da Alisa Mutap nije imala takve povrede mozga, koje bi izazvale amneziju, što je potvrdio i vještak Karan, te medicinska dokumentacija na ime Mutap Alise u kojoj je vidljivo, da ista nema povrede mozga, kao i tvrdnja vještaka, da trauma koju je doživjela nije mogla izazvati trajnu amneziju. Sud na osnovu svega navedenog nije mogao prihvatiti iskaz svjedoka Mutap Alise, jer je očito, da ista zna što se zaista dogodilo, ali da to ne želi da kaže, samo njezino držanje pred Sudom je bilo popraćeno nesigurnošću, nervozom, te je u konačnici prihvaćen samo dio njezinog iskaza u kojem je izjavila, da se nalazila skupa sa preminulim u ulici Velika Aleja, jer je to nesporna činjenica, koju su potvrdili svjedoci Hrvat Džafer i Nebojša Veljović“ – zaključuje Sud.

Dakle, pod točkom B/1, 2 i 3 počinili krivično djelo „Organizirani kriminal“ iz člana 342. stav 1. 2 i 3. KZ F BiH u vezi s krivičnim djelom pomoć učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela iz člana 346. stav 3. KZ FBiH, krivičnim djelom sprečavanje dokazivanja iz člana 349. stav 1. KZ FBiH, krivičnim djelom davanje lažnog iskaza iz člana 348. stav 4. u vezi sa stavom 3. KZ FBiH; pod tačkom B/4 počinili krivično djelo „Organizirani kriminal“ iz člana 342. stav 2. KZ F BiH u vezi s krivičnim djelom davanje lažnog iskaza iz člana 348. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH.

Dnevni avaz – najtiražnije bh. novine je jučer objavio na naslovnoj strani objavile, da je Tužilaštvo BiH otvorilo zvaničnu istragu o ubistvu Dženana Memića, te da je osumnjičeno više od pet osoba. Advokat Ifet Feraget pravni zastupnik obitelji Memić je više puta za medije kazao, da je „Dženan ubijen na jedan podmukao način“!

Javnosti je poznato, da pred Sudom Bosne i Hercegovine u krivičnom predmetu, broj: S1 2 K 040832 21 K, protiv optuženih: 1. Mutap Zijada, rođenog 1959. godine u Sarajevu; 2. Ramić Alise (ranije Mutap), rođene 1996. godine u Njemačkoj; 3.  Dupovac Hasana, rođenog 1973. godine u Hadžićima; 4. Barić Josipa, rođenog 1963. godine u Sarajevu; i 5. Ožegović Muamera, rođenog 1981. godine u Foči, već teče jedan krivični postupak po optužnici Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, broj: T20 0 KTO 0014404 18 od 09. 07. 2021. godine, a koja optužnica je podignuta po krivičnoj prijavi sarajevskog advokata Ifeta Ferageta, pravnog zastupnika obitelji Memić i od strane Suda BiH potvrđena.

  • Optuženi se terete da su, u periodu od 8. februara 2016. godine, pa nadalje, pristupili grupi za organizirani kriminal, formiranoj od strane Zijada Mutapa i drugih, a koja je organizirana radi prikrivanja dokaza o načinu na koji je Dženan Memić sin Muriza, rođen 1994. godine, zadobio teške fizičke ozljede opasne po život dana 08.02.2016. godine u Velikoj Aleji, općina Ilidža, usljed kojih ozljeda je 15.02.2016. godine preminuo u Kliničkom centru Sarajevo. U optužnici se navodi da su optuženi vršili prikrivanje dokaza i počinilaca fingiranjem dokaza, prikrivanjem njima poznatih činjenica, te preduzimali radnje sa ciljem prikrivanja stvarnog načina na koji je Memić Dženan zadobio teške fizičke ozljede opasne po život.

Optuženi se terete za krivična djela:

organizirani kriminal a u vezi sa krivičnim djelima: protivzakonito posredovanje, pomoć učiniocu nakon učinjenog krivičnog djela, sprečavanje dokazivanja i davanje lažnog iskaza, i to:

optuženi Zijad Mutap – krivično djelo organizirani kriminal iz člana 342. stav 3. u vezi s krivičnim djelima protuzakonito posredovanje iz člana 382. stav 2., krivičnim djelom pomoć učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela iz člana 346. stav 2. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (KZ FBiH) i krivičnim djelom sprečavanje dokazivanja iz člana 349. stav 1. KZ FBiH;

optužena Alisa Ramić, ranije Mutap, – krivično djelo organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. u vezi s krivičnim djelom pomoć učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela iz člana 346. stav 2. KZ FBiH, krivičnim djelom sprečavanje dokazivanja iz člana 349. stav 1. KZ FBiH, krivičnim djelom davanje lažnog iskaza iz člana 348. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH;

optuženi Hasan Dupovac – krivično djelo organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. u vezi s krivičnim djelom protuzakonito posredovanje iz člana 382. stav 2. i krivičnim djelom pomoć učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela iz člana 346. stav 2. KZ FBiH;

optuženi Josip Barić – krivično djelo organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. u vezi s krivičnim djelima protuzakonito posredovanje iz člana 382. stav 2. i krivičnim djelom pomoć učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela iz člana 346. stav 2. KZ FBiH;

optuženi Muamer Ožegović – krivično djelo organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. u vezi s krivičnim djelom pomoć učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela iz člana 346. stav 2. KZ FBiH.

Svi optuženi su prethodno hapšeni bili i po pravomoćnim rješenjima Suda BiH višemjesečno pritvoreni.

VEZANI TEKSTOVI:

TUŽILAŠTVO BiH OTVORILO ISTRAGU ZA UBISTVO DŽENANA MEMIĆA – EVO DETALJA NAREDBE O POKRETANJU ISTRAGE! IDE LI ALISA PONOVO U PRITVOR?!

https://www.dnevno.ba/vijesti/dnevno-donosi-inkriminirajuce-detalje-optuznice-tuziteljstva-bih-u-predmetu-protiv-zijada-mutapa-i-dr-procitajte-kako-su-lagali-skrivali-unistavali-i-podmetali-dokaze-250549/

Autor: Dnevno.ba/ Josip Šimić Đinđić

ZADNJE VIJESTI