fbpx

UNUTAR SDA JAČA JE KORUPCIJA, NEGO PATRIOTIZAM PREMA BiH

Autor: Josip Šimić-Đinđić

Danas se često govori o korupciji u kontekstu političkog djelovanja, iako se ona pojavljuje u različitim društvenim sredinama. Korupcija nije ništa drugo, doli posljedica korumpirana srca, jer „što iz čovjeka izlazi, to ga onečišćuje. Ta iznutra, iz srca čovječjega izlaze zle misli, bludništva, krađe, ubojstva, preljubi, lakomstva, opakosti, prijevara, razuzdanost, zlo oko, psovka, uznositost, bezumlje. Sva ta zla iznutra izlaze iz srca čovječjega i onečišćuju čovjeka i društvo“ (Usp. Mk 7, 20-23). Dakle, korumpirano srce, u tome je stvar i bit, piše Josip Šimić-Đinđić!

Danas se često govori o korumpiranim osobama i institucijama, koje su zbog korupcije ušle u proces raspadanja i izgubile svoju bit. Prije svega, za samo razumijevanje ove tematike, „stanje grijeha i stanje korupcije dvije su različite stvarnosti, iako međusobno dubinski povezane, jer grijeh vodi do korupcije. Za grijeh ima oprosta, ali za korupciju ne! Korupcija je nešto više od grijeha“ – uči nas Sveti otac papa Franjo.

„Korumpirana je osoba zapravo osoba koja odašilje neugodan miris truloga srca, koje je u temelju iskorištavanja, propadanja, društvene nepravde i nedostatka uslugâ potrebnih ljudima; onoga koje je u korijenu ropstva, nebrige za gradove, za opće dobro, za prirodu“, istaknuo je papa Franjo na dan 15. lipnja 2017. godine u Vatikanu na međunarodnoj raspravi koja je održana u Vatikanu, a koju je organizirao sv. Dikasterij za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja, u suradnji s Papinskom akademijom društvenih znanosti.

Napomene radi, korupcija kao pojam potječe od latinske riječi „corruptus“ – što znači: „Biti pokvaren“. U pravom smislu riječi, to je kazneno djelo, i često se tim pojmom označavaju različite društvene pojave: organizirani i gospodarski kriminal, loša vlast i njezine posljedice, ljudska prevrtljivost, bahatost i neodgovornost ljudi na vlasti.

U političkom pogledu, korupcija je po definiciji politologa Harolda Dwighta Lasswella „povreda općeg interesa zbog osobnoga koristoljublja“.

Režimi kojih je narav protivna naravnom zakonu, javnom redu i temeljnim pravima osoba, ne mogu ostvariti opće dobro narodima, kojima su se nametnuli, ovakva vlast posve se ruši i svršava u bezakonju.

Papa Franjo u svojoj knjizi „Korupcija – Zlo našega vremena“ će reći, da za „grijeh ima oprosta, ali za korupciju ne“! Korupcija je – prema navodima Svetoga Oca – „nešto više od grijeha“. Istina, grijeh vodi do korupcije, ali korupcija nije samo „jedan od grijeha“, i ne treba brkati grijeh s korupcijom, jer je korupcija nešto više od grijeha – to je stanje navike, koje srce odvlači u nepovratni egoizam.

Ne postoji niti jedna politička stranka u bilo kojoj državi, pa ni u Bosni i Hercegovini, koja je čista, kao što ne postoji ni volja, da se bori protiv korupcije. Reći će mnoge bh. političke partije, da je borba protiv kriminala i korupcije najviši oblik patriotizma. Doduše, samo kažu, a kradu!

Prvenstveno, ovaj tekst valja promatrati u duhu pravno relevantnih činjenica, zasnovanih na egzaktnim podacima prema kojemu je Stranka Demokratske Akcije (SDA) u BiH, predvođena njezinim predsjednikom Bakirom Izetbegovićem, istina sa svojim dužnosnicima i pripadnicima ove političke partije, prednjače ispred svih drugih stranaka po optužnicama za korupciju.

Opis nije dostupan.

SDA je postala preopterećena unutar stranačkim koruptivnim i kriminalnim aferama, koje su dobile svoj sudski epilog, što u značajnoj mjeri ovoj političkoj partiji koja se “kiti patriotizmom”, oduzima vremena, da se bavi važnim državnim pitanjima poput ekonomije, natalitetom, vojskom…

SDA dužnosnici svojim koruptivnim aferama izazvali su opće zgražanje javnosti i van granica Bosne i Hercegovine, zbog čega bi se neki od njih, pored Mirsada Kukića, bivšeg člana SDA, Milana Tegeltije i Milorada Dodika, kojima su vlasti SAD-a uvele sankcije, zbog korupcije prije par dana, mogli i pridružiti ovoj grupi sa američke crne liste. Šuška se, da bi to mogao biti visoki funkcioner SDA Asim Sarajlić, koji ima dvije potvrđene optužnice za korupciju.

Krenimo redom!

Dana 06. siječnja 2022. godine, objavio sam tekst: “Amerika je nametnula sankcije: Kako su “zaboravili” SDA-ovu koruptivnu eskadrilu Mektića, Sarajlića, Novalića, Cikotića, Osmicu, Prcića, Burzić…”!

Optuženik za korupciju Asim Sarajlić (SDA):

Asim Sarajlić zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH trenutno ima dvije potvrđene optužnice za koruptivna krivična djela u postupku pred Kantonalnim tužilaštvom u Sarajevu, odnosno Općinskom sudu u Sarajevu, a trenutno je pod istragom Tužilaštva BiH u predmetu “Respiratori” u kojemu se već sudi federalnom premijeru Fadilu Novaliću (SDA) za višemilijunsku prevaru.

Asim Sarajlić, visoki funkcioner SDA, od ranije je poznat Tužilaštvu Kantona Sarajevo, tako što je optužnicom u okviru predmeta “Bosna” obuhvaćen krivičnim djelom udruživanje radi činjenja krivičnih djela, u vezi s krivičnim djelom primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem te krivično djelo protuzakonitog posredovanja. Potvrđena Optužnica Tužilaštva Kantona Sarajevo tereti Zukića, da je sa Safetom Bibićem organizovao grupu kojoj su se pridružili Nedžad i Senad Trako te Ramiz Karavdić, koji su pronalazili osobe spremne da daju novac za zaposlenje u Elektroprivredi. Ista optužnica bivšeg direktora Elektroprivrede BiH Eseda Džananovića tereti za zloupotrebu položaja, a Asima Sarajlića za primanje nagrade ili koristi za trgovinu utjecajem. Suđenje je u toku.

No, to nije sve!

Dana 27. 12. 2021. godine, Općinski sud u Sarajevu potvrdio je novu optužnicu Tužiteljstva Kantona Sarajevo protiv Asima Sarajlića, Sabahudina Delalića i Muhameda Šehovića zbog krivičnog djela davanja dara i drugih oblika koristi. Radi se o aferi “Snimak”.

Optuženi se terete da su od 20. do 25. februara 2020. prije zakazanih unutarstranačkih izbora SDA za predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo na kojem su predloženi kandidati bili Semir Efendić i Fikret Prevljak, posredstvom Muhameda Šehovića ugovorili sastanak sa delegatom Velidom Tvrtkovićem, kojem su obećali da će korištenjem svog utjecaja na osnovu pozicija unutar SDA, zaposliti njegovu suprugu.

Tužiteljica je za glavni pretres predložila saslušanje tri svjedoka, tri vještaka i više od 70 materijalnih dokaz, potvrdila je tada za medije portparol Tužilaštva KS Azra Bavčić.

Optuženi premijer Vlade F BiH Fadil Novalić (SDA) i drugi:

Tužiteljstvo BiH je podiglo, Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je, dana 30. 12. 2020. godine, optužnicu u predmetu Fadil Novalić i drugi koja optužene Fadila Novalića, Fahrudina Solaka, Fikreta Hodžića, pravno lice „F.H. Srebrena malina“ i Jelku Miličević tereti da su počinili:

– optuženi Fadil Novalić – pod tačkom 1. optužnice – krivično djelo udruživanje radi činjenja krivičnih djela iz člana 249. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH) u vezi s krivičnim djelima zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (KZ FBiH), primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem iz člana 219. stav 3. u vezi sa stavom 2. KZ BiH, pranje novca iz člana 209. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ BiH, krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava iz člana 261. stav 2. KZ FBiH, krivotvorenje službene isprave iz člana 389. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH, povreda obaveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje iz člana 262. stav 2. Krivičnog zakona Republike Srpske (KZ RS), a pod tačkom 2. optužnice – krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH (u produženom trajanju), primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem iz člana 219. stav 3. u vezi sa stavom 2. KZ BiH, krivotvorenje službene isprave iz člana 389. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH i pranje novca iz člana 209. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ BiH, a sve u vezi s članom 53. KZ BiH (sticaj).

Istim krivičnim djelima terete se i Novalićevi saučesnici Solak i Hodžić, te Miličević koja se tereti samo za nesavjestan rad u službi.

Optuženi ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić (SDA):

Tužiteljstvo BiH je podiglo, a Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je 7.12.2021. godine optužnicu u predmetu Selmo Cikotić koja optuženog Selmu Cikotića tereti da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH).

U optužnici se navodi da je optuženi Selmo Cikotić u periodu od 30.10.2009. do 12.7.2011. godine, u svojstvu ministra odbrane Bosne i Hercegovine, po prethodnom dogovoru s, u međuvremenu preminulim, pomoćnikom ministra odbrane BiH T. R. i drugim njima poznatim licima, iskorištavajući službeni položaj, donio i potpisao dvije odluke o odobravanju isporuke/zamjene robe, četiri rješenja o isporuci municije, te zaključio četiri aneksa na četiri osnovna ugovora o prodaji neperspektivnog naoružanja i municije zaključenih tokom 2003. i 2004. godine između ranije entitetskih ovlaštenih organa i preduzeća SCOUT d.o.o., Zagreb.

Na taj način omogućio je sticanje imovinske koristi drugome u ukupnom novčanom iznosu od najmanje 4.111.725,67 KM i prouzrokovao štetu budžetu Bosne i Hercegovine u iznosu od najmanje 9.709.468,04 KM, navedeno je u optužnici Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Generalna direktorica Kliničkog centra UNSA Sebija Izetbegović (SDA):

Prva istraga:

Supruga prvog čovjeka SDA, Sebija Izetbegović, ponosna članica SDA stranke, također je pod više istraga Tužilaštva Kantona Sarajevo, zbog sumnje u počinjenje više kaznenih dijela.

Tijekom lipnja 2017. godine, Tužilaštvo Kantona Sarajevo donijelo je naredbu o provođenju istrage protiv Sebije Izetbegović. Generalna direktorica KCUS-a osumnjičena je bila za krivično djelo zloupotreba položaja i ovlasti, a u vezi sa krivičnim djelom utaja.

Istraga se odnosila na odluke Sebije Izetbegović u vezi sa zadržavanjem novca Ljekarske komore. Tužilaštvo KS već je tada izdalo nalog Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te su se tada istražne radnje poduzimale.

Podsjećamo, Sebija Izetbegović tada skoro pet mjeseci nije dozvoljavala da se novac koji su ljekari zaposleni na KCUS-u izdvajali za članarinu prebacuje na račun Ljekarske komore. U pitanju je bilo oko 25 hiljada maraka koje su, odlukom direktorice Izetbegović nezakonito zadržani na podračunu KCUS-a.

Nakon tadašnje četvoromjesečne medijske kampanje, generalna direktorica KCUS-a donijela je odluku da novac namijenjen Ljekarskoj komori zadrži na računu institucije kojom rukovodi.

“S obzirom da niste odgovorili na pitanja koja su Vam upućena iz KCUS-a ista ponavljamo i molim da nam pošaljete odgovore hitno. U protivnom će po odluci Kolegija direktora i Koordinacionog odbora KCUS sredstva namijenjena Ljekarskoj komori biti uplaćena za potrebe apoteke tj. naših pacijenata,”, navedeno je u pismu kojeg je generalna direktorica KCUS-a tada uputila Ljekarskoj komori KS.

Zadržani novac, međutim, nikad nije preusmjeren čak ni za potrebe Kliničke apoteke, a njim je isključivo upravljala direktorica Izetbegović.

Uposlenicima KCUS-a je, podsjećamo, na platnoj listi navedeno da im je odbijena članarina za Ljekarsku komoru, ali novac nije završio tamo gdje je i trebao. Direktorica Izetbegović tako je počinila krivično djelo utaja, jer je u članu 290. Krivičnog zakona FBiH, stav 1. navedeno: “Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist, protupravno zadrži tuđu pokretninu koja mu je povjerena, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.”

Nakon što su čelnici Ljekarske komore podnijeli prijavu Tužilaštvu Kantona Sarajevo, uslijedile su provjere. Prvo je od SIPA-e zatraženo da se sa KCUS-a izuzme dokumentacija o ovom slučaju, a nakon što je izuzeta dokumentacija analizirana, postupajući kantonalni tužilac donio je tada i formalnu naredbu o provođenju istrage. Kao glavnoosumnjičena za ovo krivično djelo označena je direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović. Nije poznato više koja je sudbina ove krivične istrage.

Druga istraga:

Tužilaštvo Kantona Sarajevo vodi istragu o akademskom obrazovanju Sebije Izetbegović prve žene najveće zdravstvene ustanove u BiH. Paralelno sa istragom Tužilaštva Kantona Sarajevo, diplome direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović provjeravat će i Ured za borbu protiv korupcije KS.

Naime, Ured na čelu sa Erduanom Kafedžićem, mjesecima je već u akciji provjere diploma u javnim ustanovama i preduzećima u Kantonu Sarajevo. Kroz provjere je pronađeno stotine lažnih, falsificiranih pa i diploma neutvrđenog porijekla, a sad su na red došle medicinske ustanove u čijem osnivanju je učestovao Kanton Sarajevo. U to spada i KCUS kojim rukovodi supruga predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo prije par mjeseci krenulo je sa saslušavanjem svjedoka u ovom predmetu. Podsjetimo, sumnjiv je način na koji je Izetbegović dobila zvanje asistenta, na osnovu kojeg je kasnije napredovala u akademskoj karijeri, a posebno je sumnjiv i misteriozan njen navodni studij u Zagrebu.

Ono što je specifično za cijeli slučaj diplome Sebije Izetbegović jeste to da se ne sumnja da je ona falsificirala diplome, odnosno da ima lažne akademske isprave. Sumnja se naime, da ih je na kriminalan način stekla. Odnosno da je legalne papire dobila na nelegalan način. Jedini dio koji je sumnjiv jeste zagrebački index, čiju vjerodostojnost nije mogao potvrditi ni Medicinski fakultet u Zagrebu, a s obzirom da se radi o drugoj državi, vjerovatno neće moći ni Ured.

Naime, već je poznato da je rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj od Medicinskog fakulteta u Sarajevu tražio dokumentaciju o studiju Sebije Izetbegović, ali nikad nije dobio kompletnu i to iz nepoznatih razloga.

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo je utvrdila 2. jula 2021. godine, da zvanje magistra direktorice Univerzitetsko – kliničkog centra Sarajevo (UKC) Sebije Izetbegović zahtijeva dodatne provjere. Ovo su tada za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdili iz Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, jednog od deset kantona entiteta Federacije BiH.

“Razlog tome je što nam nije bila predočena relevantna dokumentacija koja se odnosi na stečena prava studentice Izetbegović na postidiplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, niti smo imali uvid u nastavne planove i programe, te fond sati časova predavanja”, ističu u Upravi.

U predmetu sumnjivog akademskog napredovanja Sebije Izetbegović, za sada su izjavu dale dvije referentice s Medicinskog fakulteta, no, pravu istinu, čini se znaju tadašnji dekan dr. Nedžad Mulabegović i sekretar Benjamin Vojniković.

Tužiteljstvo Kantona Sarajevo konačno je počelo s provedbom inicijative Skupštine Kantona Sarajevo da što hitnije izvrši sve provjere vezane za diplomu direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu dr. Sebije Izetbegović. Krajem studenog 2021. godine počeli su sa davanjem iskaza uposlenici Medicinskog fakulteta u Sarajevu, što je rezultat višemjesečnih natpisa medija, te i zahtjeva Skupštine KS.

Podsjećamo, zastupnici Skupštine KS 13. septembra 2021. godine zatražili su od Kantonalnog tužiteljstva Sarajevo da “što hitnije izvrši provjere vezane za medijske natpise da direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Sebija Izetbegović nije u skladu sa zakonom položila ispite na postdiplomskom studiju te da je krivotvorila indeks Medicinskog fakulteta u Zagrebu”.

Traži se od Kantonalnog tužilaštva Sarajevo da hitno putem međunarodne pomoći zatraže provjeru vjerodostojnosti gore navadenog indeksa s obzirom da se iz do sada prikupljenih i objavljenih informacija može osnovano zaključiti da postoji sumnja i počinjene krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja – stoji u zaključcima.

Također, Skupština KS je podsjetila da Zagrebački Univerzitet u odgovoru Rektoru Univerziteta u Sarajevu nije mogao potvrditi vjerodostojnost indeksa koji je priložen kao dokaz da je Sebija Izetbegović u Zagrebu položila deset ispita.

Prema onome što do sada znamo, još 1998. godine u Ured tadašnjeg dekana (i rektora UNSA) dr. Mulabegovića stigla je dokumentacija Sebije Izetbegović, sa zahtjevom za upis postdiplomskog studija (magisterija).

No, ona tada nije imala osnovih uvjeta za upis, obzirom da joj je prosjek ocjena s Medicine (koju je studirala po nekim informacijama 9, a po drugim 11 godina) bila 7.38.

– Prema indexu, njen prosjek na medicini bio je 7,38. To su objavili i mediji. No, uz te su ocjene malo “poboljšane, najprije kako bi mogla postati asistent, a zatim dalje, za postdiplomski studij… No, pravila koja su važila za one koji imaju prosjek najmanje osam tokom cijelog studija, odnosno prosjek najmanje devet iz predmeta za koji konkuriše, nisu važila za Sebiju Izetbegović” – svjedočio je prije nekoliko mjeseci za Interview.ba izvor blizak Medicinskom fakultetu.

Ovih dana nam kaže kako su dokumenti Sebije Izetbegović s niskim/nedovoljnim prosjekom ocjena stigli s naznakom “ovo je Alijina snaha”. I da su s tom preporukom stigli do dr. Mulabegovića, koji je rekao da će “on to završiti”.

U prijevodu, bez obzira na nizak prosjek, Sebiji Izetbegović će se omogućiti upis magisterija. Kasnije je u njenom dosijeu otkriveno da je otklonjen prvobitni dokument s prijepisom niskih ocjena, te napisana nova molba u kojem sama dr. Izetbegović tvrdi da je diplomirala s puno višom ocjenom. To je kasnije koristila i za upis doktorskih studija i zvaničnu romansiranu, dobro uljepšanu biografiju, koja se pojavljivala u medijima.

Kantonalna inspekcija ljetos je tražila samo neke dokumente, ali niti jedan nije izuzet. U Studentskoj službi fakulteta zbog toga su sve matične knjige od postanka fakulteta (1946.) do danas popisane, kako ne bi postojala mogućnost manipulacije, odnosno ubacivanja dokumentacije, jer Sebije Izetbegović nema niti u jednoj knjizi. Osim onoj da je završila fakultet.

– U evidenciji, u njenom dosijeu nema prepisa ocjena iz Zagreba, originalnog indexa, nema ni prepisa tih navodnih, famoznih 10 ispita koliko je tvrdila da je položila u Zagrebu. Iz Zagreba su na upit rektora UNSA rekli da sa sigurnošću ne mogu utvrditi njenu dokumentaciju, da nemaju dokaze – navodi naš izvor, i dodaje da sumnju pojačava i činjenica da je Sebija Izetbegović priložila dokument, navodni prijepis ocjena…. Ali da je očito da su zagrebačke ocjene (od 1 do 5), “prepravljane” u one od 5 do 10, što nije običaj.

Za inspekciju nije bila tema je li Sebija Izetbegović mogla upisati magisterij nego da li je imala položene ispite u Zagrebu. Zato se očekuje da Tužiteljstvo od Medicine zatraži te dokumente. – No, tih dokumenta nema– tvrdi naš izvor. Navodi kako je moguće, da će se dokumenti tražiti od Sveučilišta u Zagrebu putem međunarodne pravne pomoći, što nije neuobičajeno.

– To je zapravo suradnja između policija. Federalni MUP zatraži od MUP-a Hrvatske dokumentaciju. Hrvatski MUP se obrati Sveučilištu, Sveučilište odgovori MUP-u, oni opet MUP-u Federacije. To je takvo pravilo – navodi sugovornik. On vjeruje da je taj proces zapravo već završen i da je Tužiteljstvo nakon toga pokrenulo priču.

Inače, Interview.ba je početkom septembra 2021. godine objavio da Sebija Izetbegović nikada nije upisala magisterij! To je potvrdilo nekoliko izvora koji su imali uvid u matične knjige Medicinskog fakulteta u Sarajevu.

Izetbegović je ipak 29. marta 1997. godine na Medicini, pred prof. dr. Srećom Šimićem odbranila magistarsku tezu pod nazivom “Efekti ishrane trudnica na malformacije novorođenčadi u toku rata u Sarajevu”.

– Ako nije upisala magistarski, kako je mogla odbraniti tezu?! Kako ćete diplomirati na nekom fakultetu ako se niste upisali. Formalno – pravno nema nikakvog dokaza da je upisana. I nema datuma kad se prijavila na magisterij – kazali su naši sugovornici.

U maju 2021. godine Muradif Pajt ustvrdio je za medije da je Sebija Izetbegović magistarski koji je “odbranila” u Sarajevu “ukrala” od njegove bivše supruge dr. Aide Cviko, koja živi u SAD-u i ugledna je stručnjakinja u oblasti dječije patologije. Pajt je ustvrdio da je Sebija Izetbegović izvjesno vrijeme u ljeto 1992. živjela kod njih u stanu u Zagrebu, a u novembru otišla za Tursku.

Ispričao je da se godinu nakon toga sa suprugom dr. Aidom Cviko spremao za SAD, te da je ona primjetila da joj nedostaju i magistarski rad i doktorat.

– Nakon nekoliko dana ona (dr. Aida Cviko) je shvatila da je to Seka uzela. Nazovem Sebiju i pitam je: “Da slučajno ne znaš gdje je Aidin magisterij?! Počela mi se odmah ispričavati: “Halali, oprosti”. Kazala je kako ga je slučajno ponijela sa sobom. Rekoh: “Nema problema, prvim avionom dolazim”– pričao je Pajt.

Tako je i uradio, otišao u Tursku sa suprugom, kako bi natrag od Sebije Izetbegović dobio magisterij. No, magisterij nije donijela ona, nego neki muškarac.

– Kada je supruga otvorila vrećicu primjetila je da (na magistarskom, op. aut)nedostaje prvih nekoliko stranica, na kojima su pisala imena mentora, članova komisije… Ne kažem da je prepisala ili plagirala magistarski rad moje supruge, nego da je ukrala rad – tvrdio je Muradif Pajt.

Do diploma ili uvjerenja o upisu ili indexa pokušala je doći i Kantonalna inspekcija Sarajevo, no, bez velikog uspjeha. Kako su saopćili nakon višednevne kontrole “na osnovu dokumentacije koja je stavljena na uvid, postupajući inspektori mogli su utvrditi činjenično stanje prema kojem je Sebija Izetbegović diplomu doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu stekla 1989. godine”.

Inspekcija se nije mogla očitovati ni oko ispita koje je dr. Izetbegović “prenijela iz Zagreba”, jer joj nije predočena relevantna dokumentacija koja se odnosi na stečena prava na postdiplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Tužiteljstvo je krenulo iz početka. I ponovo otvorilo pitanja kojim se javnost bavi skoro godinu dana. Ako nije upisala magisterij, kako je i na osnovu koje dokumentacije odbranila tezu.

Treća istraga:

KCUS je u žiži javnosti od 5. aprila 2021. godine, kada je Tužilaštvo Kantona Sarajevo formiralo predmet koji se odnosi na pismo koje je potpisalo 17 anesteziologa. U tom pismu oni ukazuju da respiratori uvezeni iz Kine u aprilu 2020. godine, a koji se koriste u KCUS-u ne posjeduju postavke koje se preporučuju za mehaničku ventilaciju COVID-19 pacijenata.

Pred Sudom BiH trenutno se vodi krivični postupak u kojem je prvooptuženi premijer Federacije BiH Fadil Novalić u vezi s nabavkom 100 respiratora u vrijednosti od 10,5 miliona konvertibilnih maraka (oko 5,3 miliona eura) koje je uvezla firma za preradu voća “Srebrena malina”, po nalogu Federalne uprave Civilne zaštite.

Direktor OSA-e BiH Osman Mehmedagić – obavještajna perjanica SDA:

Tijekom 2020. godine, Tužilaštvo BiH podiglo je nekoliko optužnica protiv Osmana Mehmedagića zv. Osmica, zbog koruptivnih krivičnih djela. Najprije je bio optužen za nezakonito izuzimanje snimka sa BH pošte u kojem je – kako je Tužiteljstvo BiH tvrdilo – resurse i kapacitet ove Agencije – višestruko zlouporijebio u privatne svrhe. Optužnica je potvrđena, ali je isti nakon provedenog sudskog postupka pravomoćno oslobođen.

Nakon toga, protiv Mehmedagića, Cikotića i Druškića Tužilaštvo BiH dva je puta podizalo optužnicu u predmetu “sigurnosne provjere”, no Sud BiH je ovu optužnicu dva puta odbio potvrditi.

Direktor OSA-e BiH Osman Mehmedagić – Osmica je pod novom, još uvijek aktivnom istragom Tužiteljstva Bosne i Hercegovine u aferi “Diploma”, zbog koje je prije par mjeseci hapšen bio, zbog sumnje, da je falsifikovao diplomu.

Dana 14. 07. 2021. godine, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo postupajući po nalogu Tužilaštva BiH uhapsili su tada Osmana Mehmedagića, direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), potvrdio je tada za bh. medije Mirza Hadžiabdić, portparol MUP-a KS.

Lišenje slobode realizirali su policajci MUP-a Kantona Sarajevo. Tužilaštvo BiH još uvijek vodi istragu u kojoj se osumnjičeni Mehmedagić tereti za kaznena djela zloupotrebe položaja ili ovlasti, krivotvorenja isprave i pranja novca. Nakon hapšenja, Sud BiH mu je odredio mjere zabrane, umjesto pritvora.

Ranije je u sklopu ove krivične istrage bio uhapšen i pritvoren direktor Američkog univerziteta Denis Prcić, koji se sumnjiči, da je nelegalno izdao diplomu direktoru OSA-e Osmanu Mehmedagiću. Službenici Uprave policije MUP-a KS-a, uhapsili su Mehmedagića u srijedu ujutro, 14. jula 2021. jer državno tužiteljstvo vodi istragu u kojoj se osumnjičeni Mehmedagić tereti za navedena kaznena djela, a u vezi s aferom “Diploma”, u kojoj je u junu 2021. uhapšen i direktor i osnivač Američkog univerziteta u BiH Denis Prcić. Prcić se sumnjiči da je ilegalno izdao diplomu Mehmedagiću. Sud Bosne i Hercegovine Denisu Prciću je 20. juna 2021. godine odredio jednomjesečni pritvor u sklopu ove krivične istrage!

Josip Šimić-Đinđić

Autor: Josip Šimić-Đinđić

ZADNJE VIJESTI