fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

DNEVNO.ba: Još pet savjeta za sretan život

Autor: Selman Repišti

SARAJEVO - U svom prethodnom tekstu, upoznao sam vas sa pet principa kojih se trebamo pridržavati, kako bismo bili zadovoljniji vlastitim životom. Ovdje ću ponuditi još pet načina da održite i ustrajete u ''njegovanju'' pozitivnog raspoloženja.

1. Uživite se u svaku situaciju ili događaj koji vas čine sretnima!

Bez obzira koliko mislili da je vaša svakodnevnica sumorna, tmurna i depresivna, uvijek postoji neka situacija ili gesta koja vam je, bar donekle, popravila raspoloženje. To može biti: zagrljaj bračnog partnera, djeteta, roditelja ili prijatelja; riječi podrške i ohrabrenja; ukusan doručak; sunčan dan; uspješan dan na poslu; ostvarenje nekog cilja (bilo kratkoročnog bilo dugoročnog) i slično. Nažalost, ovakve svakodnevne sitnice brzo smetnemo s uma, prepuštajući se negativnim obrascima mišljenja. Međutim, kad vam sljedeći put bude teško, pokušajte ih ponovo prizvati u pamćenje. Neka to bude zorno predočavanje ovako lijepih događaja.

Potrudite se da ih ”prizovete” u svim njihovim bojama, zvucima i pozitivnoj energiji kojima zrače. Uživite se u ovakve doživljaje, ”otplovite” sa kopna vaših problema ka pučini mira, zadovoljstva i blažene uljuljkanosti koja vam prija, daje vam snagu i hrabrost da punim plućima nastavite sa svojim životom. Jednostavno – uživajte! To je vaše pravo i vaša temeljna potreba. Vi zaslužujete da vam bude lijepo! Omogućite to sebi, ovdje i sada. Budite jedno sa svojom srećom. Postanite sama radost!

2. Pokažite zahvalnost za sve lijepe stvari koje vam se dešavaju tokom dana!

Često nismo svjesni koliko smo u određenim situacijama sretni. Osvijestite svaki (makar i veoma kratak) trenutak vlastite radosti. Razmislite i o tome šta vi posjedujete, a drugi ne. To može biti neki talenat, navika, vještina, sposobnost, predmet, znanje, ideja, prilika, životni san… Zahvalite se životu što vam je podario ovakvu osobinu. Zahvalite se i ako: imate djecu koja normalno i zdravo stasavaju u zrele osobe (jer ste im upravo vi pomogli u tome), imate privremeni ili stalni posao (mnogi ga nemaju), nemate neku smrtonosnu bolest (zamislite kako je onima koji je imaju), možete studirati ono što želite (mnogi ne mogu), imate nekoliko dobrih i vjernih prijatelja (nema ih svako!), možete danas spremiti ručak svojim ukućanima (znate dobro da mnogi ne mogu), možete zaspati snom pravednika (jer danas nikome niste uradili ništa loše)…

Čak i ljudi koji nemaju porodicu, posao ili dobro zdravlje mogu biti zahvalni. Pitate se na čemu? Oni koji nemaju porodicu trebaju uživati u svojoj slobodi i biti sretni pošto”na grbači” imaju jedino sebe (bilo bi im puno teže da, recimo, imaju djecu koju ne mogu nahraniti, jer nemaju posao). Oni koji nemaju posao također trebaju izreći riječi zahvalnosti, i to kako bi sebi olakšali trenutnu situaciju.

Njih pozivam da razmisle o tome kako zaposleni ljudi moraju ustajati rano da bi išli na posao, te da im veliki dio dana prođe u radu. Neki od njih ne prime ni platu za svoje zalaganje na radnom mjestu. Osobe narušenog zdravlja trebaju se sjetiti svih mogućih poremećaja i bolesti koji su opasniji od njihove (ovo se naziva ”silazna socijalna usporedba”), te shvatiti da je zdravstveno stanje ovih ljudi lošije od njihovog. Time mogu doći do saznanja da se trebaju zahvaliti na vlastitoj bolesti, jer uvijek postoji neko ko je, u odnosu na njih, manje zdrav, više ga boli, više neraspoložen i izloženiji riziku od negativnih ishoda.

Ovakva zahvalnost vam se može činiti glupom ili neutemeljenom. Međutim, evo vam dokaza njene učinkovitosti. Naime, istraživanja u oblasti pozitivne psihologije pokazuju da zahvalni ljudi imaju bolje mentalno zdravlje, lakše se prilagođavaju na različite uslove, imaju više samopoštovanje, emocionalno su stabilniji, ugodniji, opušteniji i ponosniji na sebe. A sve ovo vodi većem zadovoljstvu životom.Zaključak: zahvalite se sebi, drugima, Bogu i životu na svem što imate i radite.

3. Negativna iskustva pretvorite u pozitivna!

Mislite da je nemoguće? Obradovat ću vas i reći vam da se varate. Svaki loš doživljaj ili iskustvo iz prošlosti sadrži bar zrnce nečega što na vas može djelovati obećavajuće, pozitivno i/ili inspirativno. Rješavajući neku nimalo zavidnu situaciju u prošlosti, stekli ste određene vještine kojima ćete veoma lako riješiti slične situacije u budućnosti. Negativna iskustva mogu ojačati vaše kapacitete za suočavanje sa narednim stresnim iskustvima. Neka od njih vam mogu biti pouka za sljedeća.

Na ovaj način stičete životnu mudrost, koju vam niko ne može oduzeti. Ona je vaša i pomaže vam da što bolje odreagirate na situacije koje slijede. Isto tako, budite svjesni da ste prevazišli svoja negativna iskustva. Usprkos njima, vi ste još živi! Ona vam nisu mogla ništa! Sada ste ovdje, čitate ovaj tekst, imate planove za budućnost, želite biti i ostati jaka ličnost. Na tome vam čestitam! Eto vidite, niste ni svjesni da ste već nešto uradili na svom putu ka zadovoljstvu životom. Samim tim što živite, vi imate i priliku da unaprijedite svoj život. Nemojte si je uskratiti, kad vam se tako očigledno pruža.

4. Prihvatite da razina sreće varira!

Ne postoji čovjek koji je sretan svakog trenutka, svake sekunde, svakog dana. Ali, možemo biti značajno više sretni i raspoloženi nego što smo tužni i neraspoloženi. Trebamo težiti ka tome da tas sreće vage našeg života pretegne nad tasom tuge. Uostalom, variraju i sve ostale naše osobine i svojstva: težina, dnevna potrošnja novca, vrijeme koje provedemo u kući ili vani, broj ljudi sa kojima kontaktiramo, vrijeme koje provedemo na Internetu i slično. Zašto onda i sreća ne bi varirala? Životni put i osjećanja koja ga prate nisu konstanta. ”Ravna crta” je odlika smrti, nečega što je gotovo, završeno i nepovratno izgubljeno. Samim tim što primjećujete da se razina vaše sreće (npr. iz dana i dan) mijenja, to svjedoči u prilog vašoj vitalnosti, odnosno životnosti.

Dakle, naš cilj je da što više budemo radosni, te zadovoljni sobom i životom. Nesreću donekle možemo prevenirati (predutriti i pretvoriti je u radost). Zato, budite otvoreni za pozitivna iskustva! Nemojte se povući! Povećavajte sebi šanse da budete sretni. Nemojte se unaprijed povlačiti u sebe. Prizovite sreću, otvorite joj vrata svoga života! Kada vam pokuca na vrata, prepoznajte je i znajte da je došla baš vama. Ponavljam, vi zaslužujete biti sretni!

Kada se pojave trenuci rezignacije, nezadovoljstva, te zasićenosti životom, nemojte im se prepuštati. Oni su, prije ili kasnije, morali biti sastavni dio vaše svakodnevice. Ali, vaš je izbor da im ne podlegnete, već da podignete glavu, pogledate prema budućnosti i kažete sebi koliko ste jaki, sposobni i perspektivni. Time ćete amplitude tuge i anksioznosti učiniti manjima, a u isto vrijeme povećati vjerojatnost za doživljavanje novog ciklusa sreće. Sreće, koja je mnogo trajnija, intenzivnija i više ispunjavajuća nego ona prethodna, koju ste nedavno doživjeli.

5. Vi držite uzde svoga života!

Zamislite da jašete na konju. Konj ponekad slijedi vaše naredbe, a nekada postupa po vlastitoj volji. Pretpostavimo da je njegova narav i poslušnost određena genetskim faktorima, i to 50%. Hoćete li odustati od njegovog zauzdavanja? Naravno da ne. Ipak ste vi ti koji držite njegove uzde. Vi ste njegov vlasnik, gospodar i gazda. Ovu metaforu sam upotrijebio kako bih vam dočarao da ste upravo vi taj/ta koji/a vlada svojim životom.

Istraživanja pokazuju da se 50% naše sreće nasljeđuje. Eto dobrih vijesti za sve one čiji roditelji su zaista sretne osobe. Šta je sa nekima od vas čiji roditelji su turobni, skloni razočaranju ili depresiji? Ne brinite, imam recept i za vas. Vi možete djelovati na preostalih 50% uticaja na sreću, koji su okolinske prirode.

Dakle, vaš izbor da budete sretni i sve ono što preduzimate u ovu svrhu, mogu kompenzirati ”lošu” genetiku. Međutim, ovdje nije kraj. Sigurno svako od vas može naći bar jednu osobu u svojoj široj porodici, koja je zračila srećom, zavodljivom harizmom i koja je motivirala svoje bližnje da postignu nešto u životu, bez obzira na prepreke sa kojima se suočavaju. Zato kao psiholog garantiram da niko od vas neće biti žrtvom punih 50% ”loših” genetskih utjecaja. Kod nekoga će to biti 35%, kod drugih 20% … U svakom slučaju, doći ćete do sljedeće računice: moja genetika i moje samostalno zalaganje sigurno će me dovesti do primjetno sretnijeg života. Ljudi moji, ovo je činjenica, empirijska (praktično potvrđena) stvar!

Još nešto, neki od nas mogu vjerovati da sudbina (u manjoj ili većoj mjeri) utječe na kvalitetu našeg života. Međutim, svi dobro znamo da je presudan vlastiti trud, aktivno zalaganje za lični boljitak. Uzmite samo primjer posla. Možete se žaliti da nemate posla. Pretpostavite da vam neko ponudi dobro plaćen posao. Na vama je da odaberete hoćete li ga raditi, ili ne. Ako nećete, za to nije kriva sudbina, već je ova odluka jednostavno odraz vašeg izbora. Ako vas neko pohvali, možete odabrati da sebi kažete: ”On nije bio iskren” ili ”Ja ne zaslužujem ovu pohvalu”. Ponavljam, to nisu prsti sudbine, nego vaš izbor i odnos prema onome što ste upravo čuli (ako vas ljudi hvale, prosto im se zahvalite i čestitajte sebi što ste tako dobri da vas je neko zapazio i nagradio lijepim riječima!).

U sljedećem tekstu ćete dobiti nekoliko vježbi koje vam mogu pomoći da razmišljate pozitivno, cijenite svoje zalaganje, slavite život, riješite se određenih tjeskoba i budete sposobni da se drugima nađete pri ruci, kako bi i oni ostvarili svoje želje, te stekli svoj unutrašnji mir. Također, u nekom od narednih članaka ćete dobiti jasne i svima razumljive recepte kako da bolje razumijete i unaprijedite muško–ženske odnose. Kao što znate, riječ je o važnoj temi, koja određuje značajan dio našeg života (i dobrog raspoloženja).

Autor: Selman Repišti
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});