Nogometaši Posušja pobijedili su danas na Mokrom Docu ekip...
Hrvatska će osvojiti Svjetski kup, jer je bolja od Francuske!
MOSKVA - Ideologija koja je nastala kao rezultat Prvog svjetskog rata uništava Europu. To što su Nijemci u jednom vlaku unijeli u Rusiju 1917. (Lenjin), vratilo se kao eksportni produkt globalne dimenzije i nevjerojatne razorne snage. Postmarksizam uništit će zapadni dio Europe, istok će preživjeti, sa njim i centralna Europa (Slovenija, Hrvatska), tako se nadamo.
Europa se 2018. godine prisjeća stote godišnjice Prvog svjetskog rata. U europskoj povijesti ne postoji događaj koji bi mogao imati veći utjecaj na život stanovništva kao “Veliki rat” (La Grande Guerra). Renesansa, humanizam, reformacija i protureformacija, napoleonski ratovi su imali utjecaj stoljeće ili dva ranije. Međutim, niti jedan od tih pokreta nije donio ništa što bi se moglo usporediti s Prvim svjetskih ratom. Prvi je svjetski rat bio uvod u najkruće i najkrvavije stoljeće ljudske povijesti, koji je ujedno i najkoncentriranije. Dvadeseto je stoljeće započelo 1914. godine je trajalo do pada Berlinskog zida. To je bilo vrijeme najveće nade i najveće patnje u povijesti čovječanstva. Vrijeme iluzije i njezine sestre blizanke – deziluzije.
37 milijuna mrtvih (cvijet generacije, kako je o tome govorio Erich Maria Remarque, u romanu Na Zapadu ništa novo) stvorilo je poligon za tehnička dostignuća zbog kojih je dvadeseto stoljeće postalo najmodernije u povijesti. Oružje za masovno uništenje stupilo je na pozornicu povijesti, kako bi nakon dva desetljeća od primirja u studenom 1918. godine došlo do svog klimaksa, do realizacije atomske bombe. Nadalje: avijacija, i na kraju globalizacija, do koje je došlo po prvi puta u povijesti (ulazak SAD-a u globalni sukob). Sve to je homo sapiensa na kraju 20. i početkom 21. stoljeća napravilo za krunu stvaranja, u biblijskom smislu. Čovjek je postao gospodar planeta, čak i svemira koji ga okružuje (današnji teleskopi omogućavaju nam uvid u krajnje dijelove svemira, do 13 milijardi svjetlosnih godina unazad, kada je sve počelo).
Ako Remarque u svojemu romanu govori o generaciji uništenoj ratom, iako su pojedinci izbjegli smrti od granata, u perspektivi se 100. obljetnica kraja kaže kao antička Sfinga koja nije progutala samo Remarquovu generaciju nego i slijedeće. Druga generacija morala je odrastati pod Hitlerom, a treća (govorimo o istočnoj Europi) pod jarmom komunizma. Četvrta živi povijesno-ideološki refleks prve. Zato danas, ideologija koja je nastala kao rezultat Prvog svjetskog rata uništava Europu. To što su Nijemci u jednom vlaku unijeli u Rusiju 1917. (Lenjin), vratilo se kao eksportni produkt globalne dimenzije i nevjerojatne razorne snage. Postmarksizam uništit će zapadni dio Europe, istok će preživjeti, sa njim i centralna Europa (Slovenija, Hrvatska), tako se nadamo.
O čemu se zapravo radi? Ako razmišljamo o francuskim regijama (Burgundija, Provansa, npr.) dvije nam stvari mogu zapasti za oko. Povijesna arhitektonska baština, koja je nešto što nema nigdje na planeti. I drugo seoska groblja: na svakom se od malih groblja nalazi obelisk s nekoliko stotina imena. Ako pogledamo godine rođenja, počinju oko 1890.-1900. i završavaju s godinama 1914.-1918. To je cvijet generacije mladih ljudi koji su umrli u jarcima Prvog svjetskog rata, bez da bi oni sami, pa i njihovi generali znali zašto.
Zapovjednik francuskih vojnika u najkrvavijoj bitci Prvog svjetskog rata (zapadna fronta), na Verdunu, bio je Phillippe Pétain. Povijest ga je zapamtila po tome što je bio zapovjednik Vichyske Francuske i da je surađivao s Hitlerom. To je prvi pogled koji ne pokazuje istinu. Philippe Pétain je Hitlera prezirao: Hitler je bio sve ono što je on mrzio. Ako je potpisao primirje i bio predsjednik Vichyske Francuske, to je učinio iz jednog jedinog razloga. Danas o tome nitko više ne govori ni ne piše. Budući da je kao general vidio strašno krvoproliće francuske nacije u godinama 1914.-1918., htio je na svaki mogući način spriječiti ponovnu kataklizmu. To je bila njegova temeljna namjera. U tome je i uspio: Francuzi su u Drugom svjetskom ratu dali beskonačno manje žrtva nego u Prvome.
Pétain nije mogao vidjeti u budućnost: nacisti su preuzeli Francusku i počinili neizrecive zločine. Umrlo je sto tisuća Židova koji su deportirani u koncentracijske logore. Nacizam je, nakon komunizma najveće zlo u dvadesetom stoljeću.
Francusku su oslobodili Amerikanci, a ne Francuzi. To je tužna činjenica. Francuska inteligencija, koja je bila pod utjecajem komunističkih ideja, odmah nakon oslobođenja počela je sa sistematičnu diskreditaciju Sjedinjenih Američkih Država i njezinog vrijednosnog sustava. Istovremeno su komunisti iskoristili svaku priliku kako bi stigli primat oko antifašističke borbe. U narednim desetljećima se svaki intelektualac, koji se nije pridržavao komunističke interpretacije dvadesetog stoljeća smatrao fašistom. Kada je Czesław Miłosz došao u Pariz – bio je žrtva komunizma – imao je beskrajne teškoće pojasniti zašto ga je komunistička vlast protjerala iz Poljske. U zapadnoj Europi su klasični intelektualci polako nestajali: zavladao je kulturni marksizam. To se smirilo padom Berlinskog zida, a danas se održava takvo razmišljanje u medijima, ali i drugdje.
Posljedica kulturnog marksizma je raspad temeljnih vrijednosti Europe. A zato su zaslužni njezini najveći krvnici, đelati: Adolf Hitler i Josip Visarionović: obojica su djeca Velikog rata. U narednim desetljećima, odsutnost intelektualnog razmišljanja koštat će Europu njezina postojanja. Evo, razornih snaga Prvog svjetskog rata u današnjem danu.
Hrvatska je u srijedu pobijedila reprezentaciju Engleske jer je bila bolja od njih.
Kako su Englezi bolji od Francuza, Hrvatska će osvojiti Svjetski kup.
ZADNJE VIJESTI
Sergej Barbarez novi je izbornik nogometne reprezentacije Bo...
Trener Varaždina Mario Kovačević ujedinio je hrvatski nog...
Dramatično je bilo u srijedu navečer na Etihadu. Real Madr...