Gotovo svaka od 500 najpopularnijih web stranica na svijetu prati sve što pišete

Stručnjaci na prestižnom američkom sveučilištu Princeton otkritli su poražavajuć podatak, koji pokazuje da 482 od pet stotina najpopularnijih web stranica na svijetu prati sve što korisnici pišu dok su na njima te to brižno pohranjuju i koriste u analizama potrebnima za bolji plasman raznih proizvoda ili prilagodbu korisnicima.

To rade uz korištenje tzv. keyloggera, koji su oduvijek sinomnim za spyware, a to ne znači ništa dobro. Dapače, ako ga detektiraju, antivirusni, antimalware i antispyware alati odmah će alarmirati korisnika te ponuditi da se keylogger odmah ukloni. Uostalom, tko bi i želio imati na svom računalu alat za špijuniranje.

Ali, to najveće kao da nije briga pa se spuštaju ovako nisko da bi manipulirali korisnicima, odnosno, posjetiteljima. Primjerice, na listi su ugledni britanski medij The Telegraph te BBC Good Food, što je neugodno iznenadilo apsolutno sve koji su saznali ovu informaciju. Uz njih, to koriste i oni zbog kojih se teško možemo iznenaditi da to čine, a riječ je o kompanijama kao Microsoft, HP, Adobe, Spotify, Atlassian, Xfinity, Comcast… Cijela lista može se vidjeti OVDJE. Naravno, dotični se brane time da je kod koji sadrže stranice sposoban špijunirati upise korisnika, ali da to ne čine.

Kako god, to se ne zna i treba im vjerovati na riječ, a to nije nimalo lako s obzirom na sve što se događa. A događa se i to da serveri “treće strane” primaju podatke koji se prikupe tako da ukoliko dolazi do špijuniranja upisa, dolazi i do “dilanja” podacima na tko zna koje sve strane, razine i u koje svrhe.

Možda se nekome to ne čini toliko loše, ali nakon sljedećih informacija svakako hoće. Dakle, osim što se bilježi upis svakog komentara ili razgovora s agentima, bilježi se i trenutak kad upisujete podatke kao e-mail adresa, broj računa, adresa… Nakon svega ovoga špijuniranje upisa više se ne čini toliko bezazlenim? Naravno da ne, zato što nije. Riječ je o ozbiljnom problemu koji potvrđuje koliko daleko se ide u današnje vrijeme da bi bio ostvaren profit od krajnjih korisnika. I sve to bez njihova odobrenja.

Ako se kao argument boraca protiv piratstva koristi onaj da se radi o krađi, bez obzira što nije fizička i bez obzira što se ne otuđi ono što se dijeli dalje, tad se slobodno može koristiti kao argument i da je krađa, špijunaža i prevara prikupljati privatne podatke ljudi koji na to nisu pristali niti imaju saznanja da se tako nešto radi kontra njih. Posebno je loše što isti oni koji zagovaraju borbu za autorska prava i intelektualno vlasništvo bez ikakvih problema narušavaju sve to kako bi ostvarili direktni profit.