fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

NORVEŠKI ‘HVATAČI VJETRA’ obećavaju revoluciju u offshore vjetroelektranama

Autor: Bug.hr

Novi dizajn vjetroturbine koji najavljuje norveška kompanija Wind Catching Systems ima potencijal stvarati i do pet puta više energije od najveće vjetroturbine trenutačno na svijetu. Njihov koncept, vidljiv na priloženim slikama, baziran je na ideji da se pokrije što veća površina s većim brojem manjih turbina, i bio bi primarno namijenjen instaliranju na moru.

Jedan sustav, čiji prvi prototip je najavljen za sljedeću godinu, bio bi visok oko 350 metara. Unutar njega bila bi mreža od više od stotinu vjetroturbina koje bi iskorištavale značajno više energije vjetra od klasičnog dizajna pojedinačnog propelera na stupu. “Tradicionalne vjetroelektrane zasnovane su na starim nizozemskim vjetrenjačama. Zašto bismo nešto što funkcionira na kopnu izravno preslikavali na more?”, zapitao se generalni direktor Wind Catching Systemsa Ole Heggheim.

Usporedba veličine Wind Catchera s nekim poznatim strukturama
Usporedba veličine Wind Catchera s nekim poznatim strukturama

Višestruke prednosti

Njegova je tvrtka s ovom vizijom krenula u radikalno ponovno osmišljavanje dizajna offshore vjetroelektrana, i za sada imaju ovaj “rešetkasti” koncept. On je postavljen na plutajući platformu, koja se sidri na dno oceana. Na ovaj način moguće je vjetroelektrane postavljati dalje od obale i u dubokim vodama, barem u teoriji.

Od ostalih prednosti, povrh velike površine, ističe se i činjenica da su malene turbine efikasnije od velikih (do 2,5 puta po jedinici površine kroz koju struji vjetar), kao i to da na većim visinama pušu jači vjetrovi koje ovaj sustav “hvatača vjetra” može iskoristiti. K tome, manje turbine lakše je proizvesti, a modularni je sustav jednostavniji za održavanje.

Najave govore da bi jedno ovakvo postrojenje moglo strujom napajati 80 do 100 tisuća prosječnih europskih kućanstava, odnosno proizvoditi oko 400 GWh energije na godinu. Za usporedbu, najveća pojedinačna vjetroturbina na svijetu proizvodi oko 80 GWh godišnje. Time dolazimo do usporedbe koju Norvežani ističu na svojim stranicama – jedno njihovo postrojenje može zamijeniti do pet velikih konvencionalnih vjetroturbina.

Autor: Bug.hr
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});