majda slamova

U BiH se planira gradnja 300 malih hidroelektrana, čak i u Nacionalnim parkovima, Drina, Una i Sutjeska!

Autor: Dnevni list

SARAJEVO - Zemlje zapadnog Balkana su jedinstvene, s ogromnim brojem netaknutih rijeka koje pružaju utočište mnoštvu rijetkih i endemskih biljkama i životinjama. Međutim, ti dragulji prirode ugroženi su nekontroliranom izgradnjom malih hidroelektrana.

Zaštiti rijeke

To je rečeno prvog dana trodnevne Međunarodne konferencije o očuvanju rijeka koja je u srijedu počela u Sarajevu. Predstavnici Koalicije za borbu protiv gradanje mini hidroeletranaka u kojoj je i Centar za okoliš BiH su upozorili kako se na 244 bh.rijeke planira izgraditi 300 malih hidroelektrana, a na prostoru regije zapadni Balkan oko 2700 takvih proizvođača električne energije. To je, kako su naveli, velika prijetnja čistoći rijeka i endemskim vrstama, ali i nanosi nepovratnu štetu životnoj sredini i krši prava lokalnih zajednica uzrokujući značajno smanjenje resursa pitke vode.

Zbog toga i jeste cilj konferencijee raspraviti o pravnim i praktičnim alatima za zaštitu rijeka, razmjena međunarodnih iskustava i potraga za sinergijom u zaštiti rijeka Zapadnog Balkana i ljudi ovisnih o njima. U praktičnom smislu najveći problemi su ustaljena paradigma da su mini hidrielektrane ‘čisti oblik proizvodnje električne energije’ zbog čega imaju neprihvatljiv povlašteni status te velika poticajna sredstva kojima država pomaže investitore:

-Sigurni smo da ne bi bilo tako masovne gradnje mini hidroelektrana da nema značajnog poticaja od strane države i mi ćemo se boriti da se to ukine. Pod velikim pritiskom su mnoštva rijetkih endemskih vrsta. U BiH se planira izgradnja oko 300 malih hidroelektrana i mora se znati kako je to tek mizernih 3 posto od ukupne prozivodnje hidroenergije u našoj državi. S druge strane štete su ogromne. Ne smijemo dopustiti najezdu malih hidrielektrana, poručili su iz Centra za okoliš Bosne i Hercegovine.

Smatraju da je neprihvatljivo da država izdvaja jedva 2-3 posto poticaja za solarne elektrane, za vjetroelektrane skoro ništa, dok za gradnju malih hidroelektrana izdvaja velika sredstva.

Ugroženi nacionalni parkovi

Iznijeli su zanimljiv podatak kako se male hidroelektrane grade ili planiraju graditi u četiri Nacionalna parka od kojih su tri prekrasne rijeke: Una, Drina i Sutjeska.

U svijetu slatkovodni sustavi bilježe guibitak od 83 posto biološke raznolikosti i cilj je da se do 2030. godine zaustavi taj dramatični pad, a onda za koju godinu i regenerira i potakne rast biološke raznolikosti.

-Balkanske rijeke se još uvijek mogu očuvati i sačuvati. Hidroenergija je najveća prijetnja i pod svaku cijenu se mora spriječiti izgradnja čak 2700 malih hidroelektrana na prostoru zapadnog Balkana.

Hidroenergetski sektor se na tom području u smislu upravljanja nije promijenuio punih 50 godina. Naše zemlje su među vodećima u Europi po kvalitetnoj i visoko vrijednoj životnoj sredini, ali jednako tako imaju i najmanje zaštićenih područja, poručili su iz regionalne Koalicije za očuvanje rijeka.

Uloga civilnoga društva i u oblasti zaštite okoliša pa i rijeka u regiji i BiH je vrlo važna, jer je ono okosnica svih procesa na kojima inzistira EU. Češki veleposlanik u BiH, Jakub Skalnik, čija je zemlja jedan od pokrovitelja Konferencije u glavnom gradu BiH, je poručio kako se bez civilnog društva više ništa ne može događati u budućnosti pa niti u sferi zaštite okoliša.

-Čist okoliš je prioritet za cijelu EU. Budući da su BiH i Balkan jako bogati prirordnim ljepotama jasno je da ih je potrebno zaštititi. Nažalost, BiH se suočava s ozbiljnim problemom izgradnje malih hidroelektrana koje, što je neprihvatljivo, nazivaju proizvođačima obnovljive energije. Njihova izgradnja će izazvati nezapamćene štete za rijetke endemske vrste, ali i za ljude. Glavni cilj Konferencije je razmijeniti informacije, ali i raspraviti o pravnim aspektima zaštite rijeka i prirodne sredine. Moramo sačuvati čist okoliš za buduće naraštaje, poručio je češki veleposlanik.

Prijetnje i pritisci

Ljudi koji se pojedinačno ili organizirano bore protiv gradnje mini hidroelektrana u BiH se sučeljavaju s policijskom represijom, opasnim prijetnjama i pritiscima, ali i kaznenim prijavama.

Čuveni je primjer skupine hrabrih žena iz malog naselja Kruščica kod Viteza u središnjoj Bosni koje su punih 505 dana provele na jednom malom mostu vodeći tešku borbu protiv izgradnje male hidroelektrane na čistoj lokalnoj riječici Kruščicici. Podsjetile su na Konferenciji u Sarajevu kako su im životi bili ugroženi te da su eskpresno bile i osuđivane.

Na kraju su ipak te sudske odluke oborile i dobile jednu prestižnu nagradu u Njemačkoj. Od svega im je, kako su ustvrdile, najžalije što ih vlasti u Vitezu nikada nisu pozvale niti na obični razgovor.

Iako su bili uredno pozvani na skupu u glavnom gradu BiH se nije pojavio niti jedan visoki entitetski ili državni dužnosnik. Došli su predstavnici ekoloških udruga iz Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.

Najavljeno je da će sa skupa biti poslane i preporuke institucijama oba entiteta i države za očuvanje rijeka u BiH.

Autor: Dnevni list

ZADNJE VIJESTI