ŽELI PROMIJENITI PRAKSE U BIH: Mlada naučnica u timu svjetski stručnjaka

Autor: dnevno.ba

Aneli Zorlak, mladoj naučnici iz Goražda, ova je godina donijela brojne izazove bez obzira na okruženje i život koji diktiraju mjere u borbi protiv koronavirusa. San su joj razvoj nauke u BiH, osnivanje genetičkog centra i stvaranje prilika bh. studentima da budu dio razvoja svjetske nauke.

“Pokušavam godinu zaokružiti jednom dobrom pričom, pripremam webinar za naše studente s kolegama iz Španije, Portugala i Amerike. Ovaj mali projekt je samo uvertira za ono što planiramo kako bismo pomogli razvoju nauke u BiH i našim studentima omogućili mali prozor u svijet svjetske nauke”, priča Anela Zorlak za Klix.ba.

Mlada Goraždanka s timom genetičara iz New Yorka radi na rješavanju najkompleksnijih genetski uslovljenih oboljenja, a riječ je o potpuno novom pristupu dijagnostike i djelovanja u zdravstvu. Ovim angažmanom uspjela je upoznati američko zdravstvo i dobiti pristup velikim bazama i alatima za rad.

“Oduvijek sam željela da radim na personaliziranom pristupu dijagnostike i da imamo to i kod nas. Sada sam se odvažila napraviti prvi korak. Tražila sam podršku od najboljih pa sam ‘pokucala’ na vrata genetičkog centra u New Yorku. Ubrzo sam dobila dogovor, uslijedili su sastanci i poziv da se priključim konziliju genetičkog centra i zajedno s kolegama genetičarima radim na razrješavanju genetski uzrokovanih oboljenja. Volim reći da je ovo čisti primjer da se magija dešava izvan konforne zone, potrebna je samo hrabrost da iskoračimo”, ističe mlada naučnica.

Anelin dan traje prekratko za sve obaveze koje donose aktivan angažman i želja da napravi dobre stvari. Pored konsultantske pozicije u New Yorku, pokrenula je vlastiti projekt. Smatra da novi pristup dijagnostike, koji je općeprihvaćen u Australiji, Americi i većini Evrope, treba da zaživi i u BiH, na čemu trenutno radi sa sjajnom ekipom ljudi i potpuno je sigurna da uspjeh neće izostati. Projekt o kojem još ne želi govoriti trebao bi ugledati svjetlo dana krajem januara.

“Što se tiče osnivanja genetičkog centra, to je ogroman projekt koji se ne može realizovati bez podrške velikih svjetskih fondova, ako želimo da napravimo ozbiljno dobru priču s najboljom opremom, i takvo nešto je sigurno moguće. Jedan takav centar će se graditi u Hrvatskoj, a sredstva su odobrena iz fondova EU. Ja sam dobila i službeni poziv da se priključim realizaciji te priče, jer je koncept osmišljen da to bude regionalni centar genetike i srodnih oblasti. Zahvaljujući tom angažmanu, kao i drugim van Evrope, dio te priče implementirat ćemo u BiH. Koliko nam naši zakoni dozvole, toliko ćemo i uraditi. Već je poznato da genetičari imaju problem s priznavanjem od sistema, pa tako nemamo ni odgovarajuću šifru za djelatnost, što dosta usporava proces realizacije. Kod nas je genetika na margini, nije priznata i ljudi uopće nisu ni svjesni važnosti genetičkih ispitivanja pri dijagnostici. Kada govorimo o Evropi i svijetu, tu je posve drugačije, genetika je dio zdravstva, testiranja su velikim dijelom pokrivena osiguranjem”, pojašnjava Anela.

Činjenica da je to dio prakse velikih centara, a da u BiH postoji potreba za genetikom u zdravstvu kod Anele je izazvala neku vrstu bunta.

“To me natjeralo da ostanem u BiH i pored ugovora koji sam dobila iz Njemačke i pokrenem priču. Možda ja neću biti osoba koja će završiti ovaj proces, jer je zaista kompleksan, ali hoću da znam da sam dala doprinos i pokrenula lavinu promjena koja nam je ovdje potrebna. Sebi sam dokazala da mogu dobiti posao i u Evropi i u Americi, biti priznata od kolega širom svijeta, sada moram i mogu napraviti promjenu u svojoj zemlji. Ovdje sam se školovala, ovdje sam zavoljela genetiku i ne mogu tek tako otići, a ne dati još jednu priliku da napravimo promjenu o kojoj svi tako puno govorimo, a samo rijetki rade. BiH ima potencijal i prostor za napredak. Naša sreća u nesreći je što kao država nismo razvijeni i imamo puno prostora za razvoj, ne moramo izmišljati “tople vode”, potrebno je biti hrabar i malo se oduprijeti sistemu koji guši mlade ljude i praviti promjenu koju želimo da vidimo. Puno je elemenata na kojima kao društvo moramo raditi i razvijati ih, iskoristiti tu prazninu i raditi na popravci”, smatra naša sagovornica.

Učenje, ističe, nikada ne prestaje, bar je tako u njenom slučaju, jer je oduvijek voljela istraživati pa je sama sebi stvarala prilike.

“Žao mi je što naš obrazovni sistem gaji tradiciju gdje se školuju kampanjci, a ne umovi koji razmišljaju i djeluju. Puno puta sam imala pitanja na koja nisam dobijala odgovore tokom školovanja, jer nisu bila shvaćena, jer ja nisam bila shvaćena, i kao takva su više puta potisnuta. Tek nekolicina profesora je praktikovala nastavu gdje se od nas tražilo kritičko mišljenje i zbog tih profesora sam još više zavoljela genetiku. A to je počelo od srednje škole, to je jednostavno jedan labirint iz kojeg se teško izlazi, a ponekad pomislim da mi koji uđemo u svijet nauke i ne želimo izaći iz tog labirinta. Konstantno se otvaraju nova pitanja na koja treba dati odgovor, to je nauka. Dinamična, kompleksna, nepredvidiva, nekad zadaje glavobolje, a nekad nas počasti nevjerovatnim otkrićima – eto zašto genetika”, ispričala je mlada naučnica.

U novoj godini želi upisati doktorat i nastaviti projekte, planova je mnogo.

“Želim intezivnije raditi na promociji nauke u BiH, želim mladim ljudima omogućiti pristupe svjetskoj nauci, klinikama, laboratorijama, pokazati kako je sve moguće kada to zaista od srca žele. Bilo bi sebično govoriti im da ostanu u BiH, trebaju ići vani, učiti u velikim centrima, praviti super konekcije i jednog dana se vratiti i dio svog znanja ostaviti i prenijeti budućim generacijama. Koliko god nam se činilo da je u BiH gotovo nemoguće napraviti dobre priče i da je previše nedostataka, ako te nedostatke počnemo gledati kao naše glavno oružje, puno dobrih stvari se može uraditi. Svi nedostaci kako u zakonu tako i u najbitnijim komponentama jedne države (zdravstvo, obrazovanje, sudstvo) su samo dobre prilike koje treba znati prepoznati i raditi na njima. Prije nego donesete odluku da zauvijek napustite zemlju, prvo pokušajte napraviti promjenu na onom polju koje vas muči, ali onako iskreno, od srca, s puno žara. Ne čekajte da vam se prilike serviraju, da vam se plate serviraju, super odmori i putovanja, radite za sve to, radite za promjenu, ali prvo pokušajte u svojoj zemlji. Za početak, dajte joj jednu šansu”, poručuje mlada naučnica Anela Zorlak.

Autor: dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI