AKTUALNA TEMA: BiH bez odgovora kada će riješiti diskriminaciju u svom dvorištu

SARAJEVO - BiH, kao nova šestomjesečna predsjedateljica Vijeća Europe još uvijek nema jasan odgovor kada će i kako riješiti pitanje diskriminacije u Ustavu i Izbornom zakonu koji sprečavaju kandidiranje osobama koje se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda.

Naime, na danas održanoj sjednici Parlamentarne skupštine Vijeća Europe ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak objasnio je plan predsjedavanja naše zemlje ovom organizacijom, a među prioritetnim zadaćama naveo je borbu protiv ekstremizma i terorizma, međukulturalni dijalog i promociju ljudskih prava, posebice ranjivih skupina.

Nakon ekspozea pak pojedine je europske zastupnike zanimalo nekoliko ključnih stvari po kojima je BiH postala poznata u Europi, a jedna od njih je upravo i Ustav, odnosno Izborni zakon koji se nije promijenio unatoč činjenici da je Europski sud za ljudska prava donio krajem 2009. godine odluku u slučaju “Sejdić-Finci”.

Crnadak je pritom podsjetio kako su svi u BiH itekako svjesni da postoji jasna diskriminirajuća odredba u Ustavu koja dovodi do toga da se netko može kandidirati jer ne pripada određenoj skupini ljudi. Kazavši kako je siguran kako će BiH riješiti ovo pitanje, Crnadak je ipak priznao kako mu je teško reći kada će to točno biti.

Iako su europski parlamentarci time ostali bez jasnog roka do kada će BiH ispuniti ovu obvezu, bh. izaslanstvo je ipak priču usmjerilo drugim tijekom, pojasnivši kako će se BiH sada usredotočiti se na socioekonomske reforme i zbog čega će predmet “Sejdić-Finci” biti ostavljeni po strani kao i druge diskusije oko izmjena Ustava BiH.

Međutim, aktualna situacija u našoj zemlji vezana uz neusvajanja reformske agende koja se odnosi na ekonomsko-socijalne umjesto teške ustavne reforme ne pruža mnogo prostora za optimizam kako će nova europska strategija dva kolosijeka (jedan ekonomski, a drugi politički) dati rezultate tako brzo.

U konačnici moglo bi se dogoditi da BiH ne napravi jasan iskorak niti na jednom od spomenuta dva kolosijeka. Naime, ukoliko se toliko vremena gubi oko ekonomskih reformi, izlišno je i pretpostavljati kakvo će raspoloženje političkih elita biti jednom kada na dnevni red ponovno dođe pitanje promjene Ustava, i to ne samo u kontekstu slučaja “Sejdić-Finci” već i nužne ukupne ustavne reforme koja mora uvažiti zahtjev Hrvata za potpunom konstitutivnošću i federalizacijom zemlje.