ALISA U ZEMLJI ČUDESA: Kako se Alisa Mutap sjetila, pa „zaboravila“ ubojice Dženana Memića!

Autor: Josip Šimić / Dnevno.ba

SARAJEVO - • Dana 08. 02. 2016. godine, u Velikoj Aleji na Ilidži u Sarajevu, dok se nalazio u društvu svoje djevojke Alise Mutap, teške tjelesne povrede zadobio je Dženan Memić, iz Sarajeva, gdje je nakon povreda prevezen na Klinički centar Sarajevo i podvrgnut operativnom zahvatu, ali iako je operacija uspjela, od zadobivenih povreda mladić Memić Dženan je preminuo 15. 02. 2016. godine na Univerzitetskom Kliničkom Centru u Sarajevu, dok je Mutap Alisa zadobila lakše tjelesne povrede;

• Dr. Alija Čeljo, koji je operirao Dženana Memića, jasno je u svome iskazu na Zapisniku o saslušanju svjedoka, u prostorijama MUP-a KS izjavio, da mu „povrede ne odgovaraju prometnoj nesreći“; Bitno je naglasiti, da Tužiteljstvo KS nikada nije saslušalo dr. Aliju Čelju;

• Dana 22. 02. 2016. godine, inspektorica MUP-a Kantona Sarajevo Sanela Hasanbegović, sačinjava Službenu zabilješku u kojoj navodi, da ju je „dana 21. 02. 2016. godine na službeni telefon pozvao Mutap Zijad, otac Alise Mutap, te joj ponovio informaciju, koju je je saopćio dana 20. 02. 2016. godine, te kazao, da je slike navedenih lica pokazao svojoj kćerci Alisi, koja je navela, da jedno od lica sa spiska liči na izvršitelja, kojeg se ona sjeća, a kojeg je opisala u svojoj izjavi policijskim službenicima, te je isti zamolio, da policija procjeni sigurnost njegove kćerke o prepoznavanju navedenog lica sa slike“.

• Vještak dr. Hamza Žujo, a čiji nalaz vještačenja je Kantonalni sud u Sarajevu u cijelosti kao vjerodostojan i u skladu sa strukom prihvatio, iznio je zaključak, da je smrt Memić Dženana nasilna – nastupila neposredno usljed opsežnih povreda tkiva mozga, da je povreda u predjelu glave nanešena jednokratnim zamahom tupog mehaničkog oruđa, da je povreda na glavi Memić Dženana nanešena u momentu kada je tupina mehaničkog oruđa djelovala u stojećem ili malo u pognutom stanju tijela, misleći na tijelo oštećenog od strane povredioca, te da se oštećeni (preminuli) Memić Dženan u momentu povrijeđivanja, a cijeneći opsežnost povrede tkiva mozga i povrede koštanog sistema glave, kao i topografsko anatomsko mjesto povrijeđivanja, nije mogao kretati, što znači, da je pronađeni oštećeni zadobio povrede na tome mjestu;

• Dana 07. 03. 2016. godine, Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo, donijelo je Naredbu o sprovođenju istrage protiv N.N., osoba, zbog krivičnog djela ubojstva na štetu Memić Dženana, a koja istraga za krivično djelo ubistvo na štetu Memić Dženana je vođena sve do 24. 06. 2016. godine, kada je Tužilaštvo Kantona Sarajevo na osnovu prikupljenih dokaza navodno utvrdilo, da se radi o prometnoj nesreći, a ne o krivičnom djelu ubojstva;

• Prethodno je, glavna tužiteljica Kantona Sarajevo Dalida Burzić svojim dopisom A-429/16 od 19. 04. 2016. godine obavijestila roditelje ubijenog Dženana Memića o tome, kako “Tužiteljstvo KS radi intezivno poduzimajući sve mjere i radnje u okviru svoje nadležnosti, u cilju rasvjetljavanja okolnosti pod kojim je počinjeno krivično djelo ubojstva Dženana Memića, a sve s ciljem identifikacije izvršitelja krivičnog djela i krivičnog gonjenja”. Nadalje je istakla Dalida Burzić, “ukoliko ovo Tužiteljstvo utvrdi da postoji nečija odgovornost za pogrešan smjer istrage, Tužiteljstvo će poduzeti sve mjere i radnje, u okviru svoje nadležnosti”! Svojim drugim dopisom broj A-532/16 od 06. 05. 2016. godine Dalida Burzić ističe: “U potpunosti se suosjećam s Vama i Vašoj boli za izgubljenim sinom…navodite kao ne želite nikoga imenovati, a od ovog Tužiteljstva tražite da priopći informaciju da je Vaš sin ubijen…”!

• Skupština Kantona Sarajevo, odnosno radno tijelo Skupštine, Komisija za sigurnost usvojila je inicijativu i pokrenula postupak skupštinskog nadzora nad zakonitošću rada policije, odnosno MUP-a KS u predmetu „Dženan Memić“, te je nakon realizacije Odluke o formiranju „Ad hoc“ tijela, te provedene analize nad zakonitošću rada MUP-a KS u predmetu „Dženan Memić“ zaključila: da je uvidom u konkretan spis, kada je u pitanju zakonito postupanje policijskih službenika MUP-a KS, koji su poduzimali službene radnje u predmetu „Dženan Memić“, te na osnovu obavljenih razgovora, proizlazi sumnja, da su pripadnici MUP-a KS počinili više stotina prekršaja u predmetu “Dženan Memić”;

• Vještaci Ševal Kovačević i Ivica Perović su u svome radu pokazali nestručnost, neobjektivnost, pristrasnost, jer su sačinili lažne nalaze, kako bi potvrdili sugerirani scenarij Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo i njihove teze optužbe. Osobito se ističe lažni nalaz vještaka Ivice Perovića protiv kojeg je Muriz Memić podnio Krivičnu prijavu. Vještak Ivica Perović sačinio je lažni nalaz ciljem da se pomogne učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela ubojstva i da se spriječi dokazivanje tog krivičnog djela, i to tako što je povredama kompletne procedure vještačenja najprije sačinio nalaz vještačenja tragova boje od 21. 03. 2016. godine u kojem je naveo da je sporni trag boje pronađen na licu mjesta identičan sloju nespornog uzorka površinske boje PMV Renault Clio, dok je u svom drugom nalazu od 01. 06. 2016. godine naveo da je taj isti sporni trag boje sada odjednom identičan sloju nespornog uzorka površinske boje PMV VW Kombi, kako bi na taj način potkrijepio navode iz optužnice Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo broj T09 0 KT 0098711 16 od 09. 08. 2016. godine, iako je sasvim očigledno da jedan te isti sporni trag boje ne može biti identičan sa nespornim tragovima boje dva vozila čija boja se razlikuje već na prvi pogled, slijedom čega se u radnjama vještaka Perović Ivice stiču obilježja krivičnog djela organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH, u vezi krivičnog djela davanje lažnog iskaza iz člana 348. stav 3. KZ F BiH;

• Na osnovu lažnog vještačenja vještaka Ivice Perovića, Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je optužnicu, broj: T09 0 KT 0098711 16 od 09. 08. 2016. godine protiv Ljube i Bekrije Seferović, zbog krivičnih djela „Protiv sigurnosti javnog saobraćaja, krivičnog djela neukazivanje pomoći osobi povrijeđenoj u prometnoj nesreći i krivičnog djela sprečavanje dokazivanja“ na štetu Memić Dženana, a koja optužnica je potvrđena od strane Kantonalnog suda u Sarajevu 16. 08. 2016. godine;

• Optuženi su se pred sucem za prethodno saslušanje izjasnili, da nisu krivi po navedenoj optužnici, nakon čega je zakazan glavni pretres;

LAŽNO SVJEDOČENJE ALISE MUTAP

• Sud u Sarajevu: Alisa Mutap zna što se dogodilo, ali to svjesno prikriva i ne želi da kaže!

• „Kantonalni sud u Sarajevu o Alisi Mutap: „Sud je stekao dojam, da Mutap Alisa ne iznosi cijelu istinu, da prikriva određene činjenice, da je nesigurna u ono što izjavljuje, ona zna što se dogodilo, ali to svjesno prikriva i ne želi da kaže, ona nema amneziju, a samo njezino držanje pred Sudom je bilo popraćeno nesigurnošću, nervozom…“

• Prošlo je više od godinu dana od oslobađajuće presude na Kantonalnom sudu u Sarajevu, u predmetu „Dženan Memić“ Ljubi i Bekriji Seferoviću, kojom su isti oslobođeni od optužbi za smrt Dženana Memića, a Alisa Mutap i dalje šuti, iako je utvrđeno, ne samo, da nema amneziju, već da je na nesumnjiv način na Sudu prilikom svoga svjedočenja lagala, svjesno prikrivala određene činjenice i da na Sudu nije iznosila cijelu istinu.

• Krenimo redom!

• Vezano za povrede Alise Mutap, Kantonalni sud u Sarajevu nesporno je utvrdio, da je ista zadobila lake tjelesne povrede u predjelu glave u vidu nagnječine rane tjemenog dijela sa lijeve strane, istezanje vratnih mišića, te nagnječinu u predjelu tijela, a što je Sud i utvrdio uvidom u medicinsku dokumentaciju na ime Mutap Alisa, a koju je Sud cijenio kao stručnu i objektivnu. Također, u tijeku postupka nesporno je utvrđena činjenica, da su Alisa Mutap i preminuli Dženan Memić u večernjim satima, kada su nastale navedene povrede ovih lica, isti nalazili u ulici Velika Aleja, a što proizlazi iz same izjave Alise Mutap, koja je saslušana na Kantonalnom sudu u Sarajevu i koja je tom prilikom izjavila, da ju je kritičnog dana njezin momak Dženan Memić zvao više puta, da se vide na što je ona i pristala, da se dogovorila sa njim, da se vide kod MUP-a na Ilidži u 9 sati, da je sjela u njegov auto, da su otišli do Vidikovca, gdje je bilo puno ljudi pa nisu mogli da sjednu, nakon čega joj je Dženan Memić predložio, da odu prošetati Velikom Alejom na što se ona složila, te su nakon dolaska parkirali u blizini Gaza Grandea, da nije bilo nikoga, da je noć bila mirna, da su izašli iz automobila, krenuli polako prema Velikoj Aleji.

• U odnosu na gore navedeno, Sud je jedino i samo u ovom dijelu u kojem je Alisa Mutap navela mjesto na kojem su se nalazili u inkriminiranom vremenu prihvatio iskaz iste kao točan i istinit, koji iskaz i činjenicu potvrđuje i iskaz svjedoka Džafera Hrvata i Nebojše Veljovića, pripadnika DKPT-a BiH, koji su se kritične noći negdje oko 22:35 sati kretali vozilom sa rezidencije Saudijske Arabije, koja se nalazi pored baze SFOR-a prema Velikoj Aleji na rezidenciju Rusije, da kada su prošli Kaza Grande primjetili su djevojku, koja ih je zaustavljala i mahala, a gdje je ležao i preminuli Memić Dženan.

• Na Sudu je Alisa Mutap ipak lagala!

• Elmira Karahasanović, koja je šefica odjela za biološka vještačenja u Federalnoj upravi policije utvrdila je, da tragovi krvi nisu izuzeti kako je trebalo, jer nedostaje trag između traga 7 i 8, te da Alisina majica nije izuzeta i dostavljena na vještačenje, dok tragovi krvi na Alisinoj jakni jasno ukazuju, da je od udarca pa nadalje bila u uspravnom položaju, što nesumnjivo govori, da je Alisa Mutap lagala, da je bila u nesvjesti, nego je zapravo cijelo vrijeme hodala. Alisa Mutap je tako bezočno i hladnokrvno lagala, kada je 10. 02. 2016. godine izjavila, da je „pogledala u Dženana i izgubila svijest i došla svijesti u hitnoj pomoći“, dok su upravo na glavnom pretresu 02. 11. 2016. godine pripadnici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH, decidno izjavili, da je „Alisa Mutap cijelo vrijeme bila svjesna, komunikativna, da je ponudila sve podatke o sebi i da je u rukama držala i svoj i Dženanov mobitel“. Ovo su dvije dijametralno suprotne izjave. Pred Sudom je Alisa Mutap izjavila, da je „samo pogledala u Dženana i da se od tada ničega ne sjeća“. Ovakvo bezočno laganje dokaz je Alisine hladnokrvnosti!

• Dženan Memić nije zadobio povrede na način opisane u optužnici Tužiteljstva KS!

• Alisa Mutap je pred Sudom izjavila, da je došla u Veliku Aleju sa Dženanom Memićem, da su parkirali u blizini Kaza Grandea, da nije bilo nikoga, da je noć bila mirna, da su izašli iz automobila, krenuli polako prema Velikoj Aleji, da je ona šetala sa svoje desne strane, a on je išao uz nju njezinom lijevom stranom i da su se dodirivali ramenima, te da je u jednom momentu pred kraj hotela Kaza Grande željela nešto da ga pita i okrenula se prema njemu, tada je on trznuo glavom prema njoj i ničega se više ne sjeća, da je sutradan razgovarala sa roditeljima i da su joj oni rekli, da je davala izjavu u policiji i rekla da ih je udarilo auto zelene boje, da se sjetila jedne scene, dva dana nakon događaja, a to je, da je iz ležećeg položaja vidjela vozilo tamnozelene boje, osobu koja je bila kao prljava, razbarušena kosa i nakon toga se sjetila, da je vidjela kako se vozilo to udaljava.

• U odnosu na gore navedeno, Sud je prihvatio iskaz Mutap Alise samo u dijelu, gdje su se nalazili, momenat dolaska u Veliku Aleju na Ilidži, kao i dio izjave, da su šetali, a koje činjenice su utvrđene i potkrepljene ostalim navedenim i provedenim dokazima, dakle, Sud je prihvatio njezin iskaz, sve do momenta kritičnog dešavanja, gdje ista navodi, „da je u jednom momentu pred kraj hotela Kaza Grande željela nešto da ga pita i okrenula se prema njemu, tada je on trznuo glavom prema njoj i ničega se više ne sjeća da je sutradan razgovarala sa roditeljima i da su joj oni rekli, da je davala izjavu u policiji i rekla da ih je udarilo auto zelene boje, da se sjetila jedne scene, dva dana nakon događaja, a to je, da je iz ležećeg položaja vidjela vozilo tamnozelene boje, osobu koja je bila kao prljava, razbarušena kosa i nakon toga se sjetila, da je vidjela kako se vozilo to udaljava“ – OVAJ DIO ISKAZA SUD JE CIJENIO KAO NEUVJERLJIV, KONFUZAN.

• Alisa Mutap zna istinu, ali šuti!

• Kantonalni sud u Sarajevu je tijekom saslušanja Alise Mutap stekao dojam, da ista ne iznosi cijelu istinu, da prikriva određene činjenice, da je nesigurna u ono što izjavljuje, te stoga Sud nije ni poklonio vjeru iskazu Mutap Alise posebno, kada se dovede u vezu sa ostalim provedenim dokazima. Sud se prilikom ocjene iskaza Alise Mutap vodio i iskazima, kao i nalazu i mišljenju vještaka neuropsihijatra Abdulaha Kučukalića, koji je radio timsko vještačenje zajedno sa prof. dr. Almom Bravo i psihologom Elvedinom Dervović.

• Vještak je prilikom saslušanja izjavio, da je na osnovu medicinske dokumentacije, koju je imao prilikom izrade utvrdio, da Alisa Mutap boluje od epilepsije tipa „apsansa“ još iz perioda djetinjstva, da se još uvijek liječi, da je kritičnog događaja Mutap Alisa bila povrijeđena, te da su te povrede registrirane u medicinskoj dokumentaciji KCUS-a i postavljena je dijagnoza nagnječenje glave, istezanje vrata i nagnječenje tijela, a što sve predstavlja lake tjelesne povrede. Vještak je nadalje izjavio, da je u toku pregleda urađen CT mozga, koji je bio uredan, kao i ultrazvuk unutarnjih organa, koji je urađen i bio je u granicama normale.

• U tom nalazu od 09. 02., je ljekar također napisao, da je Alisa Mutap bila svjesna prilikom pregleda, orjentirana, komunikativna, adekvatno odgovara na postavljena pitanja, što onda po mišljenju vještaka isključuje mogućnost, da ta registrovana povreda kod Mutap Alise, koju je imala na glavi može uticati na pojavu amnezije, dakle, vještak je isključio amneziju, a što je ovakav nalaz, Sud prihvatio kao objektivan, stručan i u skladu sa strukom.

• Po pitanju psihičkih tegoba/simptoma, vještak je na Sudu pak objasnio, da postoji čitav niz psihičkih tegoba, koje je Alisa Mutap ispoljavala nakon stresnog događaja, traumatskog događaja, radilo se o vrlo bolnim traumatskim sjećanjima, koja kod svake osobe praktično izazivaju nelagodu, anksioznost, depresivnost, sumnjičavost, što je sve registrirano na ime Mutap Alisa i na kliničkom planu i putem testova koje je uradila psiholog, što je bilo naravno i za Sud logično, da osoba nakon traumatičnog događaja ispoljava prethodno navedene psihičke tegobe.

• Međutim, vještak je pred Sudom naveo, da je isti zajedno sa svojim timom razmatrao, da li ti posttraumatski stresni događaji mogu uticati na neku pojavu amnezije, i zaključili su, da bez obzira, što su oni bili intezivni i snažni, jaki, što je osoba mogla koristiti neke psihološke mehanizme obrane potiskivanja, pa potiskivati te bolne neprijatne događaje u nesvjesni dio psihe, to bi moglo rezultirati eventualnom nekom parcijalnom amnezijom, ali jedna totalna amnezija, koja je bila prisutna ne bi mogla biti vjerodostojna na osnovu ovoga psihološkog mehanizma, da je u ovom slučaju moguće, da je imala neke fragmente gubitka sjećanja, ALI NE i totalnu amneziju, da u ovom slučaju, kada neka osoba doživi jaku traumu, koja je i kontinuirana i bolna i nepodnošljiva za ličnost, ona želi da sačuva svoj integritet, ali to normalno na normalan način svjesno ne može uraditi, e onda koristi mehanizam potiskivanja, da je to obrambeni mehanizam s kojim se ta neprijatna bolna sjećanja potiskuju u nesvjesni dio psihe i ona i na taj način se isključuje sjećanje na te događaje, što se može desiti u slučajevima, kao što je ovaj nakon traume.

• Međutim, ali to su fragmentalna nesjećanja, koja se brzo vraćaju i u konkretnom slučaju Alise Mutap, NE MOŽE se govoriti isključivo, da se radilo o psihogenoj amneziji, zato što se radi o retograrnoj amneziji za jedan period, koja ne može biti prouzrokavana toliko psihičkom traumom, kao što je ovaj.

• Iz ovakve konstatacije vještaka, Sudu je bilo jasno, da Mutap Alisa nije imala povrede, koje bi mogle izazvati totalnu amneziju, niti je ovaj traumatičan događaj isto mogao izazvati, nadalje, vještak je naveo, da je Alisa Mutap mogla imati fragmentne gubitke sjećanja, ali ne i totalnu amneziju, ali da bi se takva fragmentalna nesjećanja brzo vratila, što po ocjeni Kantonalnog suda u Sarajevu dovodi do zaključka, da „Alisa Mutap zna što se desilo, ali to svjesno prikriva“!

• Nalaz vještaka Jasminke Đelilović Vranić i Azre Alajbegović za Sud neprihvatljivi i nelogični!

• „Kantonalnom tužiteljstvu Sarajevo je trebala amnezija. Oni su izmislili amneziju, jer Alisa nema amneziju“ – izjavljivao je od samoga početka Muriz Memić, otac ubijenog Dženana Memića.

• Naime, u krivičnom predmetu „Dženan Memić“ rađeno je i timsko vještačenje Alise Mutap, po vještacima Jasminki Đelilović Vranić, Azri Alajbegović i Savić Žarku. Kantonalni sud u Sarajevo njihove nalaze je ocjenio kao nelogične i neprihvatljive. Sud nije prihvatio ovaj nalaz pod točkom 4 i 5 iz slijedećih razloga:

• Vještakinja Jasminka Đelilović Vranić je navela, da su tokom pregleda utvrdili, da se ista istinski nastoji prisjetiti svih detalja događaja, a poslije povrede glave postoji amnezija i praznine u sjećanju popunjavanja sa nesigurnim sjećanjima, odnosno konfabulacija, dalje je izjavila, da na CT snimku se ne vidi potres mozga, da je amnezija usljed potresa mozga, da je potres mozga inače karakterističan sa amnezijom anterogradnom i retogradnom, da se u ovome slučaju radi o teškoj povredi mozga zato što uključuje retrogradnu i antereogradnu amneziju, te da ona smatra, da postoji mogućnost vraćanja sjećanja, te da je intenzitet traumatskog događaja koji je preživjela Mutap Alisa zajedno sa povredom koja se desila jedan od uzroka toliko intezivne retrogradne amnezije, koja u ovom slučaju traje duže od 24 sata s jedne strane, s druge strane, da je neadekvatan oporavak poslije komocije mozga koji zahtjeva fizičku i psihičku relaksaciju, nadalje je vještakinja izjavila, da je potres mozga funkcionalna dijagnoza i ne može se verificirati danas dostupnim dijagnostičkim metodama.

• Te je dalje nastavila vještakinja, da se u ovom slučaju radilo o povredi parijetoopsipitalno zatupljeno predmetom oruđem, što je imalo za posljedicu povredu mekotkivnih struktura poglavine bez frakture koštanog sistema, a kao posljedica povrede mekotkivnih struktura imamo hematom, koji je verificiran sa mjehurićima zraka, koji su se tu našli zbog povrede poglavine i gdje postoji i danas ožiljna rana na poglavini Mutap Alise.

• Prethodno navedeno objašnjenje vještaka Jasminke Đelilović Vranić, Azre Alajbegović i dr., za SUD NIJE PRIHVATLJIVO NI LOGIČNO, obzirom, da ni jedan nalaz Mutap Alise nije pokazao potres mozga, pa ostaje nejasno na temelju čega ovi vještaci izvlače zaključak da je Mutap Alisa imala potres mozga, a to čak još više, jer je vještak dr. Kučukalić na logičan i stručan način objasnio Sudu, da Mutap Alisa nije imala takve povrede glave pa samim time ni potres mozga, koje bi mogle izazvati amneziju kod iste, a ovo je potvrdio i vještak medicinske struke dr. Željko Karan, koji je sačinio svoj nalaz i mišljenje o povredama Mutap Alise, te izjavio, da podatak o nesjećanju događaja, povraćanju itd., može ukazati na postojanje potresa mozga, jer osobe koje imaju amneziju za neki događaj koje osjećaju mučninu, nagon na povraćanje ili su povraćale…, takvi simptomi mogu ukazati na postojanje potresa mozga – ono što se zove prolazno funkcionalno oštećenje centralnog nervnog sistema, ali da u raspoloživim medicinskim dokumentima na ime Mutap Alisa nema neurološkog nalaza, kojim bi objektivno bio potvrđen potres mozga iz razloga što svi ti simptomi mogu biti kao posljedica bilo čega, npr. kad je osoba u alkoholiziranom stanju također se ne sjeća šta je bilo, osobe pod uticajem droga i raznih supstanci imaju gotovo iste simptome, kao što su simptomi potresa mozga.

• Da bi dijagnoza potresa mozga bila prihvatljiva sa forenzičkog aspekta mora postojati objektivni neurološki nalaz i da onda kada neurolog kaže zjenice sa horizontalnim nistadmusom sužene, da tromo reagiraju na svjetlost.., ona doktori znaju, da je tu postojalo tranzitorno oštećenje funkcije centralnog nervnog sistema u ovom slučaju može biti potres mozga, ali sa forenzičkog aspekta dijagnoza potresa mozga nije prihvatljiva po vještaku Karanu, te obzirom da su vještak Karan i Kučukalić iznijeli mišljenje, da do potresa mozga kod Mutap Alise nije ni moglo doći, da Alisa Mutap nije imala povrede mozga koje bi izazvale totalnu amneziju, Sud nije prihvatio točke 4 i 5 nalaza vještačenja Jasminke Đelilović Vranić, koja je radila sa timom vještaka.

 

• Zaključak Kantonalnog suda u Sarajevu o svjedočenju Alise Mutap!

• Sud nije prihvatio iskaz Mutap Alise iz razloga, da je nesporna činjenica, koju je Sud utvrdio po nalazu vještaka dr. Kučukalića, da Alisa Mutap nema amneziju i da ako ju je i imala kratkotrajnu fragmentiranu amneziju, da bi se kod takve amnezije sjećanja brzo vratila, ovu činjenicu je dodatno potvrdilo i mišljenje istog vještaka, koji je izjavio, da Alisa Mutap nije imala takve povrede mozga, koje bi izazvale amneziju, što je potvrdio i vještak Karan, te medicinska dokumentacija na ime Mutap Alise u kojoj je vidljivo, da ista nema povrede mozga, kao i tvrdnja vještaka, da trauma koju je doživjela nije mogla izazvati trajnu amneziju.

• „Sud na osnovu svega navedenog nije mogao prihvatiti iskaz svjedoka Mutap Alise, jer je očito, da ista zna što se zaista dogodilo, ali da to ne želi da kaže, samo njezino držanje pred Sudom je bilo popraćeno nesigurnošću, nervozom, te je u konačnici prihvaćen samo dio njezinog iskaza u kojem je izjavila, da se nalazila skupa sa preminulim u ulici Velika Aleja, jer je to nesporna činjenica, koju su potvrdili svjedoci Hrvat Džafer i Nebojša Veljović“ – zaključuje Sud.

IZJAVE POLICIJE I BIVŠE GLAVNE TUŽITELJICE DALIDE BURZIĆ

• Vahid Ćosić, bivši komesar MUP-a KS, Džafer Hrvat, šef sarajevske krim policije, te Hasan Dupovac, jasno su tada rekli, da se radi o svirepom ubojstvu, dok je Hasan Dupovac, šef prometnih istraga, kazao tada, da je ovo udarac drvenom palicom u glavu Dženana Memića, tj. ubojstvo;

• Dalida Burzić, glavna tužiteljica Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, kada je mene, kao odvjetnika gospodina Muriza Memića, zajedno primila u svoj Ured, jasno je tada rekla sljedeće: „Dženan Memić je ubijen. Ali nije on njega htio ubiti, to je bilo naguravanje, koje je eskaliralo. Meni je Alise žao, ona je morala ići hodžama, ja nju ne dam“, a to da je Dženan Memić ubijen, gospođa Burzić je potvrdila i u svojim dopisima roditeljima ubijenog Dženana Memića;

• Olga Vuksan, koja je inspektorica krvnih delikata, opisivala je predmet, kojim je Dženan udaren;

• Vještaci prometne i mašinske struke prof. dr. Mirsad Kulović i Jasmin Bijedić su u svojim nalazima isključili bilo kakvu mogućnost, da je Dženan Memić stradao u prometnoj nesreći, odnosno, da se u predmetu Dženan Memić ne radi o prometnoj nesreći;

• Sefedin Škrijelj, koji je inspektor prometnih istraga ja kazao, da nema odlike prometne nesreće;

• Ad hoc tijelo komisije za sigurnost ustanovilo je preko 600 prekršaja, a da nitko od pripadnika MUP-a KS nije odgovarao;

• Šest liječnika, i to svjedoka Tužiteljstva utvrđuju, da Alisa Mutap nema amneziju;

• Vještak dr. Željko Karan izjavio je i utvrdio, da su povrede na Dženanovim rukama obrambene povrede;

• Elmira Karahasanović, koja je šefica odjela za biološka vještačenja u Federalnoj upravi policije utvrdila je, da tragovi krvi nisu izuzeti kako je trebalo, jer nedostaje trag između traga 7 i 8, te da Alisina majica nije izuzeta i dostavljena na vještačenje, dok tragovi krvi na Alisinoj jakni jasno ukazuju, da je od udarca pa nadalje bila u uspravnom položaju, što nesumnjivo govori, da je Alisa Mutap lagala, da je bila u nesvjesti, nego je zapravo cijelo vrijeme hodala.Alisa Mutap je tako bezočno i hladnokrvno lagala, kada je 10. 02. 2016. godine izjavila, da je „pogledala u Dženana i izgubila svijest i došla svijesti u hitnoj pomoći“, dok su upravo na glavnom pretresu 02. 11. 2016. godine pripadnici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH, decidno izjavili, da je „Alisa Mutap cijelo vrijeme bila svjesna, komunikativna, da je ponudila sve podatke o sebi i da je u rukama držala i svoj i Dženanov mobitel“. Ovo su dvije dijametralno suprotne izjave. Pred Sudom je Alisa Mutap izjavila, da je „samo pogledala u Dženana i da se od tada ničega ne sjeća“. Ovakvo bezočno laganje dokaz je Alisine hladnokrvnosti!

• Neke od nepravilnosti i dokazanih laži postupajućih tužitelja u predmetu Dženan Memić, a posebno tužitelja Merisa Ćate, jest, da je tvrdio, kako ne postoji snimak uviđaja, dok je Sefedin Škrijelj jasno zaveo snimak uviđaja u dokazni materijal;

• Tužitelji Amina Ruždić, Sead Kreštalica, Meris Ćato su tvrdili, kako su svi dokazi dostavljeni obrani, međutim, preko 200 dokaza nije bilo dostavljeno obrani, dok je u međuvremenu dostavljeno oko 140 dokaza. Tvrdili su, kako ne postoje skriveni dokazi, dok se ispostavilo u međuvremenu, da je 8 dokaza pod oznakom povjerljivo, a koji nisu nikada obrani dostavljeni. Ako se radi o prometnoj nesreći, zašto će 8 dokaza pod oznakom povjerljivo i 9 tužitelja na predmetu;

• Nadalje, Tužiteljstvo i MUP KS tvrdili su, kako nije bilo napada na Alisu, te da ona ima amneziju. Nasuprot tome Zijo Mutap, otac Alise Mutap putem mobitela pozvao je inspektoricu Hasanbegović u ožujku 2016. godine, koji joj je jasno kazao, da je Alisa prepoznala jednog od napadača sa slike, te da procjene sigurnost njegove kćerke. Postoji dokaz o ovome i to Službena zabilješka MUP-a KS;

• Tužiteljica Amina Ruždić tvrdila je, kako nema osnova za svjedočenje inspektorice Sanele Hasanbegović, jer ona navodno nema nikakvih saznanja o slučaju Dženan Memić. Međutim, naknadno se pojavljuje službena zabilješka inspektorice Hasanbegović, koja upravo svjedoči o pozivu Zije Mutap, oca Alise Mutap;

• MUP i Tužiteljstvo KS tvrdili su, kako ne postoji snimak sa kuće Šerifa Konjevića. Tu činjenicu je Šerif Konjević saznao iz medija, te demantira MUP KS i Tužiteljstvo i tvrdi, da ima snimak te isti predaje;

• Potrebno je navesti da je tužiteljstvo provelo i mašinsko vještačenje oštećenja na PMV Renault Clio, radi utvrđenja vjerovatnosti da ista potiču iz saobraćajne nesreće naleta na pješaka, ali je vještak mašinske struke isključio tu mogućnost. Međutim, tužiteljstvo nije nikada objelodanilo ovaj dokaz! Poučeni ovim iskustvom Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo kasnije nije uopće provodilo mašinsko vještačenje oštećenja na VW Kombiju, radi utvrđenja vjerovatnosti da ista uopće mogu poticati iz prometne nesreće naleta na pješaka, obzirom da je očigledno da povrede kod Dženana Memića ne odgovaraju obimnim oštećenjima na vozilu VW Kombi.

• Dr. Alija Čeljo, koji je operirao Dženana Memića, tada je Murizu Memiću kazao, kako mu povrede ne odgovaraju prometnoj nesreći, odnosno obaranju pješaka. Tužiteljica Ivana Petković tvrdila je, da dr. Alija Čeljo nikada takvo što nije kazao Murizu Memiću. Međutim, naknadno se pojavljuje iskaz dr. Alija Čelje, koji je jasno potvrdio, da je već tada Murizu Memiću kazao, da mu povrede na Dženanovom tijelu neodgovaraju prometnoj nesreći, odnosno obaranju pješaka, pa se postavlja pitanje, zbog čega je tužiteljica Petković onda lagala?!

• Kodeks tužiteljske etike jasno propisuje, da „Tužitelj ne daje bilo kakav komentar u javnosti ili privatno, kako u vezi predmeta u kojem postupa, tako i predmeta u kojem bi mogao postupati, a koji bi opravdano mogao izazvati sumnju u njegovu nepristrasnost“. Gospođa Burzić u vrijeme kada to nije smjela činiti, ona je činila, a sada kada treba pojasniti određene stvari i propuste, vješto šuti i izbjegava bilo kakvo daljnje komentiranje istog pod izlikom: „kako neće komentirati postupak koji je u tou pred Kantonalnim sudom u Sarajevu“, pa se postavlja pitanje, zbog čega je to ranije činila, a sada neće;

• Vrhovni sud F BiH ukinuo je oslobađajuću presudu Ljubi i Bekriji Seferoviću nakon čega je zakazan novi pretres, suđenje;

• Tužiteljstvo BiH donijelo je Naredbu o provođenju istrage u predmetu „Dženan Memić“ protiv više osoba, zbog osnova sumnje, da su počinili krivično djelo „Organizirani kriminal“ iz člana 250. KZ BiH.

Autor: Josip Šimić / Dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI