fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

Američki nosač zrakoplova stiže u Perzijski zaljev! Iran priprema protuodgovor!

Autor: dnevno.ba

Američki medij USA Today, u subotu, 28. studenog, navodi, pozivajući se na Pentagon, kako je američkom nosaču zrakoplova Nimitz i pratećoj udarnoj skupini brodova naložen povratak u zonu Perzijskog zaljeva radi osiguranja “obrambene sposobnosti” tijekom povlačenja američkih trupa iz Iraka i Afganistana.

Povlačenje dijela američkog kontingenta iz te dvije zemlje do 15. siječnja, koje je najavio aktualni predsjednik SAD-a Donald Trump, može se smatrati razlogom za povratak udarne grupe brodova u tu regiju. Međutim, prema mišljenjima brojnih analitičara, glavni motiv ipak je bila očekivana eskalacija iz  iranskog smjera, gdje je posljednjih dana zabilježen porast napetosti. Posljednja dva mjeseca Trumpovog boravka u Bijeloj kući, u Sjedinjenim Državama i Izraelu nazivaju se “vrlo osjetljivim razdobljem” u kojem se može dogoditi nagla eskalacija sukoba s Iranom, gotovo do ulaska u međusobni izravni oružani sukob.

Pentagon je naredio raspoređivanje Nimitza u Perzijskom zaljevu neposredno uoči atentata na vodećeg iranskog nuklearnog znanstvenika Mohsena Fakhrizadeha  u blizini Teherana, koji se smatrao ključnom osobom za razvoj iranskog nuklearnog programa

Taj je atentat izazvao veliku pozornost svjetske javnosti i uvelike se uspoređuje s organiziranom likvidacijom zapovjednika specijalnih postrojbi Quds iranskog Korpusa straže islamske revolucije generala Qassema Soleimanija u bagdadskoj zračnoj luci početkom siječnja ove godine, od strane američkih bespilotnih letjelica. I tada i sada u Teheranu su ukazivali na “izraelski trag” u obje operacije.

Sve se to poklopilo i s prošlotjednim iznenadnim dolaskom izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Saudijsku Arabiju i to u vrijeme dok je u Rijadu boravio američki državi tajnik Mike Pompeo.

I dok Sjedinjene Države dovlače dodatne snage na granice Irana , dotle Iran obećava izuzetno oštar odgovor na najnoviji atentat, a njegove su političke i vojne elite jedinstvene u odlučnosti da se osvete za još jedan “izdajnički udarac” na Iran. Iranski vjerski vođa i glavna osoba u Iranu ajatolah Sayyid Ali Hamnei u svojoj je poruci od subote naredio da se “kazne odgovorni” za teroristički napad na Mohsena Fakhrizadeha, čelnika Organizacije za istraživanje i inovacije iranskog ministarstva obrane (info: IRNA), dok je predsjednik Hassan Rouhani u govoru na televiziji optužio Izrael za ubojstvo. Tada je kazao slijedeće: “Naš narod je mudriji, neće dopustiti da se namami u zamku cionističkog režima (Izrael). Iran će nesumnjivo odgovoriti na mučeništvo našeg znanstvenika u pravo vrijeme.”

Iz Rouhanijeve izjave lako se može iščitati kako je Iran svjestan činjenice da ga žele isprovocirati na rat u povoljno vrijeme za svoje protivnike. Zato je realnije za očekivati asimetričnu reakciju, na koju se Teheran odlučio i nakon spomenutog siječanjskog ubojstva na svog karizmatičnog generala. Podsjećamo, tada se njegov protuodgovor sastojao u raketnom napadu na bazu Ain al-Assad na zapadu Iraka, koju koriste američke snage, izvršenom u noći sa 7. na 8. siječnja.

U svakom slučaju, do Bidenovog preuzimanja vlasti u Bijeloj kući (krajem siječnja iduće godine) još je puno vremena, sasvim dovoljno za daljnje zaoštravanje situacije u Perzijskom zaljevu. Kako će se ona dalje odvijati vrlo je teško prognozirati i s obzirom na Trumpove „egzibicije“ vezane uz (ne)priznanje svog izbornog poraza, ali i nastojanja Izraela i američkih ključnih zaljevskih partnera, prije svih Saudijske Arabije, da maksimalno iskoriste preostalo vrijeme i svedu iranske vanjskopolitičke ambicije, uključno i one oko razvoja njegovog nuklearnog programa, na najmanju moguću mjeru. Svaki oštriji iranski protuodgovor na takva nastojanja samo bi išao na ruku i Trumpu i spomenutoj „ekipi“, ali je glavno pitanje ono – do koje mjere Teheran uopće ima pravo na strpljivost s obzirom na sve ovo što mu se događa?

Autor: dnevno.ba
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});