Bivši Reisu-l-ulema u BiH Mustafa Cerić bio član MOS-a, koja se bavila eliminacijom i likvidacijom neistomišljenika!

Autor: Josip Šimić-Đinđić

Prema saznajima Službe, početkom 90-tih godina u uskom krugu Mladih muslimana, nastaje ideja o formiranju Muslimanske obavještajne službe – MOS. Tvorac ideje je Fatih el Hassanein.

On je 1991. godine na sastanku u Beču, prezentirao konkretan plan za stvaranje MOS-a. Navedenom sastanku su nazočili slijedeći dužnosnici:

  1. Irfan Ljevaković,
  2. Hasan Čengić,
  3. Mustafa Cerić, bivši reis,
  4. Avdo Rustanbegović,
  5. Salim Šabić.

Tijekom 1993. i 1994. godine u MOS su bili integrirani slijedeći vojni i policijski dužnosnici:

  1. Enver Mujezinović,
  2. Fikret Muslimović,
  3. Bakir Alispahić, bivši šef AID-a i osoba odgovorna za više ubojstava,
  4. Husein Živalj,
  5. Nedžisa Tabaković,
  6. Derviš Đurđević.

Veleposlanstvo BiH u Beču tada je postalo centar za prikupljanje i dostavu podataka u tadašnju glavnu centralu MOS-a u Mandalićevoj ulici u Zagrebu, čiji je čelni čovjek bio Salim Šabić. Od 1993. godine MOS je odabrao i postavio diplomatske predstavnike u Egiptu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Kataru i još nekim islamskim državama.

Ciljevi ove službe bili su zacrtani tijekom rata u BiH, kada je postojala mogućnost podjele BiH prema nacionalnom principu i imali su zadaću osigurati temelje za uspostavu muslimanske države u BiH. Pored toga, ciljevi službe bili su: praćenje intelektualaca Bošnjaka zapadne orijentacije i njihovo iseljavanje iz BiH, uvođenje klerikalnih muslimanskih kadrova u strukture vlasti i vojsku, te eliminacija i likvidacija političkih neistomišljenika.

Stvaranju Muslimanske obavještajne službe prethodilo je stvaranje Međunarodne organizacije za pomoć muslimanima BiH, a kasnije je stvorena Fondacija za pomoć muslimanima Bosne. Skupština ove Fondacije brojala je devetnaest (19) članova, a činili su je: Husein Kavazović, Irfan Ljevaković, Munir Gavrankapetanović, Džemaludin Latić, Hilmo Neimarlija, Kemal Terzić, Hasan Čengić, Sead Živalj, Dervić Đurđević, Mevludin Sinanagić, Sulejman Vranj, Husein Omerspahić, Rijed Raščić, Bećir Čengić, Fahrudin Šuvalija, Abdulah Budimlija, te još trojica čija imena ostali članovi drže u tajnosti, a vjerojatno se radi o Aliji Izetbegoviću, Salimu Šabiću i Fatihu el Hassaneinu.

Fondacija za pomoć muslimanima Bosne imala je zadaću prikupljanja pomoći namijenjene isključivo muslimanima u BiH. Pomoć je pristizala iz islamskih zemalja i  trebala je služiti kao financijski temelj za uspostavu jednonacionalne islamske države na teritoriju BiH. Značajnu ulogu u ovim događanjima imala je organizacija Muslimanska braća, nastala 1928. godine u Egiptu, a koja slovi za najznačajniji muslimanski pokret u svijetu. Ova organizacija bila je utemeljitelj humanitarne organizacije TWRA, a dala je značajan doprinos i stvaranju Međunarodne organizacije za pomoć muslimanima BiH. Generalni tajnik Muslimanske braće i dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Khartumu, dr. Hassan Abdullah Turabi, u prijateljskim je odnosima bio s Fatihom el Hassaneinom, koji je upriličio i nekoliko sastanaka Alije Izetbegovića s dr. Turabijem.

Navedena služba, od ideje za utemeljenjem pa do danas, u velikoj mjeri se oslanjala na islamističke pokrete i organizacije diljem svijeta. Tek silaskom prije 20-ak godina SDA s vlasti i određenim promjenama u diplomatskim predstavništvima, aktivnosti osoba koje su bile uključene u  stvaranje i rad MOS-a su oslabljene. Novonastala situacija u BiH, uzrokovana protjerivanjem osoba osumnjičenih za terorizam, kao i nadzorom dosadašnjeg rada pojedinih humanitarnih organizacija koje se dovode u vezu s terorizmom, a posebice privođenje osoba iz vrha policijske i obavještajne strukture zbog povezanosti s terorizmom, mogla bi pogodovati rasvjetljavanju enigme oko ustroja i djelovanja ove službe.

Autor: Josip Šimić-Đinđić

ZADNJE VIJESTI