BOSANSKA AKADEMIJA: Ne možemo imati i mir u BiH i Hitlera iz Laktaša

– Od Dejtona koji je zaustavio rat ali svojim rješenjima nije donio kvalitetan i održiv mir Bosna i Hercegovina je u najvećoj opasnosti. Ista ona politika Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koja je dovela do rata u Bosni i Hercegovini i zbog koje je ovaj kormilarski dvojac pravosnažno presuđen na doživotnu kaznu zatvora, te gotovo cijeli politički i vojni vrh presuđen na kazne dugogodišnjeg zatvora za brojne ratne zločine uključujući i genocid u i oko Srebrenice, danas je na sceni oličena u političkoj aktivnosti Milorada Dodika i njegovih pristalica – naglasili su iz Akademije u priopćenju.

Podsjećaju da je, nakon što je velikosrpska politika u namjeri da razbije Bosnu i Hercegovinu izvršila strašne zločine, masovna ubijanja, silovanja, mučenja i progone nesrpskog, a najviše bošnjačkog stanovništva, spriječena da ostvari svoj cilj najviše zahvaljujući Armiji Bosne i Hercegovine, ali mora se priznati i zračnom djelovanju NATO pakta krajem kolovoza i početkom rujna 1995. godine, u Dejtonu je 21. studenog Mirovnim sporazumom okončan rat u Bosni i Hercegovini koji je kasnije 14. prosinca potpisan u Parizu.

– Ali taj sporazum sa svojim rješenjima nije omogućio razvoj Bosne i Hercegovine kao normalne i funkcionalne države. Istim osnim snagama koji ratom nisu uspjeli razbiti Bosnu i Hercegovinu omogućio je da to u miru rade destabilizirajući Bosnu i Hercegovinu na svakom koraku. Najava Milorada Dodika da će ukinuti suglasnost na formiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i na formiranje Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća te da će sve ono što su visoki predstavnici dali u nadležnost Bosni i Hercegovini vratiti u nadležnost entitetu Republika srpska je do sada najozbiljniji udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine koji se ne smije dozvoliti – istakli su.

Potrebno je, dodaju, objasniti da sve nadležnosti koje su visoki predstavnici dali Bosni i Hercegovini pored deset taksativno navedenih državnih nadležnosti su date na osnovu odredbe Ustava Bosne i Hercegovine o dodatnim nadležnostima.

– Odredba člana 3. Ustava Bosne i Hercegovine se odnosi na nadležnosti države Bosne i Hercegovine. Član 1. stav 1. govori o deset taksativno navedenih nadležnosti, ali ista odredba člana 3. u stavu 5. govori o dodatnim nadležnostima koje također pripadaju Bosni i Hercegovini. U odredbi o dodatnim nadležnostima stoj da će Bosna i Hercegovina preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne suglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5 – 8 Opsćeg okvirnog sporazuma, ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu s podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti – istaknuli su.