Bosna i Hercegovina na uvoz hrane potrošila više od pola milijarde KM u prvih pet mjeseci ove godine

Bosna i Hercegovina je u prvih pet mjeseci ove godine na uvoz hrane potrošila više od pola milijarde KM.

Podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UIO) pokazuju da smo najviše novca dali za uvoz živih životinja i mesa, čak 174,6 milijuna konvertibilnih maraka.

“U razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 2022. godine uvezeno je žitarica u vrijednosti od 153,99 milijuna KM. Uvezeno je više od 124.000 tona voća i povrća u vrijednosti od 151,91 milijun maraka”, rekli su iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

Za uvoz ulja i masti potrošeno je 98,127 milijuna KM.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da se ovi podaci bitno ne razlikuju od prethodnih godina, prvenstveno zbog toga što su cijene hrane više nego prije, a samim time i povećana vrijednost uvoza.

“Ali najveći problem nije u promjeni cijena. Recimo, konkretno, ove godine je problem u količinama. BiH uvozi prevelike količine hrane. To stvara užasno veliki odljev novca iz države i nanosi izravnu štetu gospodarstva, posebno građana”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Pojašnjava da se šteta radi na dva načina.

“Kratkoročno, razlog je to što BiH ne proizvodi dovoljno hrane. Dakle, potreban joj je uvoz. Međutim, dugoročni je problem i zašto smo došli u situaciju da ne proizvodimo dovoljno hrane i da domaći proizvođači često ne mogu prodati ono što proizvedu je da nema dovoljno potpore za domaću proizvodnju”, smatra Gavran i dodaje da je vlast isključivo zainteresirana za naplatu poreza, a to se najviše može učiniti kod uvoza robe.

Ni predviđanja nadležnih na svjetskoj razini nisu optimistična.

Ujedinjeni narodi su nedavno objavili da će uvoz hrane ove godine dosegnuti rekordnih 1,8 milijardi dolara.

“U odnosu na prošlu godinu vrijednost uvoza povećat će se za 51 milijardu dolara, a čak 49 milijardi od tog iznosa otpada na više cijene hrane”, priopćila je UN-ova Agencija za hranu i poljoprivredu (FAO), a prenosi Hina.

Ekonomist Alexander Ljuboja smatra da je takav epilog potpuno realan s obzirom na svjetsku geopolitičku situaciju, prvenstveno sukob u Ukrajini.

Naglašava kako je daljnje poskupljenje hrane sasvim izvjesno, jer je prostor za špekulacije ogroman.

Zbog sukoba u Ukrajini žitarica će na svjetskom tržištu biti 15 do 20 posto manje, ako ne dođe do dodatnih poremećaja, kao što su hidrometeorološki problemi. Možemo očekivati ​​niže prinose mnogih prehrambenih kultura. Ima, naravno, energije i svega što proizvodi petrokemijska industrija, prije svega gnojiva”, ističe Ljuboja za “Nezavisne novine”.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, od siječnja do kraja travnja ove godine ukupan obim uvoza svih roba u BiH iznosio je 8,81 milijardu KM, a u odnosu na isto razdoblje 2021. godine povećan je za 2,6 milijardi KM, odnosno 41,79 posto.

Glavni trgovinski partner BiH i dalje je Europska unija (EU), s čijeg se tržišta uvozi 64,7 posto sve robe. Vrijednost uvezene robe iznosila je oko 5,7 milijardi KM.

Kada su u pitanju prehrambeni proizvodi, poput kruha, peciva, kolača i drugih pekarskih proizvoda, BiH se najviše oslanjala na uvoz iz Srbije.