ČOVIĆ: BiH danas nema većinu za predvođenje zakonodavne i izvršne vlast, intenzivirani razgovori oko provedbe Mostarskog sporazuma

Zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH, Dragan Čović, izjavio je da politika u BiH danas nema većinu koja bi trebala predvoditi zakonodavnu i izvršnu vlast, te da je to najveća opasnost.

Čović, koji je i predsjednik HDZ-a BiH, istaknuo je da su se u ovoj stranci opredijelili da 2021. godina, koja nije izborna, bude prilika da se dovede u red sve ono što nije prethodnih godina, a kao prioritet naveo je izmjenu izbornog zakonodavstva i reforme u vezi s putem BiH ka EU.

“Mislim da alternative nema. Ne želim ni razmišljati što bi se dogodilo da u ovoj godini ne završimo reformu Izbornog zakona i neke druge reforme koje se vezuju za naš kandidatski status s EU”, rekao je Čović za “Večernji list”.

Čović je naveo da se o tome vode intenzivni razgovori na tragu sporazuma potpisanog 17. lipnja prošle godine u Mostaru.

Prema njegovim riječima, u izbornom zakonodavstvu ima mnogo tehničkih izmjena koje treba uraditi, ali je prioritet da jedan narod ne bira drugom predstavnike.

“Jedna skupina ljudi radit će na tome kako riješiti pitanje izbora članova Predsjedništva, a da ono bude prihvatljivo za sve. Uvjeren sam da se Ustav neće moći promijeniti jer nemamo dvotrećinsku većinu u parlamentu”, rekao je Čović.

On je naveo da su zakonske izmjene moguće i potrebne, te da očekuje desetine poboljšanja Izbornog zakona kako bi se izborni proces u BiH doveo na standarde koji vrijede u EU.

“Sve se to mora završiti u ovoj godini, te sugeriram i onima koji misle da mogu nekoga prevariti da to ne rade jer mogu izazvati nesagledive posljedice”, poručio je Čović.

On je sa žaljenjem ustvrdio da je BiH 2018. godine propustila priliku da dobije kandidatski status za EU.

“Nakon izbora 2018. godine i upravo izigravanja izborne volje jednog naroda, sve je stalo i dobili smo kaos”, rekao je Čović i upitao “što je BiH dobila time što Bošnjaci imaju dva člana Predsjedništva BiH”.

Navodeći da ta dva člana Predsjedništva BiH ne mogu otići u 70 posto države, Čović je konstatirao da je to porazno.

“Evo vidite, ovih dana Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova koju sam uvažavao, izlazi i komentira prvostupanjsku presudu za ratne zločine, što je nezapamćeno. Piše note samoinicijativno iz svog kabineta”, rekao je Čović, ističući da to nisu institucije BiH.

On je dodao da sljedeće mjesece treba iskoristiti za ispunjavanje 14 uvjeta EU kako bi BiH u drugom dijelu godine mogla očekivati dobivanje kandidatskog statusa i približavanje onome gdje su danas Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija.

Kada je riječ o činjenici da na razini Federacije BiH još nisu sprovedeni rezultati općih izbora iz 2018. godine, Čović je ponovio da to govori o neorganiziranosti sustava i neodgovornosti.

On je podsjetio da su u međuvremenu došli i lokalni izbori i naveo da je pri tome pričinjena strašna politička greška, koja je strateški projekt jedne od politika u BiH.

“Imenuje se SIP BiH mimo zakona i procedura, te se onda njom upravlja kao takvom iz jednog centra moći, jedne politike, jednog kabineta” rekao je Čović i dodao da priželjkuje da u raspravi o Izbornom zakonu i drugim propisima SIP-a bude potpuno depolitiziran.

Govoreći o odnosima BiH s Hrvatskom, Čović je ocijenio da su oni odlični i da svaki dan postoji novi sadržaj u tim odnosima.

“Jedan dio možemo promatrati kao odnos BiH i Hrvatske kao države i oni su uvijek otvoreni zbog pitanja koja nameće, uvjetno rečeno, političko Sarajevo, koje želi da je njihovo nacionalno pitanje i pitanje BiH, a nije i ne može biti”, rekao je Čović i dodao da u Hrvatskoj postoji potpuno razumijevanje za položaj Hrvata u BiH.