Za zločine u Zenici i Zavidovićima bio zainteresiran i Haag!

ZENICA - Za zločine počinjene nad Srbima i Hrvatima tijekom proteklog rata na području Zenice, u vrijeme kada je načelnik Centra službi bezbjednosti bio Šefik DŽaferović, bio je zainteresiran i Haški tribunal, a posebno nekadašnji glavni tužitelj Carla del Ponte, rekao je Srni izvor blizak pravosuđu BiH u Sarajevu.

On je naveo da je Haški tribunal 2006. godine tražio od federalnih vlasti dokumentaciju u vezi s krivičnim gonjenjima, istragama i prijavama zločina na području Zenice i Zavidovića, odnosno u selima Maline i Livade, kao i logoru Kamenica.

U odgovoru iz Županijskog suda i tužiteljstva, iz listopada 2006. godine, koji su u posjedu Srne, a koje su potpisali sudac Hilmo Ahmetović i tužitelj Haris Hadžiselimović, navedeno je da u arhivu ne postoje predmeti ili drugi dokumenti koji bi upućivali na činjenicu da je izvršen prijem krivičnih prijava, zahtjevanje ili vođene istrage ili sudski postupci u vezi sa ubojstvima, okrutnim postupanjem i zlostavljanjem Srba i Hrvata na tom području.

“U Haškom tužiteljstvu nisu mogli da povjeruju da nema nikakve dokumentacije u vezi sa tim zločinima, misleći da je u pitanju neka greška, pa je tadašnji glavni tužitelj Carla del Ponte zatražila da se Tužiteljstvu dostave odgovori na pitanja – da li u arhivama Višeg javnog tužiteljstva u Zenici, Županijskog tužiteljstva ili Tužiteljstva Zeničko-dobojskog kantona postoje ikakvi dosjei ili druge vrste dokumenata koje ukazuju na to da je primljena bar jedna prijava, provedena istraga ili podignuta i jedna optužnica u vezi sa ubojstvom najmanje 24 civila hrvatske nacionalnosti 8. lipnja 1993. na području zaseoka Maline/Bikoši, ubojstvom i okrutnim postupanjem sa tri ratna zarobljenika, pripadnika Vojske Republike Srpske, u selu Livade ili u logoru Kamenica na području općine Zavidovići u periodu od 21. do 23. srpnja 1995. i ubojstvom i okrutnim postupanjem sa najviše 62 ratna zarobljenika, pripadnika Vojske Republike Srpske i civila, u selu Kesten ili u logoru Kamenica na području općine Zavidovići, počinjenim od 11. do 19. rujna 1995”, istakao je Srnin izvor.

On je naglasio da je Del Ponteova izričito navela slučajeve sela Maline/Bikoši i Livade, kao i logor Kamenica, precizirajući i broj žrtava.

Prema njegovim riječima, ona je zatražila i materijale u svrhu bolje pripreme za suđenje u predmetu protiv Rasima Delića koji se odnose na krivično gonjenje, istrage ili prijavljene incidente u vezi sa zločinima za koje se optuženi tereti.

U dopisu, koji je u posjedu Srne, a koji je upućen Kancelariji službenika za vezu s Međunarodnim sudom iz reda hrvatskog naroda 25. srpnja 2007. godine, Del Ponteova je zatražila da se “posebno pretraže krivične prijave, dosjei o istragama ili drugim vrstama dokumenata tužiteljstva, ili bilješkama u djelovodnicima u vezi s krivičnim djelima na koja se odnose članovi 36, 37, 38, 42, 52, 172 i 177 Krivičnog zakona SR BiH i članovi od 140 do 146 Krivičnog zakona SFRJ /koji su bili na snazi u vrijeme kad su počinjeni zločini za koje se optuženi Rasim Delić tereti u optužnici/”.

Također, ona zahtjeva da se po završetku te pretrage dostavi potpun spisak predmeta u kojima su takvi zločini prijavljeni, istraženi ili krivično gonjeni, pri čemu, taj spisak treba da izgleda kao tabela. Del Ponteova navodi i kako treba da izgleda tabela.

U dopisu je zatraženo da se, u slučaju da tražene informacije postoje, Tužiteljstvu dostave pojedinosti iz tih dosjea ili dokumenata, među kojima će biti imena žrtava i počinitelja, osoba koje su pokrenule krivično gonjenje ili podnijele prijave o tim zločinima, a posebno naznake o tome da li su te prijave podnesene na inicijativu pripadnika takozvane Armije BiH.

Tužiteljstvo ističe da se “ove informacije traže bez obzira na to da li je i jedan gore spomenuti incident bio pravno okvalificiran kao ubojstvo, ratni zločin ili kao bilo koje drugo krivično djelo koje je u relevantnom periodu bilo kažnjivo po važećim zakonima BiH”.

Ured službenika za vezu s Međunarodnim sudom iz redova hrvatskog naroda uputio je 2. kolovoza 2007. godine odgovor haškom tužitelju, odnosno dopis Tužiteljstva zeničko-dobojskog kantona, koji je potpisao glavni tužitelj Haris Hadžiselimović, a u kojem, kako se navodi, ponovo potvrđuju da u arhivi ne postoje predmeti ili drugi dokumenti koji bi upućivali na činjenicu da je izvršen prijem krivičnih prijava, zahtjeva za istragu ili da su podizani optužni akti u vezi sa navedenim i zahtjevima, te da su “svi podaci u cjelosti točni uz neznatan broj tiskarskih grešaka”.