DANSKA VIŠE NEMA MNOGO RAZUMIJEVANJA ZA MIGRANTE S BLISKOG ISTOKA: Trećina od 1200 Sirijaca već je izgubila pravni status u Danskoj i zamoljeni su da se vrate u Siriju

Vladajuća koalicija lijevog centra u Danskoj, prva i zasad jedina u Europskoj uniji, odlučila je da su Damask i njegova okolica sigurni za povratak sirijskih izbjeglica s toga područja. Od više od 1200 Sirijaca s privremenim azilom čiji se slučajevi otad preispituju, trećina njih već je izgubila pravni status u Danskoj i zamoljeni su da se dobrovoljno vrate u Siriju. Velik dio njih to, međutim, ne želi. I slučaj sirijskih azilanata nameće logično pitanje – zašto zemlja sa samo 9 posto imigrantske populacije ima jednu od najoštrijih imigracijskih politika u Uniji?

U Dansku je došla prije sedam godina, s 34. Djeca su, putem programa spajanja obitelji, stigla godinu dana poslije s ocem, koji je prošao mučenja u Assadovim zatvorima. U Siriji je Rasha bila učiteljica arapskoga. U Helsingøru studira pedagogiju, ove godine trebala je dobiti diplomu odgojiteljice.

– Godine 2019. pozvali su me na razgovor, koji je bio vođen na danskom jeziku i trajao je gotovo devet sati. Osjećala sam se kao izbjeglica tek pristigla u Dansku, a ne kao osoba koja je integrirana u društvo. Nakon tog razgovora prošlo je gotovo godinu dana do nepravomoćne odluke nadležnih, rekla je Rasha Omar, sirijska tražiteljica azila.

Svoju sudbinu djeca nisu htjela odvajati od majčine. Izgubi li Rasha nakon žalbenog postupka privremeni boravak, i oni se moraju vratiti u Siriju, jer su vezani uz njezine papire. Oboje su, inače, rođeni u Damasku. On trenutačno pohađa školu, ona studira i radi. Ta obitelj samo je dio sirijske izbjegličke zajednice u Danskoj, koja broji 33 tisuće ljudi. 8000 njih stiglo je u velikom izbjegličkom valu 2015. Najprije su dobili privremeni azil na pet godina, a zatim svake godine obnavljali dozvolu boravka. Danska država u tom razdoblju itekako je uložila u njihovu integraciju.

– Razgovarao sam o tome s nekim danskim političarima. Kažu da ih nije briga. Samo žele da ti ljudi napuste Dansku. Ili jednostavno žele poslati poruku – ne trebamo više izbjeglice, nemojte dolaziti u Dansku kao izbjeglica ili migrant, istaknuo je Assem Swaid iz nevladine organizacije Finjan.

Kada je riječ o dobivanju azila, još 2015. u danskom zakonodavstvu fokus je od integracije pomaknut prema privremenoj zaštiti i repatrijaciji. 2019. i današnja socijaldemokratska premijerka Frederiksen izjavljuje kako je cilj njezine vlade – nula tražitelja azila. Zbog porasta biračke potpore populističkim desničarima, koji su godinama imali monopol na protuuseljeničku politiku, ljevica je u borbi za glasove, naime, bila prisiljena pomaknuti se udesno.

– Kada dolazite u Dansku jer trebate azil i zaštitu, to ne podrazumijeva stalnu boravišnu dozvolu ili mogućnost obrazovanja. Dolazite ovamo da biste bili na sigurnom, dok god je u vašoj domovini rat. Ako toga više nema i postoji mogućnost povratka, tada se morate vratiti, objasnio je Rasmus Stoklund, glasnogovornik vladajućih Socijaldemokrata za pitanja migracije i integracije.

Hamdi je rođen u Damasku. Nakon izbijanja sukoba u Siriji 2012. pobjegao je u Egipat, a onda brodicom, nakon deset dana na otvorenome moru, stigao do talijanske obale. Ubrzo nakon što se domogao sjevera Europe – dobio je privremeni azil na osnovi Europske konvencije o izbjeglicama – pridružila mu se i obitelj. U Danskoj je osmu godinu. Od toga šest radi za jednu energetsku tvrtku. Boravišna dozvola uskraćena mu je prije tri godine, ali imigracijske vlasti ipak su mu dopustile da radi, a djeci da pohađaju školu do konačne presude u njegovu slučaju. Cijela je obitelj u Danskoj na temelju njegovih papira. Osim djece, i žena se ovdje školovala, ove godine trebala je na fakultet.

– Vlada pokušava razdvojiti članove obitelji. Ja sam dobio odbijenicu. Mojoj djeci i supruzi nude, pak, podnošenje zahtjeva za dobivanje azila, ako to žele. Kako će oni podnijeti taj zahtjev dok moj slučaj još nije završen?, pita Hamdi al Samman, sirijski tražitelj azila.