Dodik se protivi dolasku Đukanovića u službeni posjet BiH

SARAJEVO - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine razmatralo je nekoliko tehničkih pitanja poput usvajanja sporazuma, kreditnih aranžmana za nekoliko općina te se nekoliko točki dnevnog reda odnosilo na imenovanja veleposlanika.

Kako je novinarima nakon današnje sjednice u Sarajevu potvrdio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik neke od točki dnevnog reda nisu razmatrane jer oko njih ne postoji suglasnost. Jedna od stvari kojima je Predsjedništvo odlučilo danas ne raspravljati tiče se PISA istraživanja, a Dodik kaže kako je to učinjeno jer se traži način da Republika Srpska bude vidljiva u tom istraživanju na kojem je BiH posljednji put pokazala nezavidne rezultate.

Zatražio je da se iskažu podaci za samu Republiku Srpsku koja, kaže, ima poseban obrazovni sustav iako nema ništa protiv da se rezultati i kumulativno iskažu na razini BiH. Usporedio je to s izradom energetske i transportne strategije BiH koje su, ističe, napravljene posebno po entitetima u okviru nadležnosti, a potom je izrađena strategija na razini BiH.

Stoga Dodik ne vidi ništa sporno da se slično uradi i za PISA istraživanje jer je obrazovanje u isključivoj nadležnosti entiteta, odnosno županija u Federaciji BiH, ponovio je.

Još jedan stvar oko koje se članovi državnog predsjedništva nisu složili je i dolazak predsjednika Crne Gore Mile Đukanovića u službeni posjet BiH jer se tome Dodik usprotivio, a kao obrazloženje naveo je trenutne događaje u toj zemlji u vezi s usvojenim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti.

Član Predsjedništva BiH i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik potvrdio je kako je pitanje pozicije BiH na putu ka Sjevernoatlantskom savezu (NATO) otvoreno i tijekom današnjih razgovora veleposlanika s članovima Predsjedništva.

Podsjetio je na uvjete za aktivaciju Akcijskog plana za članstvo (MAP) iz Talina kada se od BiH zatražilo da neperspektivnu vojnu imovinu da u nadležnost Ministarstvu obrane BiH, a to pitanje bez odgovora je već godinama.

– Ne mogu osigurati od ostalih članova Predsjedništva da se povučemo iz MAP-a, ali MAP nema ono što je osnovno za njegovo aktiviranje, a to je Godišnji nacionalni plan (ANP) jer Program reformi to nije iako ima onih koji to tako žele podvaliti – kazao je Dodik.

Tvrdi kako su neki dužnosnici NATO-a kazali da taj dokument ne može poslužiti za integraciju, nego samo može služiti kao dokument za partnerstvo i suradnju.

Govorio je i o susretu s veleposlanicima zemalja Europske unije i kazao kako je na tom susretu bilo razgovarano o procesu europskih integracija, ekonomskim reformama te izborima, a u okviru te teme, kaže kao najvažnije pitanje postavljeno je pitanje održavanja lokalnih izbora u Mostaru.

Ponovio je još jednom stavove SNSD-a o tome da će podržati sve izmjene Izbornog zakona kojima bi se osiguralo Hrvatima da budu legitimno birani ocjenjujući da bi to doprinijelo stabilizaciji političkih prilika u BiH.