fbpx

Državni tužitelj Ćazim Hasanspahić duži preko 10-ak prijava protiv Dalide Burzić – Ne pada mu napamet da otvori istragu – Razlog ucijenjenost i jer se visoka korupcija ne smije i ne može raditi!

Autor: Dnevno.ba/ Josip Šimić Đinđić

Javnosti je poznato, da je bosanskohercegovačko pravosuđe, zbog skandala i korupcijskih afera u režiji pojedinaca unutar bh. pravosuđa (sudija i tužitelja) uzdignuto na stup srama, na domaćem, međunarodnom i svjetskom nivou, te je zbog svoga dosadašnjeg načina djelovanja u očima javnosti i profesionalne zajednice dekadentno, ali k tomu još više dekadentno, jer pojedinci unutar samih pravosudnih struktura nemaju ni snage, ni volje, ali ni odvažnosti, kao ključnog i bitnog elementa za procesuiranje korupcije i organiziranog kriminala bh. pravosudnih dužnosnika, piše Josip Šimić-Đinđić!

Ključni temelj za povratak povjerenja javnosti u bh. pravosuđe jest procesuiranje onih pravosudnih dužnosnika, zbog kojih je javnost izgubila povjerenje u pravosuđe. No, to je za sada nemoguće!

Evo zbog čega?!

Sredinom rujna/septembra 2021. godine (u vrijeme kada je Gordana Tadić bila na čelu Tužilaštva BiH) internet portal Dnevnog avaza objavio je dva snimka sastanka tadašnje glavne državne tužiteljice Gordane Tadić, njezine zamjenice Ozrenke Nešković i direktora obavještajne agencije BiH Osmana Mehmedagića, koja traju nešto više od 80 minuta. Na snimku, za kojeg je tada Tadić u medijima potvrdila da je autentičan, mogu se čuti opažanja i zahtjevi koje rukovodioci dvije važne državne obavještajne odnosno pravosudne institucije teško da bi izgovorili javno.

Sastanku za koji se prema izgovorenim datumima pretpostavlja da je nastao sredinom 2019. godine je prisustvovala i Ozrenka Nešković, zamjenica Gordane Tadić. Prema riječima Tadić sa početka snimka, sastanak je inicirao Mehmedagić kako bi pričao o istrazi u vezi sa ispravnosti njegove diplome. Na snimku se osim Mehmedagićevih zahtjeva o načinu istraživanja državnog tužioca mogu čuti brojni drugi detalji o radu obavještajne agencije i Državnog tužilaštva, načinu na koji se procesuira korupcija…

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) detaljno je preslušala snimak. Evo šta trebate znati o sadržaju procurenog snimka razgovora Tadić, Nešković i Mehmedagić. Prema izgovorenom, sastanak se održao u zgradi Tužilaštva BiH i njemu su prisustvovale prethodno tri imenovane osobe.  Prema vremenskim odrednicama korištenim tokom razgovora u kojima se Tadić osvrće na tekst objavljen tada prije nekoliko dana, sastanak se vjerojatno desio u julu 2019. godine. Na početku razgovora, Tadić objašnjava kako je pristala da se sretne sa Mehmedagićem na njegov poziv da razgovaraju o istrazi koju u tom trenutku provodi državni tužilac Oleg Čavka – provjeravajući diplomu koju je Mehmedagić stekao na banjalučkom fakultetu za poslovne studije.

 

Na tome sastanku, prvi čovjek OSA-e Osman Mehmedagić, u razgovoru koji je neko snimio obavještava tadašnju glavnu tužiteljicu Tadić i njezinu zamjenicu Nešković da „ima saznanja da je Dalida Burzić u svojstvu glavne kantonalne tužiteljice Kantona Sarajevo reketirala osobe protiv kojih je radila istragu u slučaju “Zadruga”“. Vrlo slikovito Mehmedagić Neškovićevoj objasni primjer korupcije u pravosuđu. Kaže još i da će dvadesetak tužilaca progovoriti u procesu disciplinskog postupka protiv Burzić.

Dok Mehmedagić govori o reketiranju od strane Dalide Burzić, Ozrenka Nešković, zamjenica glavnog tužioca BiH u sav glas viče „nemoj nam to pričati”. To je naše trenutno stanje. Ovo su najodgovorniji ljudi za uspostavljanje pravde i reda u društvu. Ako u ovom segmentu ne uvedemo red, u agencijama, tužilaštvima i sudovima, ovo društvo nema šansu da opstane. Zamislite, dok šef Obavještajne agencije govori, da ima saznanja, da je Dalida Burzić reketirala pojedine protiv kojih je radila istragu, u vrijeme saopćavanja ovakvih informacija, Dalida Burzić je bila imenovana za sutkinju Državnog suda BiH, a šefica Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Ozrenka Nešković kaže „da joj Osman o tome ne priča“!

U prijevodu, Ozrenka Nešković je Osmanu Mehmedagiću poručila, da je „ne zanima korupcija u bh. pravosuđu, niti korumpiranost pravosudnih dužnosnika, koji su ovu zemlju svojom korumpiranošću doveli do ivice opstanka “. Ovo, ne samo da je za disciplinskog procesuiranja Ozrenke Nešković, nego i nastavnog krivičnog procesuiranja iste i trajno razrješenje iste, jer je ovakvim svojim riječima obesmislila temeljne postulate i odredbe ZKP-a BiH, prema kojima je tužilac dužan, da goni počinitelje krivičnih djela, prikuplja informacije i dokaze s ovim u vezi, što zadobiva na osobitoj težini, da je ovo izgovoreno u prostorijama Tužilaštva BiH, koje je pozvano, da istražuje korupciju. Ozrenka Nešković je to baš onako „s merakom“ kazala, da je „to ne zanima“, pa ako je to ne zanima, zbog čega onda ima mjesečnu plaću koja premašuje iznos 4 tisuće maraka za koji iznos mjesečno naplaćuje za svoj ne rad. Zbog čega je zanima, kada će svakog prvog u mjesecu na njezin žiro račun leći više od 4 tisuće maraka za posao, koji ne obavlja adekvatno, niti profesionalno i ne želi da radi.

No, tu nije kraj: Za Ozrenku se visoka korupcija ne može raditi!

Kako se dalo čuti na snimku, Mehmedagić je spomenuo i istrage ratnih zločina, te se moglo čuti kako govori da su „one grobnice od naših informacija i naših para…„Ja te pare dam, pravdam ih na crno”, kazao je on. On je predložio da rade veće i jače predmete korupcije jer je „korupcija stala“ te da „fali velikih stvari“.

„Visoka korupcija se ne može raditi, samo srednja Osmane”, rekla je, tokom razgovora sa direktorom Obavještajno sigurnosne agencije BiH, Ozrenka Nešković, zamjenica tadašnje glavne državne tužiteljice i tada u to vrijeme šefica Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju. Zbog čega se ne može raditi jasno je svima u ovoj zemlji. No, ako se korupcijom ne bavi domaće pravosuđe, bavile su se Sjedinjene Američke Države.

No ovakve tvrdnje Ozrenke Nešković izgovorene u Tužilaštvu BiH (ne u kafiću) potkopavaju autoritet i moć Tužilaštva Bosne i Hercegovine, kao institucije, koja je pozvana, da se bori protiv najtežih oblika kriminala i korupcije, a ovo je manje-više u svome Izvještaju  o stanju u bh. pravosuđu još 05.12.2019. godine, potvrdio i nezavisni njemački sudija u penziji i nezavisni pravni ekspert EU Reinhard Priebe, koji je dobio mandat od Europske unije, da sačini izvještaj o stanju u bh. pravosuđu, te potvrdio, da se „krivično pravosuđe Bosne i Hercegovine ne bori protiv ozbiljnog kriminala i korupcije, te da je Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH nakon niza afera izgubilo svoj integritet“!

“Visoka se ne može raditi”, konstatirala je Nešković, a Mehmedagić je odgovorio da može i da oni rade srednju korupciju „da bi narodu dali da se nešto radi”. U prijevodu, Ozrenka Nešković je poručila Mehmedagiću još jednu stvar: „Osmane, visoka se korupcija ne može raditi, samo srednja“, što čitano između redova znači, „krupne i velike ribe mi u Tužilaštvu BiH ne smijemo ni pogledati, a kamo li procesuirati… mi bildamo tužilačku normu na sitnoj i srednjoj buraniji“!

Ozrenka Nešković je kazala ono što smo manje-više svi znali, samo nam je trebala potvrda i javno priznanje „nekoga“ sa vrha Državnog tužilaštva, da se „visoka korupcija ne može raditi, i da ih uopće ne interesira korupcija u bh. pravosuđu“! I može, li osoba poput Ozrenke Nešković u fotelju glavnog tužioca BiH, koju ništa „pod milim Bogom ne interesira“, pa čak ni „reketiranje u režiji Dalide Burzić, ni visoka korupcija“!

Sve prijave protiv, svima korumpirane i diskreditirane Dalide Burzić, nekadašnje glavne tužiteljice Kantona Sarajevo, (danas sudije Suda BiH) kako u vezi njezine koruptivne uloge u predmetu „Dženan Memić“ u zataškavanju ovog ubistva i prikrivanju dokaza s ciljem ne otkrivanja pravih ubica, kao i u vezi drugih predmeta u kojima je koruptivno postupala, kao i tvrdnje da je Burzić reketirala, duži državni tužitelj Ćazim Hasanspahić, kojemu za sada – kako stvari stoje – ne pada na pamet, da otvori istragu protiv Dalide Burzić. Razlog je: visoka se korupcija ne može raditi! On duži oko 10-ak prijava protiv Dalide Burzić.

Duži predmet u kojima su saslušane sudije sa Kantonalnog suda u Sarajevu (Igor Todorović) koji je svojim iskazom ozbiljno inkriminirao Dalidu Burzić, da mu je kao sudiji, koji je sudio u predmetu „Dženan Memić“ prijetila, da mora donijeti presudu onakvu, kakvu je ona željela, prijeteći da će Todorović biti uhapšen, o čemu smo pisali. Od saslušanja je prošlo 4 godine – od tada ni pomaka u ovome. Todorović je samo od tužioca Hasanspahića ostao iskorišten i nezaštićen.

VIŠE NA: https://www.dnevno.ba/vijesti/predmet-dzenan-memic-cetiri-godine-od-prijetnji-sudiji-igoru-todorovicu-od-strane-dalide-burzic-drzavni-tuzilac-cazim-hasanspahic-bez-konkretnih-poteza-saznanja-tuzilastva-bih-254903/

Razlozi ne procesuiranja Dalide Burzić, drugih kantonalnih tužitelja, kao i federalnih tužitelja od strane državnog tužitelja Ćazima Hasanspahića su široke lepeze: najprije tvrdnje Ozrenke Nešković, kako ju korupcija i korumpiranost u bh. pravosuđu ne zanima, ucijenjenost državnog tužioca Hasanspahića, zbog diplome njegove sestre, izvještaj SIPA-e (prijava) podnijet nadležnom tužilaštvu protiv tužioca Ćazima Hasanspahića, zbog nasilja u obitelji, zbog čega su ga prozvali „ekspert za nasilje nad ženama i terorizmom“, obzirom da je šef odsjeka za terorizam u Tužilaštvu BiH, i dr.

Za one koji ne znaju, državni tužilac Ćazim Hasanspahić je do dolaska Gordane Tadić bio potpuno beznačajna ličnost u Državnom tužilaštvu. Nakon što je Tadićeva stupila na čelo Tužilaštva BiH od 2016. godine do 20. 10. 2021. godine, važi za desnu ruku Gordane Tadić. Podigao je niz optužnica za korupciju (bar u zadnjih tri godine) i sve do sada optužnice izgubio. Bio je i ostao zadnje spadalo, beznačajno svima.

„Proslavio“ se kada je podigao optužnicu u predmetu protiv „Zijada Mutapa i dr.“ Optuženi se terete da su, u periodu od 8. februara 2016. godine, pa nadalje, pristupili grupi za organizirani kriminal, formiranoj od strane Zijada Mutapa i drugih, a koja je organizirana radi prikrivanja dokaza o načinu na koji je Dženan Memić sin Muriza, rođen 1994. godine, zadobio teške fizičke ozljede opasne po život dana 08.02.2016. godine u Velikoj Aleji, općina Ilidža, usljed kojih ozljeda je 15.02.2016. godine preminuo u Kliničkom centru Sarajevo. U optužnici se navodi da su optuženi vršili prikrivanje dokaza i počinilaca fingiranjem dokaza, prikrivanjem njima poznatih činjenica, te preduzimali radnje sa ciljem prikrivanja stvarnog načina na koji je Memić Dženan zadobio teške fizičke ozljede opasne po život.

No, u optužnici nema Dalide Burzić, niti ijednog federalnog ili kantonalnog tužioca u Sarajevu, koji su najviše doprinijeli zataškavanju ubistva Dženana Memića, iako su krivičnom prijavom advokata Ifeta Ferageta prijavljeni. Prijavljen je i vjenčani kum tužioca Hasanspahića, federalni tužilac Vlado Mišković, kojeg nema ni na radaru istrage. Optužena je, kao i obično sitna buranija. Optužnica je – što se javno priča na Sudu BiH – na staklenim nogama, a ovo je tužiocu Hasanspahiću na indirektan način poručio i predsjednik sudskog vijeća Suda BiH Branko Perić, kazavši tužiocu na glavnom pretresu, da „kvantitetom pokušava nadoknaditi kvalitetu dokaza“! Pametnom dosta!

 

 

Autor: Dnevno.ba/ Josip Šimić Đinđić

ZADNJE VIJESTI