EKSKLUZIVNO: Zoran Galić – nedostaje nam 405 službenika, a protiv njih 108 pokrenut je stegovni postupak!

SARAJEVO - U ekskluzivnom intervju za tjednik 7Dnevno i portal Dnevno.ba ravnatelj Granične policije BiH Zoran Galić govori o uvođenju shengenskih graničnih prijelaza između Republike Hrvatske i BiH, te pojašnjava što bi to značilo za građane BiH. Galić se dotakao i problematike nedostatka kadra u ovoj policijskoj agenciji, kao i problema vehabija s kojima se susreće BiH. Navodi i da je u 2014. godini Granična policija BiH na Zračnoj luci Sarajevo evidentirala 12 slučajeva pokušaja prijenosa novca preko državne granice, u kojima je sudjelovalo 12 osoba i ukupno je otkriveno 110.045 eura, 34.400 američkih dolara i 2.000.000 jena. Također Galić se dotakao i nepravilnosti otkrivenih u radu službenika Granične policije.

Posljednjih dana je aktualna priča schengenskih graničnih prijalaza između RH i BiH. Kolika je vjerojatnost da će Hrvatska uvesti ovakvu vrstu graničnih prijelaza i što to znači za građane?

GALIĆ: “Ugovorom između BIH i Republike Hrvatske određeni su granični prijelazi za međunarodni i pogranični promet. Definiran je i način rada graničnih prijelaza, zatim mogućnosti prometovanja različitim vrstama roba i sl. Također, ove dvije zemlje imaju potpisan bilateralni Ugovor o zajedničkim lokacijama prema kojem je uspostavljeno sedam zajedničkih lokacija na graničnim prijelazima: Doljani, Maljevac, Neum I, Neum II, Izačić, Kostajnica i Gradina. Ulaskom R. Hrvatske u schengen područje ovih graničnih prijelaza (ukoliko budu ispunjavali uvjete) će najvjerojatnije ostati zajednički, međutim ništa se značajnije neće promijeniti u režimu rada GP BiH. Promjene će se desiti u režimu rada graničnih policajaca u Hrvatskoj (pristup SIS-u, VIS-u, EUROSUR-u nadzor granice). Možda će postojati potreba da se ugovor revidira, odnosno da se na graničnim prijelazima na zajedničkim lokacijama  (posebno na onim koji se nalaze na bh. teritoriji) predvidi mogućnost raspoređivanja graničnih policajaca drugih zemalja članica EU  o čemu govori Uredba  FRONTEX-a”.

Je li Granična policija BiH spremna za ovu vrstu GP?

GALIĆ: “Kao što rekoh prethodno, režim rada Granične policije BiH ostaje isti. Ono što se svakako očekuje od Bosne i Hercegovine, pa tako i od Granične policije BiH je harmonizacija propisa s EU u svezi obavljanja granične kontrole, koja se u svakom smislu radi profesionalno već duži niz godina”.

U tijeku je primanje novih kadrova u GP BiH. Dokle se došlo sa ovim postupkom? Hoće li u narednom periodu GP imati još djelatnika?

GALIĆ: “U tijeku je realizacija Javnog oglasa za prijem kadeta 7. klase Granične policije BiH, kojim bi se trebalo primiti 100 kadeta u činu „policajac“ i 20 u činu „mlađi inspektor“. Ovih dana provodi se provjera tjelesne sposobnosti onih kandidata koji su prethodno uspješno prošli fazu pismenog testiranja. Nakon toga slijedi intervju, provjera zdravstvene i psihofizičke sposobnosti kandidata i utvrđivanja nepostojanja sigurnosnih smetnji za pristup podacima određenog stupnja povjerljivosti. Kadeti će proći i obuku od 12 mjeseci za čin „policajac“, a četiri mjeseca za čin „mlađi inspektor“. Prijemom novih 120 kadeta u Graničnu policiju BiH samo će se djelomično riješiti problem kadrovskog manjka s kojim se ova policijska agencija suočava već duže razdoblje, i koji u perspektivi može narušiti njen dalji razvoj sukladno EU standardima. Prema postojećem Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu trenutno nedostaje čak 405 policijskih službenika. Prijem novog broja djelatnika zavisi od raspoloživih financijskih sredstava, a napomenuo bih da smo i ove godine tražili prijem novih 120 kadeta, te da očekujemo odobrenja tog prijema od strane Vijeća ministara BiH”.

Aktualna je priča oko promjene pravilnika GP-a? Koje bi se konkretno stvari izmijenile ovim pravilnikom?

GALIĆ: “Osnovana je Radna grupa koja radi na novom Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu Granične policije BiH u čijem kreiranju će doprinos dati  i eksperti iz Savezne policije SR Njemačke. Novim Pravilnikom želimo smanjiti broj rukovodnih djelatnika, a povećati broj specijalista iz određenih oblasti potrebnih za povećanje učinkovitosti rada. Također, u cilju jačanja operativnih kapaciteta agencije namjera je da se smanji broj rukovodećih djelatnika na centralnoj razini, a poveća njihov broj u  ustrojbenim jedinicama na terenu i na samoj granici gdje su i najpotrebniji”.

Nedavno ste izjavili kako granični prijelaz za pomorski promet u Neumu ne postoji. Kako je ovo moguće? I što to znači u praksi?

GALIĆ: “Odlukom Vijeća ministara BiH o određivanju graničnih prijelaza u Bosni i Hercegovini nije određen i uspostavljen granični prijelaz za pomorski promet u Neumu. U slučaju postojanja potrebe za obavljanjem graničnih provjera u određenim razdobljima ili u opravdanim slučajevima, zainteresirani subjekti se upućuju na podnošenje zahtjeva prema mjesno mjerodavnoj Postrojbi granične policije Neum sukladno odredbama Pravilnika o postupku određivanja privremenog graničnog prijelaza ili Pravilnika o obavljanju i troškovima graničnih provjera na drugom mjestu u slučajevima posebnih i opravdanih razloga”.

Osim nedovoljnog broja ljudi, koji su ključni problemi s kojima se suočavaju pripadnici GP BiH u svakodnevnom radu?

GALIĆ: “Loše je stanje infrastrukture  na pojedinim graničnim prijelazima, jer kao što sam već rekao granični prijelaz mora biti izgrađen i opremljen tako da omogućava efikasno i sigurno obavljanje graničnih provjera, sukladno standardima i uvjetima koje utvrđuje Vijeće ministara BiH. Uprava za neizravno oporezivanje BiH je mjerodavna za poslove izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije, upravljanja i održavanja objekata i infrastrukture na graničnim prelazima sukladno „Pravilniku o standardima i uvjetima izgrađenosti i opremljenosti graničnih prijelaza“ koji je trebao biti implementiran do veljače 2012. godine na svih 55 međunarodnih graničnih prijelaza. Nažalost, manje od polovine međunarodnih graničnih prijelaza u BiH zadovoljava EU standarde, a pojedini granični prijelazi: Hum, Ivanjica, Uvac i Vardište nemaju čak nadstrešnice, rampe, vodu, električnu energiju, a manji dio čak nije ograđen i osvijetljen. Osim toga, bitno je istaknuti i međunarodne granične prijelaze sa izuzetno visokom frekventnošću na kojima zbog loše infrastrukture, između ostalog,  dolazi i do povećanih zadržavanja i kolona vozila, osobito u razdoblju vjerskih i državnih blagdana ili smjene turista tijekom ljetne sezone. Također godinama Granična policija BiH pokušava dobiti proračunska sredstva za izgradnju smještajnih objekata za terenske urede: Jug, Zapad i Sjeverozapad, ali s obzirom  da se radi o značajnim financijskim sredstvima još uvijek naši službenici rade u zakupljenim i prilično lošim objektima što se posebno odnosi na Terenski ured Sjeverozapad – Bosansko Grahovo”.

Istaknuli ste da se granične provjere ipak vrše sukladno EU standardima, šta pokazuju rezultati rada u 2014. godini?

GALIĆ: “Istaknuti problemi mogu  usporiti dalji razvoj ove policijske agencije i vrlo je bitno da se uklone u narednom razdoblju, ali veliki napredak u radu Granične policije BiH predstavlja uspostava jedinstvenog informacijskog sustava, čiju okosnicu čini aplikacija za granične provjere. Granična policija BiH je krajem 2011. godine uspostavila efikasnu centralnu bazu podataka koja je automatski dostupna 24 sata na svim međunarodnim graničnim prijelazima. Sustav doniran od strane Europskog Povjerenstva posjeduje visok stupanj sigurnosti i veće mogućnosti pri izvještavanju i automatskoj obradi. Putem aplikacije za granične provjere policijski službenici direktno s graničnih prijelaza mogu vršiti provjere u svim  internim i eksternim bazama podataka relevantnim za prelazak državne granice. Tako je u 2014. godini evidentirano 2.593 prelazaka ili pokušaja prelaska preko državne granice za 1.195 osoba kojima su od strane mjerodavnih organa raspisane potjernice, raspisi o traganju, mjere zabrane prelaska državne granice, sigurnosno interesantnih osoba, osoba o kojima je potrebno dostaviti informaciju o prelasku državne granice i ostale potrage, što je za 4,98 % više u odnosu na 2013. godinu. Po osnovu raspisa i potraga mjerodavnih bh. sudsko-policijskih organa prilikom granične kontrole identificirano je 533 osobe, a nakon provjere validnosti potrage poduzete su mjere prema 407 osoba za koja je utvrđeno da su potrage aktivne. Na osnovu raspisanih potjernica po zahtjevu INTERPOL-a Sarajevo pronađeno je 114 osoba. Uspostavljanjem nove aplikacije za granične provjere značajno su unaprijeđeni rezultati rada koji se odnose na pronalazak dokumenta koji po raznim osnovama nisu bili validni za prelazak državne granice. Po ovom osnovu pronađeno je 288 dokumenata izdatih u BiH i 702 stranih dokumenata, što u odnosu na 2013. godinu predstavlja povećanje za 7,73 procenata”.

Sudeći prema izvještajima koje dobijamo u posljednjem razdoblju su česti slučajevi sprječavanja krijumčarenja novca na aerodromima?

GALIĆ: “U 2014. godini Granična policija BiH je na Zračnoj luci Sarajevo evidentirala 12 slučajeva pokušaja prijenosa novca preko državne granice, u kojima je sudjelovalo 12 osoba i ukupno je otkriveno 110.045 eura, 34.400 američkih dolara i 2.000.000 jena. Novac je otkriven prilikom KDZ pregleda putnika i prtljaga od strane pripadnika Postrojbe granične policije Zračna luka Sarajevo. U 2015. godine otkriveno je još 11 slučajeva pokušaja prijenosa novca preko državne granice, od čega su pripadnici Postrojbe granične policije Zračna luka Tuzla otkrili dva slučaja. Osobe kod kojih je pronađen novac ga nisu prijavile niti su posjedovali potrebnu dokumentaciju za njegov prijenos preko državne granice. Novac je sakrivan između ostalog u omote od čokoladica, u kutije s tabletama, dječje pelene, lotos maramice i higijenski pribor. U svim slučajevima se radilo o carinskim prekršajima zbog čega su kompletni predmeti, kao i novac, predati Upravi za neizravno oporezivanje BiH”.

Već u prvim mjesecima nakon što ste došli na mjesto ravnatelja Granične policije BiH pokrenuli ste interne istrage. Što je rezultat tih istraga?

GALIĆ: “Od dolaska u Graničnu policiju BiH, rad ove agencije nastojimo podići na veću razinu. Krenuli smo od njene profesionalizacije, te je sukladno tome Ured za profesionalne standarde i unutarnju kontrolu izvršio niz kontrolno – inspekcijskih nadzora na terenu, a realiziran je i prvi takav nadzor u glavnom uredu. Cilj je bio utvrditi stanje na terenu i Graničnoj policiji BiH uopće i uočene su nepravilnosti u radu koje nastojimo što efikasnije ukloniti. Također u cilju sprječavanja i otkrivanja protupravnih radnji od strane pripadnika Granične policije BiH, a nakon okončanja internih postupaka u 2014. godini Stegovnoj komisiji dostavljeno je 92 ( u 2013. godini 40) zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka protiv 108 (u 2013. godini 58) policijskih službenika zbog sumnje da su počinili povredu službene dužnosti, i to 95 za težu i 13 za lakšu povredu službene dužnosti. Od početka 2014. godine suspendirano je 13 policijskih službenika zbog postojanja osnova sumnje da su počili kaznena djela ili teže povrede službene dužnosti”.

Pripadnici vehabija jedan su od problema zbog kojih je BiH na crnoj listi mnogih svjetskih zemalja. Prema saznanjima GP BiH raste li broj vehabija u BiH i jeli povećan broj građana BiH koji idu na ratišta u Siriju?

GALIĆ: “Granična policija BiH, u suradnji sa drugim agencijama za sprovođenje zakona, poduzima mjere na identificiranju osoba za koje se sumnja da odlaze na ratišta u Siriji i Irak. Do sada je identificiran određen broj takvih osoba prema kojima su poduzete zakonom propisane mjere u suradnji sa Državnom agencijom za istage i zaštitu i mjerodavnim tužiteljstvom. Posebno bih istaknuo veoma uspješnu suradnju sa Obavještajno-sigurnosnom agencijom koja je ključna za sprječavanje ove negativne pojave. Mogu reći da se svakodnevno odvija intezivna razmjena informacija sa mjerodavnim agencijama u BiH, u svezi prelazaka državne granice od strane operativno interesantnih osoba”.

Je li BiH u opasnosti od terorizma?

GALIĆ: “Terorizam je globalna prijetnja koju treba shvatiti vrlo ozbiljno bez obzira u kojoj zemlji živjeli. U svezi toga najbitnija je suradnja policijskih agencija i drugih sigurnosnih službi, u našem slučaju suradnja s INTERPOL-om i svim ostalim nabrojanim partnerima u održavanju sigurnosti građana BiH i svih drugih koji prolaze ili borave u ovoj zemlji”.

Strategija i vizija budućnosti ove agencije?

GALIĆ: “Granična policija BiH ima strategiju rada i razvoja koja definira misiju i viziju institucije, ključne oblasti rada i za svaku oblast strateški cilj kojem težimo. Aktivnosti koje provodimo radi postizanja tih ciljeva su brojne. Radimo na usvajanju i implementaciji zakonodavstva relevantnog za rad Granične policije s aspekta potpunog usuglašavanja s europskim standardima. Već sam istaknuo potrebu za  ustrojbenim izmjenama i kadrovskom popunjavanju. Neophodno je dalje nadograđivati i razvijati informacijski sustav Granične policije BiH i otkloniti nedostatke u pogledu loše infrastrukture i uvjeta za rad, kao i opreme koja se koristi za granične provjere. Također je bitno opremiti Graničnu policiju BiH za nadzor granice sukladno EU standardima, a mi još uvijek zbog nedostatka proračunskih sredstava nemamo dovoljno goriva potrebnog za efikasan nadzor zelene granice. Od pripadnika Granične policije BiH očekujem dosljednu primjenu standarda i pravila ponašanja propisanih Etičkim kodeksom policijskih službenika, a i dalje ćemo provoditi aktivnosti na suzbijanju korupcije na granici, kao i unutar same agencije. Mogu reći i da radimo na izgradnji mehanizama suradnje kako između institucija unutar BiH, tako i sa institucijama drugih zemalja koje rade na kontroli granice”.