fbpx

FELJTON PRVI: PREDMET „DŽENAN MEMIĆ“ – Organizirana kriminalna Grupa – Kako se dogovaralo, pripremalo i zataškavalo ubistvo Dženana Memića!

Autor: Dnevno.ba/ Josip Šimić Đinđić

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine još uvijek sprovodi istragu u jednom kaznenom protiv nekadašnje glavne kantonalne tužiteljice Kantona Sarajevo Dalide Burzić i drugih, zbog osnovane sumnje, da su počinili krivično djelo „Organizirani kriminal“ iz člana 342. stav 3. Krivičnog zakona F BiH, piše Josip Šimić-Đinđić!

Nekadašnja glavna kantonalna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo Dalida Burzić (danas sudija Suda BiH) je zajedno sa drugima osumnjičena, da je u periodu od mjeseca jula 2015. godine do marta 2019. godine, kada je Odlukom VSTV-a BiH od kraja prosinca 2014. godine do ožujka 2019. godine obavljala funkciju glavne tužiteljice Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu, i kada je Odlukom Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća od 14. 2. 2019. godine imenovana je za sutkinju Suda BiH, u smislu člana 2. stav 21. KZ F BiH (“Sl. novine FBiH”, br. 36/2003, 21/2004 – ispr., 69/2004, 18/2005, 42/2010, 42/2011, 59/2014, 76/2014, 46/2016 i 75/2017), organizirala kriminalnu Grupu – formiranoj od strane Burzić Dalide, od najmanje tri osobe i više osoba, a koja je postojala u gore navedenom vremenskom periodu, djelujući u cilju učinjenja jednog ili više krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora preko tri godine, odnosno pet ili teža kazna, formirala, organizirala, nadzirala, usmjeravala i hijerarhijski Grupu osnovala, uz poštivanje interne discipline – za organizirani kriminal – strukturirala, a koju Grupu je organizirala radi zastrašivanja i sticanja nezakonitog utjecaja, dobiti i moći na nosioce pravosudnih funkcija na Općinskom, Kantonalnom, Vrhovnom sudu Federacije, te nezakoniti utjecaj i moć nad Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, i ostvarivanja dobiti s ciljem protupravnih interesa i motiva, koje je – kroz presude spomenutih sudskih institucija, ostvariti željela, te amnestiranju i zataškavanju najtežih oblika krivičnih djela, vršeći sa svoga moćnog utjecaja odmazdu i osvetu prema svima, koji su ukazivali na ovu organiziranu Grupu, a kojoj Grupi su pristupili kao članovi J.R., A.T., S.B., S.S., S.A., S.K., N.B., Ž.E., S.K., A.K., D.P., J.B., A.R-M., M.Ć., I.P., M.F., A.R., O.Ć., V.H., M.H., O.M., V.Š., S.Č., O.H., Š.K., I.P., Z.K., T.H., Z.M., A.A., S.Ž., J.Đ.V., D.S., M.F., i drugi, noseći svijest, intenciju i volju pripadnosti ovoj Grupi, a radi sticanja materijalnih i nematerijalnih interesa sebi i drugima, te ostvarivanja protupravnih interesa, nezakonite moći, dobiti i utjecaja, na nosioce pravosudnih i političkih dužnosnika, pa su prikrivanjem dokaza i počinilaca, fingiranjem dokaza, prikrivanjem činjenica, podmetali drugima tragove krivičnog djela na koji način su montiranjem izazvali pokretanje krivičnog postupka zbog krivičnog djela propisanog zakonom u Federaciji protiv lica za koju su znali da nije učinitelj, vještake i svjedoke iznuđivanjem i zastrašivanjem na lažan iskaz u krivičnom postupku navodili, svjedoke i vještake u sudskom, krivičnom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku u Federaciji, silom, prijetnjom ili drugim oblikom prinude ili obećanjem dara ili kakve druge koristi na lažan iskaz navodili, s ciljem da pomognu počiniocima nakon učinjenog djela lažnim nalazima i iskazima spriječe ili znatno otežaju dokazivanje u sudskom, krivičnom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku u Federaciji, sakrivali, uništavali ili učinili neupotrebljivim tuđi predmet ili ispravu koja služi dokazivanju, navodili druga lica, da lažno prijave koju određenu osobu da je učinila krivično djelo propisano zakonom u Federaciji, znajući da ta osoba nije učinitelj, krili počinitelje krivičnih djela, iako su znali, da se za navedena djela može izreći kazna zatvora od tri godine, pomažući počiniocima krivičnih djela, da ne budu otkrivena, te nakon izvršenja krivičnih djela, pružali pomoć učiniteljima krivičnih djela za koje se može izreći kazna zatvora pet godina ili teža kazna, zajedno i po međusobnom dogovoru, u sastavu Grupe, dogovarali ubistvo, učinjenje krivičnih djela propisanih zakonom u Federaciji za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, pripremali sredstva, te u sapočinilaštvu i po uputama, poduzimali izravne radnje, koje su stvarale uvjete za izravno učinjenje, krivičnih djela, te su u sastavu Grupe pripremali i dogovarali učinjenje krivičnih djela za koje se po zakonu u Federaciji može izreći tri godine zatvora ili teža kazna, pa u vremenu kad je još bilo moguće spriječiti njegovo učinjenje to nisu prijavili, iako su znali, da će djelo biti učinjeno, u okviru svojih službenih dužnosti, iako su znali za učinjenje krivičnih djela i počinioce, nisu prijavili krivično djelo i učinitelje,

PRVI FELJTON: PREDMET „DŽENAN MEMIĆ“!

tako što su:

  • nakon što je dana 08.02.2016. godine, Dženan Memić, rođen 11.08.1994. godine, sin Muriza i Munevere Memić, iz Sarajeva, zadobio teške i po život opasne povrede u Velikoj Aleji do broja 4, općina Ilidža, usljed kojih povreda je dana 15.02.2016. godine podlegao na Univerzitetskom Kliničkom Centru u Sarajevu, te nakon što je sudski vještak medicinske struke dr. Hamza Žujo ustanovio, da je smrt Dženana Memića bila nasilna, a nastupila neposredno usljed opsežnih povreda tkiva mozga, te da opsežne povrede tkiva mozga, čeono sljepočnog režnja s lijeve strane, prijelom poda očne duplje, prijelom lijeve lične kosti, a koje povrede su nanesene djelovanjem tupog mehaničkog oruđa po glavi Memić Dženana, dok su ostale opisane povrede na tijelu Memić Dženana u vidu oguljotine kože u predjelu koljena nanesene padom i oslanjanjem povrijeđenih koljena na tvrdu podlogu, te oguljotine kože u predjelu zglobova srednjih falangi prstiju šake nanesene oslanjanjem šake na tvrdu podlogu, te znajući, da se radi o krivičnom djelu Ubistva iz člana 166. KZ F BiH, za koje je Tužilaštvo KS najprije provodilo istragu, a potom naprasno obustavilo, izvršeno na štetu Memić Dženana, a u namjeri da prikriju počinioce ovog krivičnog djela i spriječe dokazivanje ovog krivičnog djela, i da pomognu počiniocima nakon izvršenog krivičnog djela, u sastavu Grupe dogovarali i zadatke po uputama Burzić Dalide izvršavali, tako što su:
    prikrivanjem dokaza i počinilaca, fingiranjem dokaza, prikrivanjem činjenica koje su im poznate poduzimali radnje s ciljem ne otkrivanja stvarnog načina na koji je Dženan Memić, rođen 11.08.1994. godine, sin Muriza i Munevere Memić, iz Sarajeva, zadobio teške i po život opasne povrede u Velikoj Aleji do broja 4, općina Ilidža, usljed kojih povreda je dana 15.02.2016. godine podlegao na Univerzitetskom Kliničkom Centru u Sarajevu, pa su zajedno i po međusobnom dogovoru, na licu mjesta zločina podmetali dokaze i tragove stakla, stvarajući tako privid, da se radi o saobraćajnoj nesreći, da je isti navodno zadobio povrede u saobraćajnoj nesreći, pa su bez naredbe nadležnog suda izuzimali dokaze u vidu video nadzora, te ih uništavali, neovlašteno fingirali i podmetali dokaze, koji to stvarno nisu, te tako fingirane i podmetnute dokaze dostavljali na vještačenje, prikazujući iste kao stvarne, uništavali prikupljene dokaze, a sve u namjeri da prikriju stvarne počinioce ubistva Dženana Memića i stvarni način na koji je Dženan Memić, rođen 11.08.1994. godine, sin Muriza i Munevere Memić, iz Sarajeva, zadobio teške i po život opasne povrede u Velikoj Aleji do broja 4, općina Ilidža, usljed kojih povreda je dana 15.02.2016. godine podlegao na Univerzitetskom Kliničkom Centru u Sarajevu, tako što su:
  • Burzić Dalida, kao tadašnja glavna kantonalna tužiteljica Kantona Sarajevo, u cilju prikrivanja i zataškavanja ubistva Dženanan Memića i počinilaca ovog krivičnog djela, od stvarnih počinitelja krivičnog djela ubojstva Dženana Memića na Ilidži, za koje prikrivanje se ista sumnjiči da je kao Glavni tužitelj nadležnog Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu od stvarnih počinitelja tog zločina i njihovih srodnika primila mito u iznosu od 250.000,00 EURA koji iznos je podijelila sa ostalim ključnim akterima tog prikrivanja, lažnim svjedocima, vještacima…, pa je u tome svjetlu, iako je znala, da se radi o krivičnom djelu Ubistva na štetu Dženana Memića zajedno sa Alisom Ramić ranije Mutap, kao jedinim svjedokom – očevicem, te vještacima, Jasminkom Đelilović Vranić, Azrom Alajbegović i Žarkom Savićem, dogovarala i lažni nalaz na ime Mutap Alise preko navedenih vještaka naručila i izradila, pa su spomenuti vještaci, po uputama Dalide Burzić, i to: Vranić, Alajbegović i Savić, svjesni, da sačinjavaju nalaz koji nije u skladu sa strukom i naukom, pa je vještakinja Jasminka Đelilović Vranić na sudu navela, da su tokom pregleda utvrdili, da se ista Alisa Mutap istinski nastoji prisjetiti svih detalja događaja, a poslije povrede glave postoji amnezija i praznine u sjećanju popunjavanja sa nesigurnim sjećanjima, odnosno konfabulacija, dalje je izjavila, da na CT snimku se ne vidi potres mozga, da je amnezija usljed potresa mozga, da je potres mozga inače karakterističan sa amnezijom anterogradnom i retogradnom, da se u ovome slučaju radi o teškoj povredi mozga (iako je sud utvrdio da se radi o lakim povredama) zato što uključuje retrogradnu i antereogradnu amneziju, te da ona smatra, da postoji mogućnost vraćanja sjećanja, te da je intenzitet traumatskog događaja koji je preživjela Mutap Alisa zajedno sa povredom koja se desila jedan od uzroka toliko intenzivne retrogradne amnezije, koja u ovom slučaju traje duže od 24 sata s jedne strane, s druge strane, da je neadekvatan oporavak poslije komocije mozga koji zahtjeva fizičku i psihičku relaksaciju, nadalje je vještakinja izjavila, da je potres mozga funkcionalna dijagnoza i ne može se verificirati danas dostupnim dijagnostičkim metodama, te je dalje nastavila vještakinja, da se u ovom slučaju radilo o povredi parijetoopsipitalno zatupljeno predmetom oruđem, što je imalo za posljedicu povredu mekotkivnih struktura poglavine bez frakture koštanog sistema, a kao posljedica povrede mekotkivnih struktura imamo hematom, koji je verificiran sa mjehurićima zraka, koji su se tu našli zbog povrede poglavine i gdje postoji i danas ožiljna rana na poglavini Mutap Alise, da bi prethodno navedeno objašnjenje vještaka Jasminke Đelilović Vranić, Azre Alajbegović i dr., za SUD NIJE PRIHVATLJIVO NI LOGIČNO, kako se i navodi u presudi, obzirom, da ni jedan nalaz Mutap Alise nije pokazao potres mozga, pa ostaje nejasno na temelju čega ovi vještaci izvlače zaključak da je Mutap Alisa imala potres mozga, iako su prethodno rekli da se na CT snimku ne vidi potres mozga a to čak još više, jer je vještak dr. Kučukalić na logičan i stručan način objasnio Sudu, da Mutap Alisa nije imala takve povrede glave pa samim time ni potres mozga, koje bi mogle izazvati amneziju kod iste, a ovo je potvrdio i vještak medicinske struke dr. Željko Karan, koji je sačinio svoj nalaz i mišljenje o povredama Mutap Alise, te izjavio, da podatak o nesjećanju događaja, povraćanju itd., može ukazati na postojanje potresa mozga, jer osobe koje imaju amneziju za neki događaj koje osjećaju mučninu, nagon na povraćanje ili su povraćale…, takvi simptomi mogu ukazati na postojanje potresa mozga – ono što se zove prolazno funkcionalno oštećenje centralnog nervnog sistema, ali da u raspoloživim medicinskim dokumentima na ime Mutap Alisa nema neurološkog nalaza, kojim bi objektivno bio potvrđen potres mozga iz razloga što svi ti simptomi mogu biti kao posljedica bilo čega, npr. kad je osoba u alkoholiziranom stanju također se ne sjeća šta je bilo, osobe pod uticajem droga i raznih supstanci imaju gotovo iste simptome, kao što su simptomi potresa mozga. Da bi dijagnoza potresa mozga bila prihvatljiva sa forenzičkog aspekta mora postojati objektivni neurološki nalaz i da onda kada neurolog kaže zjenice sa horizontalnim nistadmusom sužene, da tromo reagiraju na svjetlost.., ona doktori znaju, da je tu postojalo tranzitorno oštećenje funkcije centralnog nervnog sistema u ovom slučaju može biti potres mozga, ali sa forenzičkog aspekta dijagnoza potresa mozga nije prihvatljiva po vještaku Karanu, te obzirom da su vještak Karan i Kučukalić iznijeli mišljenje, da do potresa mozga kod Mutap Alise nije ni moglo doći, da Alisa Mutap nije imala povrede mozga koje bi izazvale totalnu amneziju, pa Sud nije prihvatio točke 4 i 5 nalaza vještačenja Jasminke Đelilović Vranić, koja je radila sa timom vještaka, jer ih je sud ocijenio kao nelogične i lažne nalaze;
  • Alisa Ramić ranije Mutap, kao član grupe za organizirani kriminal, organizirane od strane Burzić Dalide, s ciljem prikrivanja stvarnih počinilaca i stvarnog načina na koji je Dženan Memić sin Muriza, rođen 11.08.1994. godine zadobio teške tjelesne povrede opasne po život dana 08.02.2016. godine usljed kojih je preminuo 15.02.2016. godine na UKC Sarajevo, Alisa Ramić ranije Mutap kao očevidac događaja na licu mjesta u ulici Velika Aleja do broja 4 općina Ilidža od 08.02.2016. godine u večernjim satima, prilikom kojeg događaja je Dženan Memić sin Muriza, rođen 11.08.1994. godine zadobio teške tjelesne povrede opasne po život usljed kojih povreda je preminuo dana 15.02.2016. godine na UKC Sarajevo, iako su joj kao očevicu poznate okolnosti u vezi sa nanošenjem povreda Dženanu Memiću usljed kojih je preminuo, te iako je na osnovu odredaba člana 100. Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH bila dužna navesti sve činjenice i okolnosti koje su joj poznate, kako pred sudom, tako i u fazi istrage, iste je po uputi
    Burzić Dalide, a nakon što je prethodno dobila papir za „amneziju“, svjesno prikrila, a koje okolnosti i činjenice su od ključnog značaja za utvrđivanje načina smrti Dženana Memića i izvršilaca krivičnih djela u vezi sa tim, odbila to učiniti stvarajući privid da se ne sjeća konkretnog događaja i da ima gubitak svijesti, te amneziju, iako suprotno proizlazi iz timskog sudsko-psihijatrijskog nalaza od 03.03.2016. godine, obrazloženog nalaza ljekara UKC Sarajevo, broj: 2276/2016 od 19.07.2016. godine i druge medicinske dokumentacije, te iako je odmah nakon događaja prilikom pregleda u noći između 08/09.02.2016. godine bila svjesna, orijentirana i komunikativna, a što proizlazi iz specijalističkog nalaza KCU Sarajevo od 09.02.2016. godine, a koje činjenice su odlučujuće činjenice za utvrđivanje načina i mjesta stradanja Dženana Memića, da bi Kantonalni sud u Sarajevu „nakon brižljive ocjene dokaza, dovodeći iste u međusobnu svezu, zasebno i pojedinačno, ovaj sud nalazi, da je Mutap Alisa imala lake tjelesne povrede – koje prema mišljenju vještaka neuropsihijatra prof. dr. Abdulaha Kučukalića nije imala povrede, koje bi mogle izazvati totalnu amneziju, niti je ovaj traumatičan događaj isto mogao izazvati, nadalje, vještak je naveo, da je Alisa Mutap mogla imati fragmentne gubitke sjećanja, ali ne i totalnu amneziju, ali da bi se takva fragmentalna nesjećanja brzo vratila, što po ocjeni Kantonalnog suda u Sarajevu dovodi do zaključka, da Alisa Mutap nije imala takve povrede koje bi izazvale amneziju, te sud nalazi, da ista zna što se desilo, ali to svjesno prikriva! Kantonalni sud u Sarajevu je tijekom saslušanja Alise Mutap stekao dojam, da ista ne iznosi cijelu istinu, da prikriva određene činjenice, da je nesigurna u ono što izjavljuje, te stoga Sud nije ni poklonio vjeru iskazu Mutap Alise posebno, kada se dovede u vezu sa ostalim provedenim dokazima. Sud se prilikom ocjene iskaza Alise Mutap vodio i iskazima, kao i nalazu i mišljenju vještaka neuropsihijatra Abdulaha Kučukalića, koji je radio timsko vještačenje zajedno sa prof. dr. Almom Bravo i psihologom Elvedinom Dervović. Sud nije prihvatio iskaz Mutap Alise iz razloga, da je nesporna činjenica, koju je Sud utvrdio po nalazu vještaka dr. Kučukalića, da Alisa Mutap nema amneziju i da ako ju je i imala kratkotrajnu fragmentiranu amneziju, da bi se kod takve amnezije sjećanja brzo vratila, ovu činjenicu je dodatno potvrdilo i mišljenje istog vještaka, koji je izjavio, da Alisa Mutap nije imala takve povrede mozga, koje bi izazvale amneziju, što je potvrdio i vještak Karan, te medicinska dokumentacija na ime Mutap Alise u kojoj je vidljivo, da ista nema povrede mozga, kao i tvrdnja vještaka, da trauma koju je doživjela nije mogla izazvati trajnu amneziju. Sud na osnovu svega navedenog nije mogao prihvatiti iskaz svjedoka Mutap Alise, jer je očito, da ista zna što se zaista dogodilo, ali da to ne želi da kaže, samo njezino držanje pred Sudom je bilo popraćeno nesigurnošću, nervozom, te je u konačnici prihvaćen samo dio njezinog iskaza u kojem je izjavila, da se nalazila skupa sa preminulim u ulici Velika Aleja, jer je to nesporna činjenica, koju su potvrdili svjedoci Hrvat Džafer i Nebojša Veljović“ – zaključuje Sud.
  • Alisa Ramić ranije Mutap – dana 22.02.2016. godine ili oko toga datuma, jasno prepoznala napadača, a što je evidentirano na službenoj zabilješci MUP-a KS od 22. 02. 2016. godine, a koju je sačinila Sanela Hasanbegović, prema kojoj je upravo Alisa Mutap sa sigurnošću prepoznala jednog od napadača,: „Dana 21. 02. 2016. godine, na službeni telefon pozvao me Mutap Zijad, te je ponovio informaciju koju mi je priopćio dana 20. 02. 2016. godine, te kazao da je sa slike navedenih lica pokazao svojoj kćerci Alisi, koja je navela da jedno od lica sa spiska liči na izvršitelja kojeg se ona sjeća, a kojeg je opisala u svojoj izjavi policijskim službenicima, te je isti zamolio, da procjenimo sigurnost njegove kćerke o prepoznavanju navedenog lica sa slike“, da bi potom u fazi istrage i njezinog svjedočenja na glavnog pretresu stvarala privid, da se ničega ne sjeća usljed amnezije, iako je bila poučena od strane suda, da je dužna da govori istinu, te da ne smije ništa prikriti od onoga što joj je poznato, iste je svjesno prikrila pod izgovorom amnezije, zbog čega je sjela na optuženičku glupu Suda BiH zbog prikrivanja činjenica o načinu stradanja Dženana Memića, pa je Alisa Mutap prošle godine uhapšena i jednomjesečno po rješenju Suda BiH pritvorena, potom zajedno sa svojim ocem i drugima optužena. Na teret joj se stavlja krivično djelo organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. u vezi s krivičnim djelom pomoć učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela iz člana 346. stav 2. KZ FBiH, krivičnim djelom sprečavanje dokazivanja iz člana 349. stav 1. KZ FBiH, krivičnim djelom davanje lažnog iskaza iz člana 348. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH, iako je u službenoj zabilješci MUP-a KS od 22.02.2016. godine prepoznala napadača, pa ga naglo pod izgovorom „amnezije“ zaboravila! MUP KS je u svome izvještaju naveo da se došlo do saznanja, da se radi o krivičnom djelu ubistva na štetu Dženana Memića.
  • Vještak fizikalno-kemijskog ispitivanja FMUP-a Centra za forenzička ispitivanja, vještačenja i istraživanja Ivica Perović, počev od početka ožujka 2016. godine djeluje, kao član grupe za organizirani kriminal, a koja grupa je organizirana od strane Dalide Burzić odmah nakon ubojstva Dženana Memića, s ciljem da se pomogne učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela ubojstva i da se spriječi dokazivanje tog krivičnog djela, i to tako što je povredama kompletne procedure vještačenja najprije sačinio nalaz vještačenja tragova boje od 21.03.2016. godine u kojem je naveo da je sporni trag boje pronađen na licu mjesta identičan sloju nespornog uzorka površinske boje PMV Renault Clio, dok je u svom drugom nalazu od 01.06.2016. godine naveo da je taj isti sporni trag boje je sada odjednom identičan sloju nespornog uzorka površinske boje PMV VW Kombi, kako bi na taj način potkrijepio lažne navode iz optužnice Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo broj T09 0 KTP 0098711 16 od 09.08.2016. godine, iako je sasvim očigledno da jedan te isti sporni trag boje ne može biti identičan sa nespornim tragovima boje dva vozila čija boja se razlikuje već na prvi pogled, slijedom čega se u radnjama vještaka Perović Ivice stiču obilježja krivičnog djela organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH, u vezi krivičnog djela davanje lažnog iskaza iz člana 348. stav 3. KZ F BiH. Dakle, jedan od ključnih dokaza da je istraga u ovom predmetu vođena s ciljem prikrivanja ubojstva i njegovih počinilaca predstavljaju i nalazi vještačenja tragova boje od 21.03.2016. godine i 01.06.2016. godine, koje je sačinio vještak kemijske struke Ivica Perović iz FUP-a. U prvom nalazu od 21.03.2016. godine vještak Perović je naveo da je sporni trag boje pronađen na licu mjesta (trag broj 1) identičan sloju nespornog uzorka površinske boje (boja skinuta sa PMV Renault Clio pod rednim brojevima 2, 3 i 4), dok je u drugom nalazu od 01.06.2016. godine vještak Perović je naveo da je sporni trag boje pronađen na licu mjesta (trag broj 1) identičan sloju nespornog uzorka površinske boje (boja skinuta sa PMV VW Kombi pod rednim brojevima 2.1 i 2.2), namještajući tako dokaze, da trag boje pripada Ljubi Seferoviću, pa je očigledno da je vještak Perović sačinio lažni nalaz za potrebe Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, jer drugi nalaz od 01.06.2016. godine nije potpisan od strane šefa odsjeka, niti od strane načelnika centra za vještačenje, kao što je to urađeno na prvom nalazu, pa je iz navedenog jasno da je na licu mjesta pronađen sporni trag boje, koji prema prvom nalazu vještaka Perovića potiče od PMV Renault Clio, ali kako se ovo vozilo zbog oštećenja i svoje konfiguracije nije uklapalo u sugerirani scenarij Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, vještak Perović je naknadno u svom drugom nalazu od 01.06.2016. godine lažno prikazao ovu odlučnu činjenicu, navodeći da boja tog istog spornog traga sada odjednom odgovora nespornom uzorku boje sa VW Kombija, pa je ovaj drugi nalaz od 01.06.2016. godine Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo koristilo kao dokaz u optužnici od 09.08.2016. godine, a sam vještak Perović je svoj drugi nalaz od 01.06.2016. godine potvrdio na glavnom pretresu održanom 28.02.2017. godine, svjestan, da laže;
  • U namjeri da sakriju, unište ili učine neupotrebljivim tuđi predmet ili ispravu ili bilo koji drugi predmet koji služi dokazivanju opisan u točki D) uništili iz prostorija F MUP-a komad laka, kojeg je prethodno vještak Perović vještačio, a nakon što je postalo jasno, da je komad laka uz nalaz ovog vještak podmetnut, a nalaz lažan, uništili s ciljem, da zametnu tragove krivičnih djela, koje su sami počinili, odnosno na vještačenje dostavili, komad laka prikazujući ga kao stvarni, iako su znali da se radi o fingiranom dokazu, pa ga uništili s ciljem, kako isti ne bi mogao biti korišten u daljem postupku pred Tužilaštvom BIH, koje provodi istragu o zataškavanju ubistva Dženana Memća, kao i onih koji su fingirali i podmetali dokaze;
  • Vještak Ševal Kovačević, u radnjama opisanim, kao i vještak Perović, s ciljem da se pomogne učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela ubojstva i da se spriječi dokazivanje tog krivičnog djela, izradio i po uputama Tužilaštva Kantona Sarajevo lažni nalaz sačinio, pa je prilikom iznošenja svog nalaza kazao da je prema naredbi koju je dobio od Tužilaštva KS trebao utvrditi način kretanja spornog vozila u noći 8. februara 2016. godine, kao i kretanje pješaka Dženana Memića i Alise Mutap, način smirivanja pješaka…On je prisustvovao rekonstrukciji događaja u noći 13. na 14. juni 2016. godine, a koristio je zapisnik s lica mjesta, zapisnik o provedenoj rekonstrukciji, verzije skica, fotodokumentaciju, vještačenje odjeće Memića i Mutap. On je kazao da je nakon tri sata ispitivanja optuženom pokazano vozilo. Kovačević je kazao da je tu noć u Velikoj aleji bila vidljivost smanjena, ali preglednost dobra, te dalje naveo, da je širina staze bila 3,90 metara, a prema tragovima pješaci su se kretali kolovozom s razmakom od 20 cm, a da su zauzimali ukupnu širinu 2,4 metra, te je dalje kazao, da je nalet vozila na pješake bio istovremen pri brzini od 45 km na sat te da su oba pješaka odbačena u dva različita smjera Dženan Memić u lijevu stranu nekih osam metara, a Alisa Mutap u desnu, te je dalje naveo, da je Memić osjetio „opasnost te se pokušao izmaći zakoračivanjem u lijevu stranu, a moguće je da je prije toga odgurnuo Mutap, navodeći dalje, da je zadnji dio tijela pješaka bio je izložen lijevom faru dok je lijevim potiljačnim dijelom udario u vjetrobransko staklo i štok, navodeći dalje, da je lijevim ramenom došlo do kontakta s vozilom, a nakon naleta tijelo pješaka je zarotirano ulijevo i odgurnuto u lijevu stranu, prikazujući pri tome na pretresu i simulaciju saobraćajne nesreće prema kojoj kombi udara oba pješaka od čega je Memić odbačen puno dalje od Mutap, tvrdeći na pretresu u nekoliko navrata, da je svoj nalaz radio na osnovu materijalnih dokaza, rekonstrukcije, struke, etike i „onoga što mi je na duši  da se ovaj težak slučaj razriješi“, navodeći dalje, da je Memić udaren lijevom stranom vozila, prednjim čeonim dijelom branika, te je oštećen far, prednji lijevi ram, simulirajući „kretanje Dženana Memića“ te je naveo da je Memić udaren ispod pojasa te je morao zadobiti povrede ispod pojasa s leđa, dok je na pitanje ostaje li pri tome da je saobraćajnu nesreću izazvao T4 WV, Kovačević je odgovorio potvrdno, iako je u pravomoćnoj presudi koju je izrekao Kantonalni sud u Sarajevu u potpunosti odbačen nalaz vještaka saobraćajne struke Ševala Kovačevića, u kojem sudsko vijeće konstatira, da su Kovačevićevi navodi „paušalni, špekulacija čak i neprimjereni i neozbiljni za jedno vještačenje“. Sudsko vijeće dalje navodi da je vještak na pitanja odbrane ili sudskog vijeća da pojasni određene nejasnoće „ulazio u rasprave bez konkretnog odgovora sa primjetnom nervozom“. Sud je ocijenio da je nalaz vještaka Kovačevića nestručan, nelogičan, kontradiktoran samom zaključku datog nalaza te ostalim izvedenim materijalnim dokazima i saslušanim svjedocima, posebno kada se isti dovede u vezu sa nalazom vještaka prof. dr. Mirsada Kulovića, koji je na stručan i objektivan način sudu pojasnio, da predmetni događaj opisan u optužnici ne podržava tezu saobraćajne nesreće, a što je potvrđeno u ponovljenom suđenju i nalazom tima vještaka prometne struke, da predmetni događaj ne podržava tezu optužnice, da je Memić Dženan zadobio povrede tipa nalet vozila na pješaka, te nalazom vještaka Jasmina Bijedića, koji je analizirajući uzorke deformacije A stuba na vozilu izjavio, da je deformacija nastala djelovanjem vanjske mehaničke sile manifestirane kao udarna sila, da profil deformacije osnovni i srednji profil je oblika koji ne može potvrditi teoriju naleta vozila na pješaka pri čemu pješak udara glavom u A stub;
  • Na osnovu lažnih nalaza vještaka Perovića i Kovačevića, Kantonalno tužilaštvo Sarajevo, optužilo je Ljubu i Bekriju Seferovića, da su, i to: Optuženi Ljubo Seferović nailaskom na pješake Dženana Memića i Alisu Mutap, koji su se kretali sredinom kolovoza u pravcu kretanja vozila, skrenuo pogled s kolovoza na muzički uređaj u vozilu, da bi promijenio muziku, i udario u pješake, usljed čega je lijevim čeono-bočnim dijelom svoga vozila na zaobljenju prednjeg branika s lijeve strane po vertikali u području lijevog fara vozila udario pješaka Memić Dženana koji je u tome momentu iskoračio ulijevo, s osloncem na lijevu nogu, a pri tome je zadnji donji dio pješaka ispod pojasa bio izložen naletu lijevoga fara i plastičnih dijelova oko ovoga ruba kao i prednjeg poklopca s lijeve strane, dok je usljed brzine kretanja vozila glava Memić Dženana inercijom snažno zamahnuta unazad i sa lijevim potiljačnim dijelom ostvarila kontakt sa ramom prednjeg vjetrobranskog stakla sa lijeve strane vozila…“, a optuženi Bekrija Seferović u cilju sprečavanja dokazivanja krivičnog djela, poduzimao radnje, koje bi spriječilo dokazivanje tog krivičnog djela…, da bi dana 16. 07. 2018. godine sa početkom u 12,00 sati, Kantonalni sud u Sarajevu, pod predsjedanjem nad časnog i plemenitog sudije Igora Todorovića, te Mirsade Dučić Čaušević i Silvane Brkić Mujagić, kao članova vijeća – kao sudećeg vijeća, u predmetu „Dženan Memić“, pod brojem: 09 0 K 025844 16 K, donijelo presudu, kojom se optuženi Ljubo i Bekrija Seferović oslobađaju od optužbe, da su odgovorni za smrt Dženana Memića, dok je i u zaključku presude u ponovljenom suđenju navedeno, da je „Sud došao do zaključka, da nema pouzdanih dokaza, da su optuženi Ljubo i Bekrija Seferović počinili krivičnopravnu radnju, koja im se stavlja na teret“, da bi potom, Vrhovni sud Federacije BiH donio pravomoćnu presudu, kojom se Ljubo i Bekrija Seferović oslobađaju od optužbe, da su odgovorni za smrt Dženana Memića: „Mi nalazimo da za tvrdnju tužilaštva da se događaj desio na način kako je to opisano u optužnom aktu nema dovoljno dokaza“– kazao je predsjedavajući Vijeća Vrhovnog suda Federacije BiH Slavko Marić;

PRETHODNO:

Tijekom 2016., 2017. i 2018. godine, tadašnja glavna kantonalna tužiteljica Kantona Sarajevo Dalida Burzić, suočena sa činjenicom i situacijom, zbog predmeta „Dženan Memić“ – u kome predmetu je, zajedno i po prethodnom dogovoru sa više njoj poznatih lica izvršila svjesno i namjerno zataškavanje i prikrivanje dokaza u slučaju ubojstva Dženana Memića, sa ciljem ne otkrivanja pravih i stvarnih počinilaca ubistva Dženana Memića, pri čemu je u toj namjeri slučaj ubojstva Dženana Memića procesuirala kao kazneno djelo iz oblasti ugrožavanja javnog prometa, a ne kao kazneno djelo ubojstva, te u tome protiv pravnom i protiv zakonitom cilju lažno optužila dvije osobe Ljubu i Bekriju Seferovića, a koji sa kritičnim događajem uopće nisu povezane, što je pravomoćnom presudom Vrhovnog suda F BiH na kraju i utvrđeno, pa je u tome cilju, a suočena sa situacijom, da prvostepeni Kantonalni sud u Sarajevu, pod predsjedanjem nad časnog i plemenitog sudije Igora Todorovića, te Mirsade Dučić Čaušević i Silvane Brkić Mujagić, kao članova vijeća – kao sudećeg vijeća u predmetu „Dženan Memić“, pod brojem: 09 0 K 025844 16 K, neće prihvatiti, niti u razmatranje uzeti podmetnute, falsifikovane, fingirane i izrežirane nalaze i dokaze Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo u predmetu „Dženan Memić“, kao dokaze optužbe, te znajući Burzić Dalida, da na temelju istih Sud neće oglasiti krivim optužene Ljubu i Bekriju Seferovića za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz člana 336. stav 2. u vezi sa članom 332. stav 1. KZ F BiH i krivičnog djela ne ukazivanje pomoći osobi povrijeđenoj u saobraćajnoj nezgodi iz člana 337. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ F BiH, a sve u vezi sa članom 54. KZ F BiH, i krivičnog djela sprečavanje dokazivanja iz člana 349. stav 2. KZ F BiH, a na štetu Dženana Memića, pa je:

Dalida Burzić u svojstvu Glavne kantonalne tužiteljice Kantona Sarajevo, kao službena osoba u institucijama F BiH, tijekom 2016., 2017. i 2018. godine, koristeći svoj službeni položaj i ovlasti, koje proistječu iz njezinog službenog položaja – glavne tužiteljice, zloupotrebljavajući svoj službeni položaj i izlazeći iz okvira zakonitog i institucionalnog djelovanja, u namjeri da pomogne učiniteljima poslije učinjenog kaznenog djela, i da dovrši krivično djelo (zataškavanje ubistva Dženana Memića), koje je započela i spriječi dokazivanje tog krivičnog djela – ubistva iz člana 166. KZ F BiH, na štetu Dženana Memića, pomogne stvarnim i pravim počiniocima ubistva Dženana Memića, da ne izađu pred lice pravde, a za njegovo ubistvo kroz sudsku presudu nevine u zatvor pošalje, te omete sud u donošenju pravične i zakonite sudske odluke, nastavila da sama ili preko posrednika ostvaruje prijeteći, interesni i personalni protiv zakoniti i protiv pravni prodor u sudeće vijeće Kantonalnog suda u Sarajevu pod predsjedanjem nad časnog i plemenitog sudije Igora Todorovića, te Mirsade Dučić Čaušević i Silvane Brkić Mujagić, kao članova vijeća, te u namjeri da dovrši utjecaj na spomenuto Vijeće, tako što je:

Dana 16. 07. 2018. godine, i prije navedenog datuma, u cilju stjecanja protiv pravnih interesa i protiv pravnih motiva sebi i drugima, te kako bi ishodovala sudsku odluku povoljnu za sebe, te članove Grupe i stvarne počinioce ubistva Dženana Memića, po kojoj se Seferovići proglašavaju krivim za smrt Dženana Memića, iako je znala, da stvarni počinioci oni nisu, niti su dokazi na isto upućivali,  Dalida Burzić – sama i preko posrednika, znajući i suočena sa činjenicom, da stanje u predmetu „Dženan Memić“ za nju i kriminalne aktere Grupe toga slučaja (prikrivanja ubistva i optuženja nevinih ljudi za smrt Dženana Memića), ne stoji, niti je krenulo ovoj zločinačkoj grupi po njima isplaniranom i kriminalnom „voznom planu“, više puta, ali prije 16. 07. 2018. godine, nastavila protiv pravno uticati, vršeći i ostvarujući prijeteći pritisak na predsjedatelja sudskog vijeća, nad časnog i plemenitog sudiju Igora Todorovića, prijeteći i sugerirajući Burzić Dalida istome najmanje dva puta preko posrednika, prije donošenja presude u predmetu „Dženan Memić“, da „Sudija Igor Todorović u predmetu „Dženan Memić“ ima da donese osuđujuću presudu za Ljubu i Bekriju Seferovića, a da će mu (sudiji Todoroviću) ona – Dalida Burzić pisati obrazloženje presude, što je osuđujuća, pa nek je Vrhovni sud F BiH odmah ukine po žalbi, ali da mora biti osuđujuća“, a kojom prilikom je bila prisutna i svjedokinja M.B.

Na koji način je Dalida Burzić – tada u svojstvu Glavne kantonalne tužiteljice Kantona Sarajevo, počinila sigurno i nesumnjivo više možebitnih kaznenih djela u sticaju, kršeći načelo jednakog tretmana stranaka u postupku, ometajući sprovođenje pravde i zakona, i zakonitog izricanja presude od tog pravosudnog tijela – Suda, prijeteći preko posrednika istodobno sudiji Igoru Todoroviću hapšenjem, ukoliko ne postupi po zahtjevu Burzić Dalide, što nije zabilježeno i koja sramota nije zabilježena u povijesti bh. pravosuđa, iako su sa ovim prijetnjama upoznati i Tužilaštvo BiH preko iskaza sudije Todorovića i VSTV!

U narednom tekstu objavit ćemo dokumente, kako je gore spomenuta Grupa željela ostvariti nezakonitu moć i dobit s ciljem zastrašivanja i sticanja nezakonitog utjecaja i moći na nosioce pravosudnih funkcija na Općinskom, Kantonalnom, Vrhovnom sudu Federacije, te nezakoniti utjecaj i moć nad Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, podmetanjem i fingiranjem dokaza sudijama spomenutih institucija kako bi sudije bile primorane da donesu presude kakvu god ova Grupa poželi.

VEZANI TEKSTOVI:

PREDMET DŽENAN MEMIĆ: Četiri godine od prijetnji sudiji Igoru Todoroviću od strane Dalide Burzić. Državni tužilac Ćazim Hasanspahić bez konkretnih poteza – Saznanja Tužilaštva BiH!

https://www.dnevno.ba/vijesti/dnevno-donosi-inkriminirajuce-detalje-optuznice-tuziteljstva-bih-u-predmetu-protiv-zijada-mutapa-i-dr-procitajte-kako-su-lagali-skrivali-unistavali-i-podmetali-dokaze-250549/

Autor: Dnevno.ba/ Josip Šimić Đinđić

ZADNJE VIJESTI