Fra Mladen Hrkač i Alija Izetbegović uvjerili narod da se tenkovi puste: “Ako budemo prevareni, to može biti samo jednom!”

Prošlo je točno 30 godina kada je na današnji dan 1991. godine završila blokada koju su organizirali Hrvati u Hercegovini kako bi zaustavili poroboj tenkova JNA.

Sama je blokada započela dva dana ranije točnije 7. svibnja, a 9. svibnja je situacija bila pred eskalaciju jer su tenkovi JNA  bili spremni za pokret, a hrvatski policajci iz Širokog Brijega stali su pred njih s automatskim puškama.

Među mladim ročnicima JNA čije su tenkovske cijevi bile okrenute prema narodu, našao se i hrvatski glumac Leon Lučev koji se u dokumentarnom filmu koji svjedoči o ovom događaju, prisjetio kako Hrvatima nije dana municija. Kada je upitao zašto je to tako, rekao mu je kako nakon prvog vala može uzeti dasku i udarati po onima koji ostanu ranjeni.

Ovu situaciju je došao smiriti tadašnji predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović te je njegov dolazak izazvao veliko odobravanje naroda koji je pokušao uvjeriti narod kako je vojska JNA samo došla izvršiti vojne vježbe.

Građani su tražili da se prvo povuku desantne jedinice te da će nakon toga propustiti vojnu kolonu te je Izetbegović prihvatio tu ideju te odlazi na pregovore koji su trajali tri sata, ali ipak zapovjednici na to ne pristaju, a Alija se vraća i priopćuje to stanovništvu s porukom da će vojska proći prema Kupresu bez ikakvog incidenta te je svoj govor završio s ovim riječima.

“Ako budemo prevareni, to može biti samo jednom! Samo jednom i nikad više!”, izjavio je pred narodom, a nakon toga je krenuo prema masi ljudi, a oni su se počeli razmicati te je dan znak da se propuste tenkovi.

No kasnije, vojna kolona je opet zapela u Širokom Brijegu gdje je ključnu ulogu u razrješavanju situacije odigrao pokojni gvardijan franjevačkog samostana u Širokom Brijegu fra Mladen Hrkač jer je s narodom bio od prvog dana blokade i oni su mu vjerovali. I on je na kraju okupljenima rekao da propuste JNA i zamolio da se vojsku srdačno pozdravi, ali ne kao vojnu silu, već mladiće za koje strepe njihove majke.

Koliko je bilo važno Jugoslavenskoj narodnoj armiji da uđe u Livno govori i činjenica da je u kolovozu 1991. ondje održana komemoracija Srbima ubijenima 1941. na tom području. Taj je skup uz govore Biljane Plavšić i Jovana Raškovića trebao potencirati sukob između Hrvata i Srba, a tada bi se pojavila JNA kako bi donijela “mir” no do njega ipak nije došlo, piše portal Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat.