Godišnji nacionalni program blokiran četvrti put

SARAJEVO - Prijedlog godišnjeg nacionalnog programa BiH za period 2018-2019. godina, čiji je predlagač Komisija za NATO integracioni proces BiH, skinut je sa dnevnog reda današnje sjednice Vijeća ministara BiH, prenosi Srna.

Prethodno je ovaj dokument tri puta skidan sa dnevnog reda Vijeća ministara.

Na sjednici Vijeća ministara održanoj 22. siječnja  ova točka je skinuta sa dnevnog reda na prijedlog ministra vanjskih poslova Igora Crnadka.

Ministar sigurnosti Dragan Mektić tada je rekao novinarima da smatra da taj dokument treba vratiti nadležnoj komisiji.

On je ranije ukazao da nisu ispunjeni formalnopravni uslovi da se ova tačka nađe na dnevnom redu, budući da Komisija za NATO integracioni proces BiH nije završila svoj posao.

Sjednica Komisije za NATO integracioni proces BiH, koja je bila zakazana za 20. decembar, nije održana zbog nedostatka kvoruma nakon što su na sastanku zvaničnika Republike Srpske kod Željke Cvijanović srpski članovi Komisije pozvani da ne učestvuju u njenom radu.

Inače, ovo je i uslov članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića za imenovanje SNSD-ovog Zorana Tegeltije za mandatara za sastav Vijeća ministara BiH.

Predsjedavajući VM BiH Denis Zvizdić naveo je ranije da je izuzetno važno da se razobliči spin koji se ponavlja i kojim se usvajanje prvog godisnjeg državnog plana izjednačava sa punim članstvom  BIH u NATO savezu.

– Ovakva dezinformacija ima za cilj da osnaži politike koje se protive NATO integracijama  i da u drugi plan stavi  raspravu o benefitima koje bi imala BiH usvajanjem ANP-a, punom aktivacijom MAP-a i daljim faznim napretkom prema NATO integracijama, navodi on i dodaje:

“Zbog toga smatram važnim da podsjetim na izjave NATO dužnosnika u kojima je jasno istaknuto da je “godišnji državni program tek naredni korak u pružanju pomoći Bosni i Hercegovini da izvrši poboljšanja u brojnim oblastima, uključujući efikasnije i ekonomičnije odbrambene i sigurnosne sposobnosti, da poboljša odgovor na prirodne katastrofe, poveća interoperabilnost sa drugim NATO partnerima i poveća doprinos cjelokupnoj regionalnoj sigurnosti”.

Osim toga, na usvajanje prvog godišnjeg državnog plana za NATO, nas obavezuju i važeći pravni akti i strategije, kao što su: Zakon o odbrani, odluke Predsjedništva BiH i Strategija vanjske politike BiH.