Hoće li lukavački GIKIL, nakon mostarskog Aluminija, biti samo još jedan uništeni gospodarski gigant koji će iza sebe ostaviti još 1000 nezaposlenih?

SARAJEVO - Britansko-indijski milijarder Pramod Mittal, investitor i vlasnik 51% Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac (GIKIL), koji je krajem srpnja prošle godine, kao i njegova dva suradnika, uhićen pod sumnjom za gospodarski kriminal i zlouporabu ovlasti, nedavno je uputio zajedničko pismo predsjedavajućem Vijeću ministara Denisu Zvizdiću, premijeru Vlade Federacije BiH, ministru pravde BiH Josipu Grubeši, federalnom ministru pravde Mati Joziću, federalnom ministru energije, rudarstva i industrije Nerminu Džindiću, bh. veleposlaniku u Indiji Muhamedu Cengiću, županijskom premijeru Tuzlanske županije Denijalu Tulumoviću, u kojem traži sastanak s predstavnicima BiH i mirno rješenje spora te, u suprotnom, najavljuje tužbu i arbitražu protiv BiH pred međunarodnim sudovima.

No, prema informacijama kojima raspolažemo, Pramod Mittal kao vlasnik tvrtke koja je većinski vlasnik GIKIL d.o.o. Lukavac, osim što je poduzeo korake prema državi BiH podnio je i tužbu za naknadu štete protiv aktualnog menadžmenta zbog dovođenja tvrtke u težak položaj, zbog potpisivanje štetnih ugovora kao što je, primjerice ugovor za konzultanstke usluge za okoliš, neulaganja u zaštitu okoliša te dovođenje tvrtke pred gašenje.

Tužba je pokrenuta pred Općinskim sudom u Tuzli krajem prosinca prošle godine protiv Suada Imamovića, zamjenika generalnog direktora GIKIL-a i Faika Muhića GIKIL-ovog bivšeg prokuriste, a sada pravnog zastupnika i to zbog potpisivanja nepovoljnog ugovora vrijednog 750.000 KM kojim su se trebala rješavati ekološka pitanja GIKIL-a.

GIKIL ostao bez okolišne dozvole – izvjesno gašenje tvrtke

Naime, Federalna vlada na sjednici 9. siječnja ove godine je prihvatila informaciju Federalnog ministarstva okoliša i turizma o nemogućnosti izdavanja okolišne dozvole gospodarskom društvu GIKIL d.o.o. Lukavac za kompleks pogona za proizvodnju koksa, kemijskih proizvoda i energije i to zbog neispunjavanja standarda zaštite okoliša, neizvršenja mjera za smanjenje zagađenja okoliša, i daljeg kontinuiranog zagađenja okoliša grada Lukavca, Tuzlanske županije i šire.

Naime, Vlada FBiH je pojasnila da je po osnovu okolišne dozvole od 24.1.2012. godine, GIKIL, iako je imao obvezu da u unaprjeđenje tehnologije s ciljem reduciranja štetnog utjecaja na okoliš investira 111.354.000 KM, investirao samo 4.067.911 KM čime je ovo gospodarsko društvo, kako je navedeno, “pokazalo krajnju neozbiljnost kada je riječ o zaštiti okoliša i nepoštivanje prava ljudi na zdrav okoliš, život i imovinu, kao osnovnih ustavom zajamčenih ljudskih prava”.

Nakon ovakve odluke Vlade FBiH jasno je da GIKIL ostaje bez okolišne dozvole koju mora imati kako bi nastavio s proizvodnjom. Iako su u prošloj godini potpisali konzultantski ugovor koji je trebao osigurati izdavanje okolišne dozvole i za koji je plaćeno vrtoglavih 750.000 KM, resorno ministarstvo na čelu s ministricom Editom Đapo nije dalo ‘zeleno svjetlo’ za izdavanje okolišne dozvole za ovo poduzeće.

Uzalud konzultantski ugovor od 750 tisuća KM

Dnevni list je već pisao o ovom ugovoru te podsjećamo da je 28.veljače 2019. godine GIKIL putem zamjenika generalnog direktora Suada Imamovića i supotpisa prokuriste i odvjetnika Faika Muhića potpisao konzultantski ugovor vrijedan 750.000 KM plus PDV sa „Dunnicy Consulting Agency“ vlasnice Azre Kovačević čija je djelatnost registrirana kao djelatnost srodna obrtničkoj, a koja je registrirana tek 15 dana, 13. veljače 2019., prije potpisivanja navedenog ugovora.

Po istom je predviđeno da ova naknada bude isplaćivana sukcesivno tijekom poslovne 2019. godine i to u tri rate u vremenskim periodima, najkasnije do kraja 2019. godine. Ugovorom je dogovoreno da će konzultant za potrebe Društva obavljati sve aktivnosti vezane za okolišna pitanja i zaštitu s ciljem neometanog rada, između ostaloga, sudjelovati u izradi zahtjeva i ishodovati pribavljanje svih vrsta dozvola koje su nužne za neometan rad te da je odgovoran za pribavljanje istih u okviru nužnih i povoljnih rokova.

S obzirom da je GIKIL ostao bez okolišne dozvole, čini se da je novi menadžment GIKILA, ovim konzultantskim ugovorom, “bacio u vjetar” 750.000 KM novca ove tvrtke.

Još jedna tvornica na koljenima

Podsjećamo kako je Gikil od kraja 7. mjeseca bez upravljačkih struktura, odnosno bez generalnog direktora i bez Nadzornog odbora. Većinskom vlasniku Pramodu Mittalu je odlukama tužiteljstva i suda Tuzlanske županije onemogućeno upravljanje ovom kompanijom.

Situacija u poduzeću je teška, i iz dan u dan sve teža, jedva se osiguravaju sredstva za isplatu plaća, topli obrok za studeni i prosinac 2019. godine još nije isplaćen, a za listopad prošle godine topli obrok je isplaćen tek 31. prosinca 2019. godine.

Gikil d.o.o. Lukavac je u prošloj godini poboljšao svoja ulaganja u zaštitu okoliša, tako su završeni projekti u vrijednosti od oko 6 milijuna KM, a koji se tiču zaštite okoliša.Kao što je potvrdila i federalna inspekcija u svom zapisniku, ulaganja u okoliš su u posljednje vrijeme obutavljena zbog poremećaja u upravljanju i problema u upravljačkim strukturama. Radnici su nezadovoljni, u neizvjesnosti za svoju i budućnost svojih obitelji, atmosfera je otužna. Frakcije unutar tvornice su u međusobnim sukobima, te je tako ovih dana kako bi se unio dodatni nemir i razdor među zaposlenike na ploči objavljen i popis pojedinih stimulacija na plaću.

Od nekada uspješnog poduzeća GIKIL je izgleda postao još jedna tipična bosanskohercegovačka tmurna priča i slučaj.

Proizvodnja koksa je trenutno na kapacitetu od 61 peći od ukupnog kapaciteta od 100 peći. Neizdavanjem okolišne dozvole ovom gigantu postavlja se opravdano pitanje njegove budućnosti, kao i budućnosti radnika ovoga kraja – slijedi li uskoro zatvaranje trećeg izvoznika iz BiH i prvog izvoznika Tuzlanske županije koji izapošljava 1000 radnika?

Prema informacijama kojima raspolažemo, Pramod Mittal kao vlasnik firme koja je većinski vlasnik GIKIL-a osim što je poduzeo korake prema državi Bosni i Hercegovini podnio je i tužbu za naknadu štete protiv aktualnog menadžmenta zbog dovođenja tvrtke u ovakav položaj, potpisivanja štetnih ugovora kao što je, primjerice navedeni ugovor za konzultantske usluge za okoliš, sukoba interesa, neulaganja u okoliš te dovođenjem tvrtke pred gašenje.

Hoće li lukavački GIKIL, nakon mostarskog Aluminija, biti samo još jedan uništeni gospodarski gigant u BiH koji će iza sebe ostaviti još 1000 nezaposlenih i više od 4.000 članova obitelji bez egzistencije za život?