Iz američkog veleposlanstva u BiH upozorili da vladajuće stranke svakodnevno dokazuju da ih ne zanima proces europskih integracija

Dan nakon što je zbog proceduralnih razloga u Domu naroda parlamenta BiH propala rasprava o zakonu o sprječavanju sukoba interesa iz američkog su se veleposlanstva oglasili neuobičajeno oštrim komentarom sugerirajući kako je blokiranje tog zakona jasan pokazatelj da vladajuće ne zanima europska budućnost zemlje niti njenih građana.

– Čelnici (vladajućih) stranaka obećali su svojim biračima da će ih uvesti u Europsku uniju. To je teško učiniti kada njihove stranke glasaju protiv reformi koje zahtijeva EU, poput zakona o sukobu interesa i o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV). Koga oni žele obogatiti, svoje birače ili sebe?, stoji u komentaru objavljenom na Twitter profilu veleposlanstva.

Dom naroda parlamenta BiH u ponedjeljak je glasovima osam od 15 zastupnika, koliko ih je u tom tijelu, usvojio negativno mišljenje ustavno-pravnog povjerenstva o prijedlogu zakona o sprječavanju sukoba interesa o kojemu se u parlamentu raspravlja godinama a ranije ga je podržao Zastupnički dom.

Europska je komisija 2019. godine utvrdila 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti kako bi dobila status kandidata za člastvo u Uniji a potom je taj popis reduciran na potrebu usvajanja tri zakona u parlamentu s kojim bi se kandidatski status ipak mogao odobriti. Uz zakon o sprječavanju sukoba interesa tu su i novi zakon o VSTV-u te o javnim nabavkama koje slove za jedno od glavnih uporišta korupcije i zloporabe javnih fondova.

Postojeći zakon tako je loše strukturiran da je u BiH sada dopušteno jednoj osobi istodobno biti na dvije ili tri dužnosti, primjerice biti ministar i zastupnik, i za to primati plaće. Ove godine Transparency International zabilježio je više od 150 takvih slučajeva.

Delegacija EU u BiH podržala je zakon o sprječavanju sukoba interesa koji su u proceduru uputile oporbene stranke i kojim bi se po uzoru na model primijenjen u Hrvatskoj uspostavili jasni kriteriji i tijelo koje bi odlučivalo o spornim situacijama te proširio popis osoba povezanih s dužnosnicima koje bi mogle biti u sukobu interesa.

Istodobno je Ministarstvu pravde BiH u dva navrata EU na “popravni” vraćao nacrt zakona koji bi bio po ukusu vladajućih.

HDZ-ova zastupnica Lidija Bradara pojasila je u ponedjeljak kako se njenoj stranci ne sviđa to što je oporbeni prijedlog zakona “represivan”.

– Mislim da je ovaj zakon postavljen kao represivan i to je bio jedan od razloga (za negativno glasanje). Mislim da nije dobro donijeti zakon radi zakona, kazala je Bradara.

Zakon koji se sada primjenjuje je iz 2013. godine kada je odlučivanje o sukobu interesa sa Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) preneseno na tijelo kojega čine zastupnici u parlamentu, pa su oni nerijetko u poziciji da u spornim situacijama odlučuju sami o sebi, odnosno o svojm stranačkim kolegama.