IZBORI U MOSTARU SU PROŠLI, REZULTATI SU JASNI: Ako Hrvati izgube Mostar, to će otvoriti Pandorinu političku kutiju!

Trebalo je 12 godina da se u Mostaru održe izbori, hoće li sada trebati isto toliko dok glasovi budu izbrojani, jedna je od šala koja je kružila društvenim mrežama na račun Središnjeg izbornog povjerenstva u BiH koje je poprilično oduljilo s brojanjem svih glasova u Gradu na Neretvi.

Ranije to, dakako, nije bio slučaj. Odlukama Visokog predstavnika je praktično određeno da glas u pojedinim izbornim jedinicama (većinski bošnjačkim) vrijedi nekoliko puta više nego glas u nekim drugim izbornim jedinicama (većinski hrvatskim).

O tomu se oglasio i Ustavni sud još 2010. godine uvaživši apelaciju Kluba izaslanika hrvatskog naroda Parlamentarne skupštine BiH naloživši izmjene Izbornog zakona koje će prilagoditi taj zakon na način da glas svakog birača u Mostaru bude jednak.

S obzirom na to da Mostar ima šest izbornih područja, od kojih je svaki trebao birati po tri vijećnika, to bi značilo da područje koje ima deset puta manje stanovnika daje jednak broj vijećnika.

Ustavni sud je naložio da se taj dio izmijeni i bude sukladan članku II/4 Ustava BiH i članku 25 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Parlamentarna skupština (donji dom državnog parlamenta BiH) takvu odluku, u nedostatku političke volje, nije implementirala.

Bilo kako bilo, izbori su konačno održani, a i rezultati su utvrđeni prije onog 12-godišnjeg roka kojeg je neki šaljivdžija zadao.

Situacija u Gradskom vijeću, koje čini 35 vijećnika i bira gradonačelnika, izgleda dosta šaroliko.

Tko će prije do većine?

U Gradskom vijeću Mostara HDZ BiH će imati ukupno 13 vijećnika, a Koalicija za Mostar (SDA, SBB, DF, SBIH, BPS) 11.

Svoje predstavnike imat će i BH. blok (SDP BiH, Naša stranka) – 6, Hrvatska republikanska stranka (HRS) – 3, te Prva mostarska partija i lista “Ostajte ovdje – Zajedno za naš Mostar” koje će imati po jednog vijećnika.

Plastičnije, hrvatske stranke u vijeću će imati 16 od 35 vijećnika, a k njima možemo pridružiti i srpsku listu, što dovodi do broja 17, iako je “magični” broj 18.

Naime, gradonačelnika Mostara bira Gradsko vijeće, a ako u prvom i drugom krugu nema dvotrećinske većine, onda je obična većina dovoljna (18) da se u trećem krugu izabere gradonačelnik.

U Mostaru tako imamo, zapravo, tri koalicije. Jedna je bošnjačka (okupljena oko SDA), druga je hrvatska, a treća je bošnjačko-građanska. Što to znači?

Iako su stranke SDP BiH i Naša stranka nominalno lijevo-građanske i liberalne svjetonazorske orijentacije, njihovo članstvo je uglavnom bošnjačko, kao i biračko tijelo.

Zbog toga su u Izetbegovićevoj SDA zapeli da novi gradonačelnik bude njihov kandidat – dr. Zlatko Guzin. Iz logike proste većine to je razumljivo – 18 je većina, treći krug zahtijeva takvu većinu i to je to.

Međutim, problem Izetbegoviću stvaraju oni članovi Naše stranke i SDP-a koji se ne vode njegovom logikom. Jedna od takvih je Boška Ćavar, koja je ušla u aktualni saziv Vijeća s liste BH bloka. Ona je već kazala kako neće podržati Guzina.

Naravno, postoji način da dođe i do brojnih drugih koalicija u Vijeću te da se gradonačelnik izabere neetničkom logikom – odnosno, da se, primjerice, dogovore HDZ BiH i SDA. Ili HDZ BiH i BH blok.

Za političkog analitičara i novinara Radija Gradska Mreža iz Mostara Faruka Kajtaza još je rano govoriti o mogućim koalicijama i novom gradonačelniku Mostara.

“Mislim da će prije pitanja gradonačelnika biti potrebno riješiti još neke dileme, poput izmjene Statuta ili sudbine krivičnih prijava HNS BiH”, izjavio je za HMS Kajtaz.

Doktorand na mostarskoj politologiji Ivan Ćubela kaže za Dnevno.hr da treba pričekati što će reći pravosudne institucije.

“Iako su izbori u Mostaru “službeno” okončani, konkretna priča oko izbornog procesa u Mostaru tek započinje. Izborni inženjering i prijevare još nisu dobile pravni epilog, Tužiteljstvo BiH se tek uključuje u cjelokupnu priču i još treba pričekati taj dio te kakve će biti odluke pravosudnih institucija”, ocijenio je.

Po njegovim riječima, 18 ruku u vijeću ne znači praktično ništa.

“Priča je u startu od strane bošnjačkih stranaka okupljenih oko Koalicije za Mostar postavljena u kontekstu tko ima 18 ruku, a što nema nikakvo uporište jer za bilo kakav kapitalan projekt potrebne su 2/3 ruku u Gradskom vijeću”, dodao je Ćubela.

Gradonačelnik će, smatra ovaj politolog, biti izabran prije trećeg kruga glasovanja, dakle dvotrećinskom većinom.

“Tzv. probosanske snage, kako se vole nazvati, produbljuju ionako narušene odnose, a što je najgore ni unutar te koalicije ne postoji nikakav konsenzus. Štoviše, nakon ponovnih prebrojavanja dalo se uvidjeti koliki razdori postoje unutar njih samih. Ne vjerujem da će do trećeg kruga doći, pogotovo takav politički vakuum neće moći proći zbog međunarodnih partnera kao supotpisnika dva potpisana Sporazuma”, kategoričan je Ćubela te dodaje kako “unatoč svim pokušajima bošnjačkih stranaka iz Sarajeva da takvo što spriječe” vjeruje da će gradonačelnik Mostara biti dr. Mario Kordić, kandidat HDZ-a BiH.

Stolni grad bosanskohercegovačkih Hrvata

Izbore u Mostaru HDZ BiH nije odradio dovoljno dobro, a zbog nekoliko logičkih pogrešaka došao je do situacije da zajedno sa srpskim i hrvatskim partnerima nema 18 vijećnika u Gradskom vijeću iako ih je mogao imati da je teren bolje pripremljen. Ipak, sada je kasno plakati za prolivenim mlijekom.

Mostar je zaista stolni grad bh. Hrvata. Sve važne hrvatske institucije tamo su smještene – od SKB Mostar, preko Sveučilišta, do Hrvatskog narodnog kazališa, Matice hrvatske, Društva Napredak… Gubitak Mostara predstavljao bi Hrvatima više simboličku nego praktičnu problematiku.

Naime, Hrvati u BiH su trenutno neravnopravni brojnijim Bošnjacima koji imaju nekoliko svojih većih centara – poput Tuzle, Zenice, Bihaća i glavnoga grada Sarajeva. Srbi pak imaju Banjaluku i pola države, odnosno entitet Republika Srpska, dok su bosanskohercegovački Hrvati uglavnom orijentirani Mostaru.

U Gradskom vijeću je potrebno sve važne odluke – poput onih infrastrukturnih i financijskih, donijeti dvotrećinskom većinom.

U tom smislu, poraz neće biti toliko bolan jer se praktično ništa neće moći odlučiti bez 16 hrvatskih ruku – onih 13 HDZ-a i tri HRS-a. Međutim, da se vratimo na početak i društvene mreže. Prije samog početka izborne kampanje, netko je rekao da je Hrvatima Mostar Termopilski prolaz.

Izgube li, dakle, Hrvati Mostar, to će otvoriti Pandorinu političku kutiju i nakon toga ništa više neće biti isto.

Zamislite da ste hrvatski lider u BiH i da razgovarate s tajnikom nekog američkog senatora o, primjerice, nužnosti izmjena Izbornoga zakona u BiH koji bi Hrvatima jamčio da sami biraju svoje predstavnike. Uz to mu kažete da imate gradonačelnika u gradu od 100 tisuća stanovnika.

Sada zamislite kako mu govorite da nemate…